Naslovnica Vijesti Svijet

Nije se dala isprovocirati: Tomašić odgovorila na pitanje o prošeku

Talijanska europarlamentarna zastupnica Mara Bizzotto iz grupe EFD postavila je provokativno pitanje Ruži Tomašić o prošeku. I dobila je neočekivani odgovor
24. listopada 2013. u 12:45 1 komentara 911 prikaza
ruza tomasic
Foto: Screenshot YouTube

Danas se u Europskom parlamentu raspravljalo o budućnosti vinskog sektora u Europskoj uniji. Reformom zajedničke poljoprivredne politike iz 2013. došlo je do važnih promjena, a najvažnije su ukidanje ograničenja sadnje vinove loze i mogućnost provođenja informacijskih i promotivnih kampanja na zajedničkom tržištu EU. U raspravu su bili uključeni i hrvatski izaslanici Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Biljana Borzan te Ruža Tomašić.

Bogata tradicija vinarstva u RH

– Vinarstvo i vinogradarstvo u Hrvatskoj ima bogatu tradiciju, a najveći su problem hrvatskim proizvođačima usitnjeni posjedi pa nije lako biti konkurentan. Stoga tendencija proizvodnje vina mora biti usmjerena prema kvaliteti i geografskoj prepoznatljivosti – kazala je Šuica te dodala da su ''naši ciljevi povećanje kvalitete i konkurentnosti kroz nova ulaganja u vinarije i vinogradarske tehnike''.

– Važno je zaštititi izvornost i zemljopisno podrijetlo u svim hrvatskim područjima s posebnim naglaskom na Dalmaciju i poluotok Pelješac – istaknula je.

Naglasivši da dolazi iz Hrvatske, Dalmacije, Hvara i obitelji u kojoj se tradicionalno proizvodi vino, Plenković je kazao da se hrvatski vinogradari i vinari prilagođavaju članstvu u Europskoj uniji. Plenković je rekao i da se proizvodnja vina u Hrvatskoj stabilizirala te da postoje znatne zalihe, a hrvatski vinari suočeni su s jakom svjetskom i europskom konkurencijom.

Investicija u tehnologiju

– Za hrvatske vinare bitno je investirati u suvremenu tehnologiju koja će pridonijeti poboljšanju kvalitete i konkurentnosti hrvatskih vina te s obzirom na male serije nastaviti s udruživanjem radi zajedničkog nastupa na drugim tržištima – ocijenio je.

– Pored mnogih drugih djelatnosti, ulaskom u EU i hrvatski vinari imaju velika očekivanja od slobodnijeg pristupa jedinstvenom tržištu. To se, među ostalima, odnosi na proizvođače vinske sorte graševina koji čine gotovo trećinu ukupne proizvodnje vina u Hrvatskoj. U posljednjih 5 do 6 godina proizvođači su uložili oko 20.000 eura po hektaru te znatno modernizirali pogone velikim ulaganjima kako bi se prilagodili europskim standardima. Međutim, najavljene nove mjere koje nisu temeljene na evaluaciji prethodnih predstavljaju nove izazove za proizvođače. Nisam protiv reformi, ali moramo misliti na ljude koji te reforme trebaju provoditi i tražiti način da im olakšamo i pojednostavnimo posao –  kazala je Biljana Borzan.

Budućnost vina u regiji

Zastupnica Ruža Tomašić na plenarnoj sjednici održala je govor na temu "Budućnost sektora vina".

– Kao stanovnica vinogradarske regije zabrinuta sam za budućnost hrvatskog vinarstva i vinogradarstva u sklopu Europske unije. Slučaj hrvatskog prošeka i terana, koji su bili suočeni s potencijalnom zabranom prodaje ulaskom Hrvatske u EU, najbolje pokazuje delikatnost trenutačne situacije. Smatram da ne bismo smjeli odustati od modela proizvodnje prema zemljopisnom podrijetlu te izražavam nadu kako nije u namjeri Komisije promicati proizvodnju vina bez zemljopisnog podrijetla. Dapače, snažno brendiranje vrhunskih i kvalitetnih vina upravo prema njihovu zemljopisnom podrijetlu predstavlja polazišnu točku vinarske strategije za mnoge male države poput Hrvatske. Također, držim da su prečeste korekcije i brze reforme zajedničke organizacije tržišta vina kontraproduktivne jer nam ne omogućuju sagledavanje rezultata i posljedica prethodnih reformi, s obzirom na to da je vinova loza višegodišnja biljka, što cijeli sektor vinarstva čini prilično tromim na brze promjene – kazala je Tomašić nakon čega joj je talijanska europarlamentarna zastupnica Mara Bizzotto iz grupe EFD postavila pitanje.

Tomašić o prošeku

– Ovo je drugi put da se govori o prošeku i proseccu. Pitam kolegicu nije li možda nepravedno koristiti naziv koji je sličan talijanskom prosecco kako bi se tržilo ovim vinom koje je potpuno drukčije od talijanskog prosecca. Nije li to zavaravanje potrošača koji dobro poznaju talijanski prosecco koji je objektivno ima veću kvalitetu i koji treba zaštiti kao što je povjerenik već i rekao – pitala je talijanska zastupnica.

– Kolegice, onda bi tako trebalo biti isto i ako se neki grad u Hrvatskoj zove isto kao i grad u Italiji. Onda bi se taj grad što? Trebalo raseliti i uništiti? Prošek u Hrvatskoj isto je star kao i prosecco u Italiji, a slično ime uopće ne bi trebalo smetati jer mi isto imamo svoje podrijetlo kao i vi svoje – kazala je Tomašić.

>>Izvješće o sigurnosti pacijenata izglasano u EP

dostavljač
Zabavno i opasno
Iskustva hrvatskih dostavljača: 'Tražila je baš mene, imali smo što i vidjeti...'
  • ameris:

    Bravo gđo Tomašić! Prije će se sveti Vlaho skalat skala no da gđa Šuica nešto tako učini!