Naš Sunčev sustav golemo je i fascinantno prostranstvo koje tek počinjemo detaljno istraživati. Iako smo još uvijek na početku svoje kozmičke avanture, već smo otkrili nevjerojatne razlike između našeg doma, Zemlje, i drugih planeta u našem svemirskom susjedstvu. Zemlja, sa svojom blagom klimom i uvjetima koji omogućuju život, predstavlja jedinstvenu oazu u beskrajnom svemiru.
Međutim, vremenski uvjeti na drugim planetima toliko su ekstremni da nadilaze naše razumijevanje. Gigantske oluje koje traju stoljećima, vjetrovi brži od zvuka i oluje koje obuhvaćaju čitave planete samo su dio fascinantnih pojava koje svjedoče o nevjerojatnoj snazi prirode našeg sunčevog sustava.
A kako širimo svoje istraživanje izvan granica istoga, otkrivamo egzoplanete čiji klimatski uvjeti izgledaju kao da su izašli iz znanstvene fantastike. Pogledajmo pobliže neke od najvećih oluja u našem Sunčevom sustavu!
1. Velika crvena pjega na Jupiteru
Jupiterova Velika crvena pjega najveća je oluja u Sunčevom sustavu koja ‘bjesni’ već najmanje 390 godina. S promjerom većim od 16.000 kilometara, ova anticklonska oluja dvostruko je veća od Zemlje. Pogonjena toplinom iz unutrašnjosti Jupitera i njegovom nevjerojatnom brzinom rotacije, ova ogromna pjega proizvodi vjetrove koji dosežu brzine od 430 do 680 kilometara na sat. Njezina dugovječnost posebno je fascinantna—dok oluje na Zemlji traju nekoliko dana ili tjedana, ova opstaje stoljećima. Crvenkasta boja, vjerojatno rezultat kemijskih reakcija potaknutih ultraljubičastim zračenjem, dodatno pridonosi njezinoj tajanstvenosti.
2. Velika tamna pjega na Neptunu
Neptunova Velika tamna pjega moćna je oluja poznata po nevjerojatnim brzinama vjetra, koje dosežu čak 2400 kilometara na sat, najbržim zabilježenim u Sunčevom sustavu. Prvi put ju je 1989. otkrio Voyager 2, no od tada je nekoliko puta nestajala i ponovno se pojavljivala. Za razliku od Zemlje, Neptunove oluje pogoni toplina iz unutrašnjosti planeta. Ova nestabilnost i dinamika čine Veliku tamnu pjegu jedinstvenom, dok njezin metanom bogat plavi omotač dodatno naglašava njezin zagonetni izgled.
3. Heksagonalna oluja na Saturnu
Na sjevernom polu Saturna nalazi se jedna od najneobičnijih vremenskih pojava u Sunčevom sustavu—heksagonalna oluja promjera impresivnih 30.000 kilometara, što je više nego dvostruko šire od promjera Zemlje. Ova šesterokutna struktura iznimno je stabilna i već desetljećima zadržava savršeno pravilan oblik. Njezine simetrične stranice i precizni kutovi privukli su veliku pozornost znanstvenika.
Prema stručnjacima, heksagon nastaje zahvaljujući mlaznoj struji na sjevernom polu Saturna, koja se kreće brzinama i u smjeru pogodnima za oblikovanje šesterokutnog uzorka. Slične poligonalne formacije zabilježene su i u središtima velikih uragana na Zemlji, no one su znatno manje stabilne i kratkotrajnije.
Studija provedena 2020. godine na Kalifornijskom institutu za tehnologiju pokazala je da stabilni geometrijski oblici poput ovog mogu nastati na bilo kojem planetu, pod uvjetom da je oluja okružena prstenom vjetrova koji pušu u suprotnom smjeru od same oluje. Ovaj fenomen, poznat kao anticiklonski prsten ili anticiklonski štit, omogućuje dugotrajnu stabilnost oluja poput Saturnovog heksagona.
4. Pješčane oluje na Marsu
Mars je poznat po svojim pješčanim olujama koje povremeno obuhvaćaju cijeli planet. Ove oluje, potaknute Sunčevim zagrijavanjem sitnih čestica prašine, mogu trajati mjesecima, uzrokujući drastično smanjenje vidljivosti i značajan pad temperatura. Za razliku od Zemlje, čija je atmosfera previše gusta za takve pojave, Marsova tanka atmosfera i niska gravitacija omogućuju stvaranje ovih masivnih vremenskih sustava.
Pješčane oluje na Marsu vjerojatno će biti prve "vanzemaljske" oluje koje će ljudski astronauti i budući ‘kolonizatori’ iskusiti iz prve ruke. Ove oluje, toliko različite od onih na Zemlji, predstavljat će jedinstveni izazov u prilagodbi ljudskog života na drugom planetu. Njihova ogromna razmjera i dugotrajnost donose nova pitanja o tome kako će ljudi upravljati energijom, vidljivošću i životnim uvjetima dok istražuju Crveni planet.
FOTO Evolucija, ludbreški nosorog, tajne svemira, mesožderka... na 3600 m2
5. Ekstremni vjetrovi na Veneri
Vremenski uvjeti na Veneri među najekstremnijima su u Sunčevom sustavu. Gornji slojevi oblaka, sastavljeni od sumporne kiseline, kruže planetom brzinom od 300 kilometara na sat, završavajući puni krug svakih četiri do pet dana. Ovi vjetrovi, 60 puta brži od rotacije same Venere, najjači su u blizini polova. Kako se spuštamo prema površini, brzina vjetrova dramatično opada na svega 5 kilometara na sat. Međutim, gusta atmosfera čini ove spore vjetrove dovoljno snažnima da premještaju prašinu i manje kamenje, djelujući poput podvodnih struja.
6. Sunčeve oluje — Pravi zvjezdani spektakl
Dok su oluje na planetima impresivne, nijedna ne nadmašuje snagu Sunčevih oluja. Ove erupcije energije—poznate kao koronalni izbačaji masa—izbacuju milijarde tona naelektriziranih čestica u svemir. Kada udare u Zemljinu magnetosferu, izazivaju geomagnetske oluje koje mogu ometati rad satelita, komunikacijskih mreža i električnih sustava. Jedna od najpoznatijih, Carringtonov događaj iz 1859. godine, izazvala je aurore vidljive diljem svijeta i prekinula tadašnje telegrafske mreže. Snaga ovih oluja naglašava dinamičnu prirodu našeg Sunca, čineći ih ključnim fokusom za buduće svemirske misije i zaštitu tehnologije.
No međutim, ako mislite da su oluje u Sunčevom sustavu fascinantne, egzoplaneti nude još nevjerojatnije vremenske uvjete—od kiše rastaljenog željeza na WASP-76b do staklenih oluja na HD 189733b. No, to je tema za neku drugu priliku!
Otvori KEKS Pay
