Ostvariti akademski uspjeh već samo po sebi nije jednostavno, a još je teže kada te sustav obeshrabruje te “vrišti” da ti to ne možeš.
– S takvim se osjećajem suočavaju Romi. Guši im se motivacija, a obrazovni im sustav poručuje da bi bilo najbolje da odustanu – govori 20-godišnja Martina Oršuš. Ona nije odustala iako je više puta pomislila na to pa je nakon završene osnovne i srednje škole te stjecanja zvanja medicinske sestre upisala i fakultet. Sad s uzbuđenjem čeka ponedjeljak – i prvi dan nastave na studiju sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.
Želim se isticati uspjehom
Iako se čini trivijalnim naglasiti da je završila osnovnu i srednju školu, brojke pokazuju da to uspije tek manjina romske djece. Čak 70 posto njih “ispadne” iz sustava tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, a potom manjina upiše srednju školu pa je tako lani to učinilo svega 805 Roma. Poražavajući je i podatak da samo 10 posto upisanih uspješno završi srednju školu, a broj onih koji se potom odluče za fakultet marginaliziran je u odnosu na ukupno 17 tisuća Roma koji žive u Hrvatskoj. Tako će Martina Oršuš biti jedna od 30-ak Roma koji pohađaju visokoobrazovnu ustanovu, a točna brojka se ne zna jer institucije ne vode evidenciju.
– Većina mladih odustaje zbog diskriminacije, mi smo svjesni što ljudi o nama misle i to nas obeshrabruje – kaže Martina Oršuš koja živi u Paragu, najvećem romskom naselju u Međimurskoj županiji.
– Tamo nas se otvoreno diskriminira. Nadala sam se da će biti malo bolja situacija u Zagrebu, no nakon nedavnih pucnjava sam u strahu. Razmišljam bih li trebala govoriti da sam Romkinja. Nerede rade pojedinci, nismo svi takvi – ističe Oršuš kojoj je cilj isticati se uspjehom, a ne etničkom pripadnošću. O diplomi sanja još otkako je krenula u školu te se jako trudila kako bi položila državnu maturu. Bila je presretna kada je upisala preddiplomski studij. Voljela bi i na magisterij, a potom i predavati. Tada bi radila na motiviranju romske djece da se školuju jer profesori i učitelji imaju veliku ulogu.
– Neki Romima samo daju dvojke da ih se riješe, niti ne očekuju više od njih i onda ta djeca i povjeruju da nisu za više – govori Martina Oršuš te dodaje kako je jako važna i podrška obitelji, odnosno roditelja. Mnogi, naime, očekuju od svoje djece da se sami uzdržavaju već nakon osnovne škole.
– Ja sam jedina od svojih šestero braće i sestara koja ide na fakultet. Cijela je obitelj jako ponosna na mene, jako sam sretna zbog toga. Iako smo siromašni, pomažu mi i financijski koliko mogu – kaže.
I na poslijediplomski
Kada završi fakultet, Martina Oršuš će biti jedna od tek 20-ak osoba iz romske zajednice s diplomom, a još je neobičnije to što je žena kojih je na tom popisu uvjerljivo manje. Prava Romkinja u Hrvatskoj koja je završila fakultet bila je pak danas 42-godišnja magistra farmacije Nura Ismailovski.
– Iako je vidljiv napredak, ni danas mladim Romima nije lako, a nekada je bilo još teže jer nisu postojale stipendije niti bilo koje druge poticajne mjere – ističe Ismailovski koja je uvijek bila odlična učenica, a diplomirala je 2002. godine. Velika motivacija bila joj je i podrška roditelja, a sada i supruga te njezino dvoje djece. Tako je ove godine upisala i poslijediplomski studij i to dok je njezina beba imala svega dva mjeseca.
– U romskoj je zajednici velik problem rana udaja, posebice djevojaka, što im onemogućuje obrazovanje – upozorava Nura Ismailovski koja se aktivno bavi i pitanjem ljudskih prava i prava nacionalnih manjina kroz tijela civilnog društva, ali i saborski odbor te zagrebačke Gradske skupštine gdje je bila vijećnica. Upravo je ona inicirala pokretanje stipendije za Rome na koju je izrazito ponosna.
– Ponosna sam što potičem mlade Rome na obrazovanje. Prve godine dodijelili smo četiri stipendije za učenike i dvije za studente, a lani čak njih 61 za učenike i pet za studente – kaže te dodaje kako se Romi s predrasudama moraju suočavati i nakon fakulteta.
– Poslodavci su mi postavljali pitanja o mom imenu i porijeklu, pa čak i koliko dobro znam hrvatski jezik iako sam rođena Zagrepčanka. Također, visokoobrazovanim Romima puno je teže i napredovati i trebaju se puno više dokazivati – govori Nura Ismailovski te dodaje kako se protiv predrasuda može boriti samo radom. No još je Albert Einstein rekao kako je lakše razbiti atom nego predrasude, što pokazuje koliko trud u to mladi Romi trebaju uložiti.
Pogledajte video izjave Milana Bandića: "Nemojmo stigmatizirati Rome":
Đelem, đelem ... šta reći o narodu koji želi živjeti na margini društva i u bezakonju? Koji sakati vlastitu djecu da prose? Koji traži sva prava (od socijalni pa na dalje) a ne prihvaća nikakve obveze? Nije im mjesto među nama.