Slovenski premijer Miro Cerar u utorak dolazi u Opatiju. Otkako je prije nešto manje od tri mjeseca preuzeo vladu od Alenke Bratušek, dolazi prvi put službeno u Hrvatsku, u kojoj je mnogima u sjećanju njegovo prezime i slavni otac, gimnastičar Miroslav Cerar. Uoči dolaska u našu zemlju dao je intervju Večernjem listu u kojem je govorio i o isplati novca štedišama Ljubljanske banke.
Najavili ste da će Slovenija poštovati odluku Europskog suda za ljudska prava o pravima štediša Ljubljanske banke. Možete li reći nešto više o planu isplate? U kom roku bi štediše mogli dobiti svoj novac?
Slovenija poštuje presude sudova i onda kada joj nisu po volji. Tako će u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava isplatiti devizne štediše Ljubljanske banke čiji ulozi još nisu bili isplaćeni. Plan isplaćivanja je u pripremi te će ubrzo u Strasbourgu biti predstavljen i široj javnosti. Time ta priča još nije završena. Slovenija, naime, poštuje i važeće dogovore s drugim državama, kao što je Bečki sporazum o nasljedstvu nakon nekadašnje SFRJ. Prema tom sporazumu, sve države nasljednice složile su se da u okviru nasljedstva moraju riješiti pitanje deviznih uloga. Očekujemo da će i druge države nasljednice poštovati taj sporazum te se dogovoriti za pravednu raspodjelu odgovornosti za isplatu deviznih uloga. Ako takav dogovor i dalje ne bude moguć, morat ćemo razmisliti o odgovarajućim pravnim sredstvima.
Jesu li već pripremljene tužbe protiv država bivše Jugoslavije za dugove poduzeća koja, kako tvrdite, nisu vraćala kredite Ljubljanskoj banci? Koji pravni put je tu predviđen, koji sud? Ljubljanska banka tvrdi da je riječ o 1,2 milijarde eura duga hrvatskih poduzeća, a u to su uračunate i zatezne kamate. Koliko iznosi dug prema Vašem mišljenju? Na koji način je hrvatska država odgovorna za vraćanje kredita poduzeća iz bivše države?
Sredstva iz uloga deviznih štediša zagrebačke Ljubljanske banke nisu bila utrošena u Sloveniji. Devize su otišle u Narodnu banku Jugoslavije, a dinarska sredstva, koja je NBJ davala u zamjenu, bila su utrošena u Hrvatskoj, najviše u obliku kredita hrvatskim poduzećima. I dug hrvatskih poduzeća prema Ljubljanskoj banci uvelike premašuje vrijednost deviznih uloga štediša Ljubljanske banke. Čini li vam se, dakle, u redu da bi za te uloge trebala biti odgovorna samo Slovenija?
Slovenci su Vas izabrali s velikom potporom, ali popularnost Vam je pala vrlo brzo, čim ste najavili mjere štednje?
Obično podrška političarima padne kada moraju predlagati mjere koje su za državu nužne, a mogu biti nepopularne među državljanima, posebice na kratak rok, kada se njihovi pozitivni učinci još ne vide. U ovom smo tjednu dokazali da se poštovanjem različitih mišljenja i obostranim popuštanjem može postići i konsenzus povezan s mjerama koje spominjete. Sa sindikatima javnog sektora postigli smo dogovor o mjerama štednje u javnom sektoru za 2015. godinu te time napravili veliki korak ka konsolidaciji javnih financija. Nisam pristalica drastičnog smanjivanja broja zaposlenih u državnoj upravi jer su ključni za djelovanje države, pri čemu sam svjestan i ključnog značenja razvoja gospodarstva. No kvalitetno javno zdravstvo i školstvo od iznimnog su značenja za održavanje socijalne države, za dostojan život njezinih državljana i svestrani razvoj društva.
Tražite da Srbija uvede sankcije Rusiji ako želi biti ozbiljan kandidat za EU. Može li Srbija ostati neutralna u sporu Rusije sa Zapadom? Kako Vi gledate na ukrajinsku krizu? Je li EU dovoljno oštro reagirala na posezanje Rusije za tuđim teritorijem?
Budućnost Srbije je EU i Slovenija je odlučno podržava na tom putu. Srbija će morati uskladiti svoj pravni red i politike, uključujući vanjsku politiku, s EU-om. Odaziv EU-a na intervenciju Ruske Federacije u Ukrajini je zasigurno takav primjer. Slovenija također ima – te želi i dalje imati – prijateljske odnose s RF-om. Ali to ne mijenja činjenicu da je Ruska Federacija u ukrajinskom slučaju grubo kršila temeljna načela međunarodnog prava. A takvo kršenje ne može ostati bez odaziva EU-a i svih onih koji žele pripadati i koji su privrženi poštovanju međunarodnog prava i načela Povelje Ujedinjenih naroda.
Kako će se odustajanje od plinovoda Južni tok odraziti na Sloveniju? Što je Slovenija očekivala od tog projekta?
Slovenija je u projekt Južni tok bila uključena prije svega kao tranzitna država. Utrošak plina kod nas nije velik i pada, no svejedno se ne može zanemariti. U svjetlu događanja, povlačenje Rusije iz tog projekta je očekivano, iako, barem formalno gledano, još ne znamo je li konačno. Ocjenjujem da to neće imati velik utjecaj na našu energetsku sigurnost, ali predstavlja poticaj za traženje alternativnih izvora energije, prije svega obnovljivih, i za povećanje energetske učinkovitosti.
Kad ste preuzimali vlast, rekli ste da su političke elite gotovo uništile Sloveniju koja je pri ulasku u EU 2004. godine bila najperspektivnija nova članica. Kako se to dogodilo? Tko su pripadnici te elite?
Kada smo ulazili u Europsku uniju i sljedećih godina, bili smo priča o uspjehu koji smo uočavali na ekonomskom i socijalnom području. U svijesti političkih i drugih elita, a i u svijesti svakog državljanina, podcjenjivali smo pitanje pravednosti i legalnosti. Pravna država nije u dovoljnoj mjeri zaživjela kao zajednička društvena vrijednost. Pritom su ljudi s većom društvenom moći, blizu politici i kapitalu, imali veću odgovornost, iako svatko od državljana snosi svoj dio odgovornosti. Pripadnike tih elita koje su negativno djelovale teško je pouzdano identificirati, a svakako su među njima neki utjecajni političari i gospodarstvenici te s njima povezani nositelji moći iz pozadine, koji su na račun većine državljana neopravdano prisvojili velik dio državnog i društvenog kapitala ili su njime postupali izrazito neekonomično, odnosno neodgovorno.
Slovenski mediji najavili su da vlada planira prodaju autocesta, ali Vi ste to demantirali. Zašto mislite da ta ideja nije dobra?
Vlada Republike Slovenije nije izrazila nikakvu namjeru niti je ikada raspravljala o privatizaciji DARS-a, slovenskog društva za autoceste. Koalicija, koja sastavlja Vladu, zauzima se za to da strateški važniji infrastrukturni objekti ne budu predmet privatizacije. Velik dio imovine DARS-a, autoceste, možemo smatrati temeljnom državnom infrastrukturom.
Kritizirali ste Vašu prethodnicu Alenku Bratušek da nije ništa napravila, iako su ekonomski pokazatelji bili nešto bolji nakon njezina mandata. Hoćete li Vi biti uspješniji?
Svaki predsjednik vlade, svaka vlada, mora težiti tome da bude uspješnija od prethodnika. To državljani od nas i očekuju. Ali nikada nisam rekao da prethodna vlada nije ništa napravila. Unatoč kritikama prethodnih vlada, uvijek ističem da će naša vlada održavati i nadograđivati sve dobro što je bilo učinjeno u prošlosti. Naravno da, nažalost, moramo ukloniti brojne negativne posljedice iz prethodnih godina i mnoge loše prakse zamijeniti boljima.
Je li Vaša vlada vlada ljevice ili desnice?
Slovenska je Vlada s obzirom na zastupanu politiku (»policies«) i koalicijski sastav lijevo-centralna.
Jesu li za Sloveniju presudne ideološke borbe između ljevice i desnice? Jesu li takve borbe kočnica ili su nužne?
Podjelu na ljevicu i desnicu u Sloveniji teško je izjednačiti s klasičnim lijevo-desnim ekonomskim i ideološkim podjelama kakve poznaju starije demokracije. Po mojem mišljenju te podjele u Sloveniji uzrokuju razorni sukob za daljnji razvoj društva i države, budući da su pretjerano konfliktne i stalno se vraćaju u prošlost. Naša stranka, doduše, poštuje prošlost i njezina učenja. Isto tako nismo protiv konstruktivnoga demokratskog suočavanja ideologija. No pritom se naša stranka, koja u svojem programu i djelovanju dinamično povezuje socijalne i liberalne elemente, distancira od takvoga ideološkog diskursa koji nije namijenjen razvoju, koji društvo razdire ili u njemu stvara čak i neprijateljske odnose. Gradimo svoju politiku na načelima i vrijednostima za koje vjerujemo da državu i društvo mogu izvući iz moralne, ekonomske i socijalne krize.
Kakav je Vaš odnos prema gradonačelniku Ljubljane Zoranu Jankoviću?
Gospodin Janković gradonačelnik je glavnog grada, a ja sam predsjednik Vlade. Obojica smo i predsjednici političkih stranaka. Naš je institucionalni odnos korektan, ali smo se do sada rijetko susretali, budući da osobno nismo bili povezani. Gospodin Janković sposoban je čovjek i poštujem sve dobro što je do sada napravio za naš glavni grad. No nažalost, u vezi s njegovim djelovanjem neprestano se iznose i ozbiljne pretpostavke o spornim praksama, zato želim da nadležni organi sve to što prije razriješe pravedno i u skladu sa zakonom.
Prvi put dolazite u Hrvatsku kao predsjednik vlade. Sličnost i zajednička prošlost kao da ne smetaju Sloveniji i Hrvatskoj da su svaki čas u nekom sukobu. Koja zemlja snosi više krivice za to?
U međudržavnim odnosima od ključnog je značenja postići konstruktivne dogovore i potom poštovati dogovoreno. Držati danu riječ. Ako toga nema, nema povjerenja. A ako nema povjerenja, vrlo je teško rješavati otvorena pitanja. Susjedski su sporovi nešto uobičajeno, važno je da ih odmah rješavamo. Zato nam treba međusobno povjerenje koje se može temeljiti samo na poštovanju dogovorenoga. Budući da se u vođenju slovenske politike okrećem prije svega sadašnjosti i budućnosti te izbjegavam javno traženje krivaca za loše prakse iz prošlosti, želim tako postupiti i prema Hrvatskoj. Naravno da sam prilikom nesporazuma ili nesuglasica kao predsjednik Vlade dužan reagirati na odgovarajući način, pri čemu, općenito, najprije pribjegavam dijalogu, a u krajnjem slučaju, naravno, i odgovarajućim pravnim sredstvima za rješavanje sporova.
Ljetujete li u Hrvatskoj? Koliko Vas je odredila karijera Vaših roditelja, slavnog sportaša i pravnice?
Vrlo rado provodim odmor u Hrvatskoj, najčešće na moru. Ove sam godine na nekoliko dana već posjetio Rovinj i Zadar te sam si priuštio malo najnužnijeg predaha. Izrazito cijenim uspješnu karijeru svojih roditelja, a srećom se u našoj obitelji u tom smislu nikada nismo međusobno nadmetali. Svatko je samostalno gradio svoj put i svi smo se međusobno podržavali te se uvijek veselili uspjehu svakoga od nas.
>> Cerar: Slovenija će vratiti novac štedišama Ljubljanske banke
Hocu pare moih roditelja ! Moi roditelji su krvavo zaradili u dijaspori i ulagali u vasu banku a ne hrvatsku . Kako vas nije sram ?