Stručna skupina, osnovana prije osam mjeseci s ciljem osmišljavanja reforme NATO-a nakon šokantnih javnih izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je savez u “stanju moždane smrti”, završila je s radom i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg sutra će javnosti predstaviti njezine zaključke.
Prema onome što je neslužbeno iscurilo do novinara stranih agencija prije samog javnog predstavljanja, jedan od prijedloga je slabljenje prava veta država saveznica s ciljem da savez bude učinkovitiji i brži u donošenju odluka. Pravo veta ne bi bilo potpuno ukinuto u savezu, koji od svog osnutka sve svoje odluke donosi konsenzusom, ali bi se odustalo od traženja jednoglasnosti baš po svim odlukama.
Iščekujući Bidena
I u Europskoj uniji bilo je sličnih ideja, da se u nekim područjima sigurnosne i vanjske politike, pa i u nekim odlukama koje se tiču politike proširenja EU, odustane od jednoglasnog usvajanja odluka i prijeđe na usvajanje kvalificiranom većinom. No, ta ideja u EU nije zasad ostvarena jer države članice u pravilu nevoljko odustaju od stečenog prava veta. Ali, i u EU, kao i u NATO-u, takva se ideja pojavila jer se žele izbjeći situacije u kojima pojedine države blokiraju ili usporavaju neke zajedničke odluke. Tradicionalno se sve odluke u NATO-u donose konsenzusom, što znači da nema formalnog glasanja, nego se vode konzultacije do trenutka kad je prijedlog odluke takav da je prihvatljiv za sve. Sada se predlaže novost kako bi se državama koje nešto blokiraju otežala mogućnost blokade zajedničke odluke Saveza.
Neke od posljednjih blokada u NATO-u izazvale su Mađarska i Turska. Mađarska već tri godine sprečava održavanje sastanka zajedničke komisije između Ukrajine i NATO-a zbog toga što se Budimpešti ne sviđa kako Kijev tretira mađarsku manjinu u Ukrajini. Turska je svojim vetom natjerala NATO na sužavanje suradnje s Austrijom, zemljom koja nije u NATO-u, a čija je vlada kritična prema turskoj vladi. Turska i njezin predsjednik Tayyip Erdoğan izazvali su tiho nezadovoljstvo među saveznicima i kad je turska vojska bez koordinacije s NATO-om pokrenula vojnu ofenzivu protiv Kurda u sjevernoj Siriji.
Erdoğan je to učinio nakon što je američki predsjednik Trump povukao američke specijalce iz sjeverne Sirije, što također nije bilo koordinirano sa saveznicima i što je potaknulo Macrona da ustvrdi da je NATO u stanju moždane smrti.
Tek treba vidjeti kakva će biti reakcija država saveznica u NATO-u na prijedlog slabljenja njihova prava veta. Ministri vanjskih poslova danas o tome imaju priliku raspravljati na virtualnom NATO-ministarskom sastanku. Potom će glavni tajnik Stoltenberg na temelju zaključaka stručne skupine, koji su napisani na 60-ak stranica i koji sadrže 138 reformskih prijedloga, izraditi dokument koji će predstaviti čelnicima država i vlada na summitu koji se očekuje u prvoj polovici 2021. godine.
Na taj summit u Bruxellesu, čiji datum održavanja još nije poznat zbog neizvjesnosti koje donosi globalna pandemija koronavirusa, Stoltenberg je već pozvao i izabranog američkog predsjednika Joea Bidena. Vjerojatno će se taj NATO-ov summit održati u istom tjednu kad i sastanak Europskog vijeća na koji je također pozvan Biden. Ta dva summita u Bruxellesu zamišljena su kao događaji koji će učvrstiti i ojačati transatlantsko savezništvo nakon četiri godine Donalda Trumpa, američkog predsjednika koji je to savezništvo slabio. Bit će to vjerojatno i prva prilika za susret hrvatskog premijera (ili predsjednika, koji se s premijerom izmjenjuje u zastupanju Hrvatske na summitima NATO-a) s novim američkim predsjednikom Bidenom.
Veća pozornost na Kinu
Stručna skupina u svom izvješću pod naslovom “NATO u 2030. godini: Ujedinjeni za novu eru” predlaže i veću mogućnost stvaranja “koalicije voljnih” zemalja unutar saveza. To bi omogućilo da se pod okriljem NATO-a pokreću mirovine misije u kojima ne sudjeluju nužno svi saveznici. Reforma NATO-a uključivala bi i veće posvećivanje pozornosti na Kinu i opasnost koju može predstavljati rast moći te najmnogoljudnije i ekonomski sve snažnije države.
EU bi trebala stvoriti vlastitu vojsku i otkantati NATO ,kojem su na čelu neodgovorni šarlatani kojima je nadređena američka duboka država.Oni stalno provociraju Ruse.Ma zamisli te sile.Glavni tajnik NATO Jens Stoltenberg ponaša se kao hooligan dajući stalno neodmjerene izjave.Njega trebaeba obući u uniformu i potjerati na istočni font pa neka ratuje sa Rusima na njihovom terenu.Potpuni idiot !! A i njegov prethodnik Rassmunsen je bio isti.Sve opasni tipovi dok im netko ne opali šamarčinu.Onda počnu cviliti i izvinjavaju se.Ako je uloga NATO ,pripremanje i napad na Rusiju gdje bi glavnina snaga trebala biti iz EU država,onda ga treba rasformirati.NATO služi jedino za ispunjavanje interesa američke duboke države,a mi u EU bi trebali biti potrošna roba i topovsko meso.