Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Naše gospodarstvo i nizak BDP teško može odvojiti više za plaće

Rješenje u tri faze: Vlada će, u prvoj fazi, biti primorena pristati na uvjete sindikata, u drugoj bi trebala otpustiti 10 posto zaposlenih, a u trećoj liberalizirati obrazovanje
28. listopada 2019. u 09:09 11 komentara 1186 prikaza
Andrej Grubišić
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić komentirao je plaće učitelja, njihove zahtjeve za većim plaćama i što su moguća rješenja.

LIBANON Građani na ulicama: Prosvjednici formirali ljudski lanac od 171 kilometara

Barata se podacima o prosječnoj učiteljskoj neto plaći od nešto manje od 6000 kuna, s druge strane iznose se podaci da učitelj/profesor s 20 godina staža i dvoje djece ima oko 8000 kuna plaću. Koje su brojke točne?

Prema podacima sustava Centralnog obračuna plaća (COP), kojim se bilježe isplaćene plaće u javnom sektoru, prosječna nastavnička plaća u osnovnim i srednjim školama u svibnju 2019. iznosila je 7135 kuna neto. Prema podacima DZS-a, u osnovnim školama zaposleno je 24.754, a u srednjim 18.234 nastavnika (mjereno ekvivalentom punog radnog vremena).

Andrej Grubišić | Autor : Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Prema Ministarstvu financija, u 2018. na plaće osnovnoškolskih i srednjoškolskih djelatnika (uključujući i nenastavno osoblje) otišlo je ukupno 7,5 milijardi kuna. To je 17 posto više u odnosu na 2014., dok je istovremeno broj osnovnoškolskih nastavnika narastao za 4,9 posto, a srednjoškolskih ostao nepromijenjen.

Jesu li učitelji adekvatno plaćeni i treba li u sustavu obrazovanja linearno podizati plaće ili odvojiti administraciju od nastavnika, nagraditi one koji više rade?

Linearno dizanje plaća za više od 40.000 djelatnika je plod nefunkcioniranja slobodnog tržišta obrazovnih usluga u kojem 99,9% posloprimaca radi za jednog poslodavca na tržištu.

Nekoliko je elemenata kojima se pitanje primjerenosti isključivo učiteljske plaće može objektivizirati. Usporedbom plaće i i hrvatskog BDP-a, dolazimo do zaključka da te plaće nisu premale u usporedbi s drugim zemljama. Problem je slabo gospodarstvo i nizak BDP, koje teško može odvajati više za učiteljske plaće, a da država nekome ne oduzme određena prava redistribucijom.

Nizak BDP posljedica je pretjerane upletenosti države u hrvatsku ekonomiju i općenito živote građana, što rezultira visokom poreznom presijom i opstruiranjem tržišnih mehanizama, uključujući i usluge obrazovanja. Nažalost, državu kao najvećeg generatora postojećeg problema zaziva se da ga riješi i učini sustav boljim. Država to nije u stanju učiniti bolje od tržišta. Drugo, pitanje poštivanja postojećih ugovora – učitelji su bez prisile potpisali ugovore o radu u kojima stoje njihova materijalna prava koja su im poznata od tog trenutka. Ako su ta prava nepravedno ustegnuta, odnosno poslodavac ih umanji, onda je nedvojbeno da ih se treba vratiti. Ako je sve u skladu s ugovorom, tada je jednostavno riječ o tome da bi učitelji htjeli više od onoga što je dogovoreno.

Branko Bačić Branko Bačić: Nisam prije isticao da sam branitelj dok me jednom nisu pitali gdje sam bio 1991.

Nadalje, mali je postotak učitelja dao otkaz zbog visine plaće, što sugerira da su zadovoljni plaćama ili da postoji neki drugi problem zašto ne daju otkaz. Kada je plaća premala, s obzirom na druge prilike na tržištu rada, djelatnici napuštaju radna mjesta ili rade pritisak na poslodavce da im povećaju plaću. To se upravo dogodilo u zadnje tri godine u privatnom sektoru. Doduše, problem učitelja je što u Hrvatskoj ne postoji razvijeno tržište rada za njihove usluge, jer je više od 99% njih zaposleno u javnim obrazovnim ustanovama i svima im je država poslodavac.

Andrej Grubišić | Autor : Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Upravo ta činjenica sužava im mogućnost da dobiju znatno veću plaću u nekoj drugoj školi ako žele promijeniti postojećeg poslodavca. Iz ovoga proizlazi vrlo bitan zaključak – najbolja zaštita bilo čijeg radnog mjesta i mogućnost za dobivanje veće plaće situacija je u kojoj je visoka potražnja za vašim znanjima, iskustvom i kompetencijama na tržištu rada. U ovom slučaju nema tržišta rada niti natjecanja poslodavaca za učiteljske usluge, jer tržište osnovno i srednjoškolskog obrazovanja nije liberalizirano pa učitelji nemaju puno izbora u segmentu državnog obrazovnog sustava (baš kao djeca i roditelji koji su primatelji usluga).

Konferencija sindikalista o štrajku u školama politizacija štrajka Tko je, kada i za koliko zakinuo učitelje: 'Nemojte nas povezivati ni s lijevima ni desnima'

Istovremeno, učitelji mogu dati otkaz i ići u druge profesije, odnosno bolje plaćene poslove u drugim branšama ako nisu zadovoljni (baš kao što su to mnogi bili prisiljeni učiniti jer su dobili otkaz tijekom recesije i sada rade nešto drugo u Hrvatskoj, a neki i izvan nje), ali itekako preferiraju sigurnih 7135 HRK u odnosu na rizike povezane s radom u privatnom sektoru.

Nadalje, akademski stupanj obrazovanja nije najbitniji faktor za određivanje nečije plaće – nerijetko se od sindikata čuje kako učitelji imaju VSS i da su njihove plaće manje od prosječne VSS plaće u privatnom sektoru. Doduše, nisu rekli cjelokupnu istinu, a to je da stupanj akademskog obrazovanja ne reflektira vaše iskustvo i praktično znanje, zatim ne govori ništa o odgovornostima koje preuzimate na poslu, složenosti posla koji obavljate, rizike gubitka posla zbog loših rezultata, količine vrijednosti koju stvarate za vlasnike ili korisnike vaših usluga i naposljetku potražnje na tržištu rada za vašim profilom. Vozač kamiona u međunarodnom transportu može mjesečno zaraditi znatno više od doktora ekonomije koji rade na institutima.

Andrej Grubišić | Autor : Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Istovremeno, akademici nisu predsjednici uprava kompanija, jer unatoč akademskim titulama nemaju praktična iskustva. Dakle, mnogi faktori utječu na razinu vaše plaće i te faktore određuje tržište, koliko god se mi s tim slagali ili ne, i neovisno o razinama bilo čije taštine. Nemam ništa protiv većih plaća učitelja, ali bih volio da tržište odredi adekvatnu razinu plaće, a ne Vlada.

Kako biste riješili krizu s prosvjedom učitelja, treba li učiteljima povećati osnovicu plaće ili mijenjati koeficijent složenosti posla?

Podijelio bih to u tri faze. U prvoj će Vlada biti primorana pristati na uvjete sindikata. U drugoj bi trebala otpustiti deset posto zaposlenih koji plaće dobivaju iz proračuna što je tri mlrd. kuna uštede i dijelom tog novca financirati povećanje plaća učiteljima, a u trećem koraku pristupiti liberalizaciji usluga obrazovanja, gdje pitanje plaća učitelja neće biti pitanje na koje će odgovarati premijer, nego tržište.

'Djeca i roditelji ne mogu dobiti povrat novca ako su nezadovoljni'

Kako komentirate premijerovu ponudu o linearnom povećanju plaća svima u javnom sektoru za 6,12 posto?

Ništa tu neće platiti premijer, nego građani. To nije premijerov ni novac bilo kojeg ministra. Na kraju će se pristati na gotove sve zahtjeve sindikata, doduše to neće riješiti problem postojećeg sustava. Za nekoliko godina će biti slična situacija.

Najbitniji dionici procesa su pružatelji usluga (škole/učitelji) i primatelji usluge (djeca i roditelji), ali u pregovorima sudjeluje sindikat (koji je sam po sebi interesna skupina) i državni birokrati koji imaju moć odlučivati koliko će građani plaćati obrazovanje, a da ne snose bilo kakve materijalne posljedice za takve odluke. Takva razina koncentracije moći je neprimjerena jer roditelji trebaju imati veću mogućnost direktnog utjecaja na dobivene usluge obrazovanja za svoju djecu.

Danas se iz općih poreza koje plaćamo po sili zakona financira obrazovanje s time da primatelji usluga ne mogu utjecati na njegovu cijenu i ne mogu dobiti povrat novca ako su nezadovoljni ili ako jednostavno ne žele koristiti usluge javnog obrazovanja.

Drugim riječima, država se nametnula kao pružateljica usluga obrazovanja i za to građanima uzima novac oduzevši im slobodu da s tim novcem potraže istu usluge na drugom mjestu. To znači da prvo treba uvesti vaučere u obrazovanje gdje će roditelji sami odlučiti u koju školu će dijete ići, a ta škola će reći koliko to košta. Iz proračuna će se za to odvojiti sredstva jer su roditelji već platili porez.

Novak i Jelena Đoković
OGLASILA SE JELENA
Velika tuga u domu Novaka Đokovića: Zauvijek ćeš biti u mom srcu...
Pratimo li ishode?
Građani žele znati koje bolnice imaju najbolje ishode liječenja
  • Avatar pozitiva
    pozitiva:

    Drzava je uvijek najlosiji gospodar, a po nacinu na koji se vodi nasa ekonomija i gospodarstvo skoro tri desetljeca mi smo jos uvijek debelo u komunizmu. Trziste odredjuje pravila poslovanja, a ne drzava ! A to znaci da se drzava ... prikaži još! ne mijesa u poslovanje kompanija i da oni koji su nesposobni propadaju. Nepotrebna ministarstva, nepotrebne zupanije, nepotrebni zamjenici za nista, nepotrebne opcine, nepotrebni gradovi, nepotrebni javni sluzbenici, nepotrebne agencije za nista, nepotrebna zanimanja. Mnogi dozivljavaju drzavu kao kravu muzaru i zato tonemo sve vise i vise i tako do sigurnog bankrota. Na kraju ce i opet svi oni nepotrebni zavrsiti na ulici. Ne zivi se od mahanja zastavama i proslave sportskih uspjeha, zivi se od rada ! Komunizam jos debelo zivi u glavama mnogih kako lijevih tako i desnih.

  • Petarstijena-HR:

    I ove postojeće plaće koje se isplaćuju su na dug-njih će vraćati naša djeca. Postavlja se pitanje za koliko % će porasti produktivnost i učinkovitost sa rastom plaća od 6%????????!!!!!!! Neće uopće porasti produktivnost i ne može porasti, jer imamo ... prikaži još! višak zaposlenih-otpustite višak ljudi i od ostvarene uštede povećajte si plaće-ali uz očekivanje produktivnosti i učinkovitosti... Ostalo je sve zabluda i laž-i krah Hrvatske...Ne možeš dati od nečega što nemaš----Neće vama Njemac i Poljak povećavati plaću od svojih poreza....imaju i oni svoj javni sektor koji traži veće plaće...

  • predator57:

    Pa naravno kad je državni aparat preskup. Previše stranačkih uhljeba. Mađarska 9500000 ima 177 parlamentaraca, hrvatska 3700000 ima 156 sab. zastupnika, kao da smo pijani bogstaši.