Početak jučerašnjih razgovora između pregovaračkog tima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje vodi dr. Tonči Buble, s predstavnicima farmaceustke industrije o snižavanju cijena lijekova u neslužbenim razgovorima sve strane ocjenjuju uspješnima.
Dva tjedna pregovora
Početak pregovora obilježila je domaća farmaceutska industrija, Pliva, Belupo, Galenski laboratorij Jadran iz Rijeke i Razvitak iz Ludberga. Nitko, međutim, ne želi "izletjeti" sa službenom izjavom jer, obrazlažu, riječ je tek o prvom krugu razgovora, na kojem su se pregovaračke strane, svaka sa svoje pozicije, očitovale o namjerama, među ostalim, o kratkoročnim i drugoročnim željama i ciljevima u politici lijekova.
Kako bi se što hitnije smanjio financijski izdatak za lijekove, koji raste prema tri milijarde kuna, kratkoročni je cilj sniziti cijenu generičkih lijekova, koji su inače u Hrvatskoj tek oko pet posto jeftiniji od svojih originala. Očekuje se da će dodatno pojeftiniti oko 25 posto. Zasada se, kažu u HZZO-u, ne bi sužavale liste lijekova na koje pacijenti imaju pravo na račun državnog osiguranja. No, istodobno "krizni stožer" HZZO-a radi na zahtjevnoj dugoročnoj strategiji nacionalne politike lijekova koja traži promjene zakona, među ostalim, podrazumijeva i određivanje prava pacijenata na besplatne lijekove te one koji će se plaćati ili participirati, što je dugoročni cilj.
Iz HZZO-a poručuju kako za pregovora koji će potrajati, pretpostvalja se oko dva tjedna, službenih izjava neće biti, a farmaceutske tvrtke prve razgovore opisuju kao svojevsrno "pismo namjere".
Prema dostupnim informacijama, državno zdravstveno osiguranje traži od proizvođača da snize cijene za pedesetak generičkih lijekova koji se najviše prepisuju na recept i na koje se iz blagajne državnog zdravstvenog osiguranja potroši godišnje oko 1,5 milijardi kuna. To se uglavnom odnosi na lijekove za snižavanje tlaka, na antidepresive, na lijekove za snižavanje masnoća u krvi, potom lijekove koji pomažu funkciji srca kod srčanih bolesnika, na antibiotike.
Stalni rast potrošnje
Još je jedan razlog zbog kojega se upravo u toj skupini lijekova mogu tražiti niže cijene: na listi je više lijekova različitih proizođača za iste medicinske indikacije. Kad je riječ o originalnim lijekovima, tzv. "brandovima", koji u financijskim izdacima imaju stalan trend rasta, Povjerenstvo za pregovore će, prema nekim informacijama, tražiti od njihovih proizvođača da snize cijene, i to ako su ti lijekovi u nas skuplji nego u drugim europskim zemljama. Analize potrošnje lijekova bilježi i to da je u posljednje dvije godine iznimno porasla potrošnja skupih originalnih lijekova, i to sa 600 milijuna na 1,2 milijarde kuna u godini.
U HZZO-u ne govore o procjenama koliko se na ovaj način može uštedjeti. Nakon prvih razgovora, mnogo ovisi o tome kakve će konkretne prijedloge u sljedećem krugu iznijeti farmaceutska industrija.
Diana Glavina
Otvori KEKS Pay
