Političke stranke u Vukovaru i Vukovarsko – srijemskoj županiji kao i kandidati za gradonačelnika i župana još uvijek vrše analize prvog kruga izbora kako bi vidjeli što su dobro napravili, a gdje pogriješili i gdje ima mjesta za napredak. U tim analizama jedno od glavnih pitanja je i zašto je došlo do tolikog broja nevažećih glasova. Naime, ti birači su izašli na birališta, uredno se registrirali i onda svoje biračke listiće, ili neke od njih, jednostavno nisu ispunili ili su na njih napisali neku svoju poruku.
- Najveći dio tih nevažećih listića na biračkom mjestu gdje sam ja bila je bila prazna. Birači jednostavno nisu ništa napisali na njih. Svi smo se čudili tome, ali jedino što smo mogli je da ih proglasimo nevažećima jer i jesu nevažeći. Zašto je to tako možemo samo nagađati – rekla nam je jedna Vukovarka koja je u nedjelju bila angažirana u biračkom odboru u Vukovaru.
O broju nevažećih listića, koji su mogli okrenuti ili odlučiti izbore, govori i podatak kako su u Vukovaru zabilježena čak 744 nevažeća listića ili 8,65 posto. Kada je riječ o izborima za Gradsko vijeće tu je broj nevažećih listića bio nešto manji, njih 446 ili 5,19 posto. I na izborima za župana Vukovarsko – srijemske županije, na razini cijele županije, zabilježen je veliki broj nevažećih listića. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva na izborima za župana bilo je 4.236 nevažećih listića ili 6,90 posto. Kad je pak riječ o izborima za Skupštinu Vukovarsko – srijemske županije tu je bilo nešto manje nevažećih listića, njih 3.704 ili 6,03 posto.
- Ispratio sam puno izbora do sada, ali nikad nisam čuo za toliki postotak nevažećih glasova. To je zaista čudno i može se raditi samo o prosvjednim glasovima birača radi nečega ili nekoga. Uobičajeno da bude nevažećih listića, ali se taj broj kreće u malim postotcima, ali ne ovako velikim brojkama – rekao je politički analitičar Davor Gjenero.
Kada se govori o razlozima tolikog broja nevažećih izbora jedna od teorija je da birači nisu glasali jer nisu imali za koga te su odradili svoju građansku dužnost, odnosno pojavili se na biralištu, ali nisu glasali. Takvih je sigurno bilo, ali manji broj. Realnija opcija je da se radi o nezadovoljnim članovima nekih političkih stranaka, prije svih HDZ-a i DP-a, radi nametnute koalicije iz Zagreba. Naime, ti članovi ili simpatizeri su uredno izašli na biralište, ali su svojim ne glasanjem jasno poručili što misle o svemu.
Primjera radi u Zagrebu, gdje se vodila velika politička bitka za gradonačelnika, bilo je je 1,67 nevažećih listića dok je na izborima za Gradsku skupštinu bilo 1,81 posto nevažećih listića. U Splitu, gdje je također bilo više nego interesantno, na izborima za gradonačelnika bilo je 2,75 posto nevažećih glasova dok je na izborima za gradonačelnika Rijeke bilo 1,51 posto nevažećih glasova.
VIDEO Andrej Plenković o rezultatima izbora
Komentirao bih i ja, ali mi je komentar nevažeći.