Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je potpisao odluku kojom njegova administracija pokreće proces službenog proglašavanja Muslimanskog bratstva terorističkom organizacijom. Riječ je o potezu koji je stigao gotovo izravno pod utjecajem saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, dugogodišnjeg protivnika Bratstva i svih njegovih regionalnih mreža. Trumpova uredba nalaže američkim institucijama da prouče treba li ogranke Bratstva u Egiptu, Libanonu, Jordanu i drugim državama klasificirati kao strane terorističke organizacije. Bijela kuća taj korak opravdava tvrdnjom da se radi o 'transnacionalnoj mreži koja potiče terorizam i destabilizaciju protiv interesa SAD-a i njihovih saveznika'. Paradoksalno je, i postavlja se pitanje zna li Trump za to, da Washington istodobno pokazuje političku nekoherentnost bez presedana. State Department je nedavno uklonio Hayat Tahrir al-Sham i njegovog vođu Ahmeda al-Šarau (Abu Mohammeda al-Julanija) s terorističke liste, dok ga je Trump primio u Bijeloj kući, iako je al-Sharaa u svom posljednjem intervjuu prije odlaska kod Trumpa otvoreno priznao da je ideološki sljedbenik Muslimanskog bratstva. Tako je SAD u isto vrijeme objavio rat Bratstvu i istodobno pružio ruku jednom od njegovih najradikalnijih članova.
Muslimansko bratstvo ostaje najutjecajnija globalna mreža političkog islamizma, nastala 1928. u Egiptu i utemeljena na učenjima Hasana al-Banne te radikaliziranim interpretacijama Sayyida Qutba. Iako je Bratstvo u mnogim državama zabranjeno, njegova ideologija preživljava zahvaljujući protektorima poput turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i katarskog emira Tamima bin Hamada Al Thanija. Erdoğan, iako formalno izvan Bratstva, postao je njegov najvažniji politički sponzor preko svoje stranke AKP, koja je godinama bila model mnogim ograncima MB, a nakon rušenja egipatske vlade Mohameda Morsija 2013., Turska je pružila utočište stotinama njihovih kadrova. Katar je pak financijski i medijski patron pokreta, od humanitarnih mreža do propagandne moći Al Jazeere, uz dugogodišnju zaštitu ključnih ideologa poput Yusufa al-Qaradavija. Bratstvo djeluje kroz široku mrežu političkih stranaka i organizacija: tunisku Ennahdu, marokanski PJD, jordanski Islamska akcijska fronta. (IAF), kuvajtski Hadas, libijsku Stranku pravde i izgradnje, jemenski Islah i palestinski Hamas. U Europi i SAD-u djeluju civilne organizacije koje nose elemente iste ideološke matrice, iako negiraju operativne veze.
U Turskoj AKP nije službena podružnica Bratstva, ali dijeli ključne principe političkog islamizma, preoblikovanje države kroz institucije i ulogu religije u javnom prostoru. Ankara je nakon 2013. postala glavno utočište egipatskih “braće”, a turske sigurnosne strukture koriste njihove mreže kao instrument regionalnog utjecaja od Sirije do Somalije. U Siriji je Bratstvo imalo duboke korijene, a tijekom pobune 2011. Turska i Katar podupirali su opoziciju, iz koje je izrastao Ahmad al-Šaraa i HTS. Sve ove grupacije, od parlamentarnih stranaka do islamističkih milicija, povezuje ista paradigma: islam kao temelj političkog poretka, društvena promjena kroz institucije, obrazovanje i socijalne strukture, te otpor sekularnim ili prozapadnim režimima. Današnji ključni zaštitnici tog ideološkog okvira, Erdoğan i katarski emir, pružaju politički, medijski i sigurnosni kišobran koji omogućuje opstanak Bratstva u državama gdje je zabranjeno ili progonjeno. Iako Trump Muslimansko bratstvo proglašava terorističkom organizacijom, paradoksalno je što istodobno njeguje bliske odnose s dvjema državama koje su najvažniji globalni zaštitnici Bratstva Katarom i Turskom. Trump smatra Katar 'jednim od najboljih američkih saveznika', a Tursku i predsjednika Erdoğana naziva 'strateškim partnerom' te često ističe osobnu kemiju s turskim čelnikom.
FOTO Objavljene nove ratne karte: Najsmrtonosnije borbe i dalje se vode za ovaj ključni grad
Otvori KEKS Pay
