Nakon još jedne diplomatske misije spašavanja, europski lideri odbacili su jučer mirovni plan koji je podržavala Amerika i koji je trebao podijeliti Ukrajinu, svega nekoliko dana prije američkog Dana zahvalnosti. Prema izvještajima The Timesa, i dok Kijev i njegovi europski saveznici pokušavaju zadržati američku podršku, postoji malo znakova da Moskva ozbiljno razmatra mir. Čak i ako Donald Trump uspije nagovoriti predsjednika Volodimira Zelenskog da potpiše sporazum do četvrtka, kada Amerikanci slave Dan zahvalnosti, Moskva gotovo sigurno neće zaustaviti borbe. Analitičari procjenjuju da bi rat mogao trajati i do četvrte godišnjice ruske invazije u veljači.
Prvotni plan, kojeg su izradili Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff i Kirill Dmitriev, direktor Kremljskog državnog fonda, predviđao je prisilno ustupanje teritorija Ukrajine Moskvi, trajnu zabranu članstva u NATO-u i amnestiju za ruske vojnike i dužnosnike optužene za ratne zločine. Prema The Timesu, Trump je navodno prijetio da će prekinuti dijeljenje američkih obavještajnih podataka s Ukrajinom ako Kijev odbije plan, što bi dodatno ograničilo mogućnosti Ukrajine u raketnim napadima na Rusiju.
Nakon pregovora u Ženevi u nedjelju, plan je revidiran u obliku “19 točaka”, uklonjena je zabrana ukrajinskog članstva u NATO-u, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul njemačkim medijima. Kijevska i američka izjava nakon pregovora naglasila je da “bilo koji budući sporazum mora u potpunosti poštovati suverenitet Ukrajine i osigurati održivi i pravedni mir”. Savjetnik Zelenskog, Oleksandr Bevz, objavio je da plan Witkoff-Dmitriev “više ne postoji” te da su sve zabrinutosti Ukrajine adresirane.
Novi plan, još neobjavljen, rezultat je europskih protupropozicija koje ostavljaju otvorenu mogućnost budućeg članstva Ukrajine u NATO-u i uklanjaju bilo kakve reference na ustupanje teritorija Moskvi. Prema Reutersu, izradili su ih Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka, a također su uklonili svako spominjanje predaje zemlje Moskvi, rekavši da bi se pitanje teritorija trebalo riješiti. Obje teme predstavljaju “crvene linije” za Kijev, dok su istovremeno glavni zahtjevi Moskve, koje predsjednik Putin odbija pregovarati. S obzirom na spori, ali postojani napredak ruske vojske, postoji malo razloga za prekid invazije, upozoravaju analitičari.
Sumnja se da je prvotni Witkoff-Dmitriev plan mogao biti i Kremljevski pokušaj da se stvori razdor između europskih država, koje podržavaju Ukrajinu, i Trumpove administracije, koja ne dijeli iste brige oko detalja sporazuma. Plan od 28 točaka iznenada je objavljen dok se Zelenski suočavao s velikim skandalom korupcije, što je predstavljalo najveći izazov njegovoj vlasti u ratu.
Analitičari bliski ukrajinskoj administraciji upozoravaju da je američki plan imao za cilj “poticati napetosti” između Kijeva i Washingtona. Prema medijima Axios, plan je osmislio Witkoff zajedno s Jaredom Kushnerom tijekom povratka iz Bliskog istoka krajem listopada, odlučivši se fokusirati na Ukrajinu umjesto na prethodni plan mira u Gazi.
Europski lideri, uključujući Keira Starmera i njemačkog kancelara Friedricha Merza, upozoravaju da mir neće biti postignut preko noći te da rješenja moraju biti pravedna i dugotrajna. Američki dužnosnici, pak, ističu da su pregovori napredovali “u vrlo značajnom smjeru”, uz nekoliko preostalih pitanja prije konačnog prikazivanja Kremlju.
U međuvremenu, ratne strahote nastavljaju se u Ukrajini. U Harkivu je u ruskom napadu dronovima poginulo četiri osobe, dok je u Ternopolu nakon raketnog napada Rusije smrtno stradalo 34 ljudi, uključujući šestero djece, prenosi The Times. Ruski gradovi Moskva i St. Petersburg, iako pogođeni ekonomskim sankcijama, zasad ne bilježe značajne prosvjede. Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da bilo koji budući sporazum ne smije oslabiti Ukrajinu ili Europu, dok bijela kuća i dalje optimistično naglašava mogući napredak u pregovorima. Međutim, s malo znakova volje s ruske strane, kraj rata još uvijek nije na vidiku.
Otvori KEKS Pay
EU političari hoće rat pod svaku cijenu da bi opravdali masovno kupovanje oružja na kojem će i sami dobro zaraditi...