Ako bi rat s Iranom potrajao dulje od najavljenih četiri tjedna, euro bi mogao značajno oslabiti, upozoravaju stručnjaci. Trenutno se euro trguje oko 1,16 dolara, ali u scenariju produženog sukoba dolazilo bi do bijega kapitala u sigurne dolarske investicije, što bi dovelo do slabljenja eura i jačanja dolara. Rat je već izazvao šok na tržištima energenata – cijene nafte, benzina, dizela i plina naglo su porasle, što posebno pogađa Njemačku i ostatak eurozone. Njemačka ekonomija, već oslabljena slabim prognozama, suočava se s dodatnim pritiskom zbog viših troškova energije u industrijama poput kemijske, čelične, automobilske.
Ekonomist Daniel Stelter upozorava da bi "već strukturno slab euro zbog niskog rasta, visokog duga i političkih nesloga bio pod dodatnim pritiskom jer bi kapital tekao u dolarske investicije koje se smatraju sigurnima", rekao je za Euronews. Glavni ekonomist ING banke, Carsten Brzeski, upozorava da bi "u takvom scenariju dolar prvi porastao, a euro bi dodatno pao". Najgori scenarij za euro dogodio bi se u slučaju trajne regionalne eskalacije na Bliskom istoku s masovnim poremećajima u opskrbi energijom koji bi pogodili Europu. U kriznom stanju, investitori će vjerojatnije odustati od dionica i pobjeći u "sigurna utočišta" poput američkog dolara. Kako se kupuje više dionica vezanih uz dolar, dolar postaje vrijedniji, a euro pada.
Brzeski je za Euronews rekao da "ako blokada u Hormuškog tjesnaca potraje dulje, tj. nekoliko tjedana, cijena nafte mogla bi porasti i na 100 dolara po barelu ili više. U takvom scenariju, dolar bi prvi porastao, a euro bi dodatno pao. Vjerojatno na oko 1,10 dolara po euru." U tom slučaju, tečaj eura prema američkom dolaru mogao bi pasti na između 1,10 i 1,12 dolara ili znatno niže. To bi bio značajan gubitak vrijednosti u odnosu na dolar, od oko 5% do 8%.
Odmor u SAD-u, uključujući hotele, letove i kupovinu, tada bi također postao skuplji, a uvozna roba poput nafte, elektronike i sirovina posljedično bi koštala više kada se pretvori u eure. Pad od 5% do 8% u nadolazećim tjednima bio bi najniža razina od energetske krize 2022.-2023. izazvane potpunom invazijom na Ukrajinu. Ovaj razvoj događaja ne mora nužno značiti recesiju u Njemačkoj, "ali ovaj najgori scenarij bio bi ogroman prigušivač za uspon koji se trenutno pojavljuje", objašnjava Brzeski.
FOTO 100 fotografija ratnog užasa na Bliskom istoku
Stelter čak predviđa još dublji pad. "U najgorem slučaju, mislim da bi euro mogao pasti znatno ispod najnižih razina iz krize 2022.-2023. i u to vrijeme privremeno ispod pariteta s dolarom, tj. scenarij od 0,90 do 0,95 dolara za euro", kaaže.
Ekonomist Daniel Stelter, s druge strane, vidi posebno teške posljedice za Njemačku u najgorem slučaju, poput blokade tijekom nekoliko mjeseci, dugotrajnog rata, uništavanja ključne infrastrukture. "Više cijene energije djeluju poput dodatnog poreza, smanjujući potrošnju i ulaganja. Već slabo industrijalizirane zemlje poput Njemačke klizit će duboko u recesiju, cijela eurozona u barem tehničku recesiju", objasnio je Stelter. Stelterova je prognoza da će se profitne marže u energetski intenzivnim sektorima - kemikalijama, čeliku, automobilskoj industriji i strojarstvu - srušiti. Europski indeksi vjerojatno će pasti "mnogo oštrije od američkih tržišta".
Europska središnja banka mogla bi se naći u teškoj dilemi. Ima zakonski mandat održavati inflaciju na oko 2% u srednjoročnom razdoblju. Ako rat s Iranom traje samo kratko, morat će sniziti kamatne stope kako bi se podržalo gospodarstvo: Niže kamatne stope čine kredite povoljnijima, to može potaknuti ulaganja i potrošnju. Ali ako rat s Iranom potraje dulje, za ECB nastaje problem. Tada ne bi mogao sniziti kamatne stope kao ekonomsku pomoć zbog povratka inflacije, umjesto toga, morao bi pauzirati ili čak povisiti kamatne stope. Euro bi tada vjerojatno ostao pod pritiskom. Istovremeno, gospodarstvo bi izgubilo zamah - u najgorem slučaju, stagnacija i recesija bile bi neizbježne. To bi uzrokovalo bijeg kapitala iz Europe. "Rastuće cijene energije matematički bi povećale stopu inflacije u eurozoni za barem dodatni postotni bod ako cijene ostanu visoke nekoliko mjeseci“, objasnio je Stelter.
Brza deeskalacija iranskog rata i bliskoistočni sukob koji bi trajao najviše 4-5 tjedana mogli bi vratiti euro na nešto bolji kurs. Zasad je potpuno nejasno kada i kako će iranski rat završiti. Veliki otpor u Iranu i od strane iranskog vodstva protiv takozvane "promjene režima" mogao bi, u najgorem slučaju, odugovlačiti sukob mjesecima. "Ne bi bio problem da sukob završi za nekoliko tjedana i da kritična energetska infrastruktura u Saudijskoj Arabiji i Kataru ne bude značajno oštećena", zaključio je Stelter.
Otvori KEKS Pay
Daboga glad izbila tako da svi vide ko je agresor i ko je koga napao i ko se brani