Ukrajinski napadi dronovima sve češće pogađaju ruske gradove, a među građanima raste osjećaj nesigurnosti i zamora od rata koji već petu godinu traje. Stanovnici Moskve i Sankt-Peterburga, koji su godinama bili relativno pošteđeni ratnih posljedica, sada se sve češće suočavaju s eksplozijama, oštećenim zgradama, zatvaranjem zračnih luka i prekidima svakodnevnog života.Među njima je i 56-godišnja Elena Vladimirovna iz Zelenograda kraj Moskve, čiji je stan oštećen tijekom velikog napada dronovima. Probudilo ju je zujanje letjelica iznad zgrade, a ubrzo je uslijedila i eksplozija. "Dron je pao na nadstrešnicu ispod balkona, a zatim se zapalio. Počeo je izlaziti crni dim", prisjetila se za CNN. Elena i njezin sin pokušali su ugasiti vatru kantama vode, no nakon nove eksplozije odlučili su pobjeći iz stana s obiteljskim psom. Nekoliko dana poslije u njezinu su stanu još bili vidljivi tragovi požara, a dio prostora i dalje je bio u obnovi. "Nadam se da ih više neće biti. Još smo živi, a to je najvažnije", rekla je.
CNN navodi kako su stanovnici najvećih ruskih gradova godinama živjeli relativno udaljeni od ratne stvarnosti koju svakodnevno proživljavaju Ukrajinci. No posljednjih mjeseci situacija se mijenja. Ukrajinski dronovi sve češće stižu duboko u ruski teritorij, a napadi pogađaju područja koja su se donedavno smatrala sigurnima. U jednom od najvećih napada, 17. svibnja, prema ruskim podacima lansirano je više od 500 dronova, a u Moskovskoj oblasti poginule su najmanje tri osobe. Strah se uvukao i među druge stanovnike ruskih gradova. Nadežda iz Himkija, grada nedaleko od Moskve, kaže da ju je iskustvo napada promijenilo. "Sad se trznem na sve, čak i kad tinejdžeri bacaju petarde. Stalno sam napeta", ispričala je. Stanovnica Kronštata pokraj Sankt-Peterburga opisala je kako je satima slušala zujanje dronova i djelovanje protuzračne obrane. "Bilo je nemoguće spavati. Bojala sam se da bi naša zgrada mogla biti pogođena", rekla je.
Nezadovoljstvo dodatno pojačavaju gospodarski problemi. Ukrajinski napadi na ruske rafinerije doveli su do problema s opskrbom gorivom u pojedinim dijelovima zemlje, dok su ograničenja pristupa internetu i blokade nekih popularnih aplikacija za komunikaciju izazvale dodatne frustracije među građanima. Dio Rusa strahuje i od pojačanog državnog nadzora komunikacija. O promjeni raspoloženja među građanima govori i Aleksandra Arhipova, ruska socijalna antropologinja koja proučava javno mnijenje. Prema njezinim riječima, vlast je godinama stanovnicima Moskve slala poruku da mogu nastaviti živjeti kao da rata nema. "Živite svoj život, rata za vas nema", opisala je nepisani odnos između vlasti i stanovnika glavnog grada. No sve češći napadi, smatra, pokazuju da takav pristup postaje sve teže održiv.
Da raste umor od sukoba pokazuju i rezultati istraživanja neovisnog centra Levada. Prema anketi provedenoj u travnju, 62 posto ispitanika podržava početak mirovnih pregovora, dok samo 27 posto smatra da bi vojne operacije trebalo nastaviti. Sugovornici CNN-a sve češće ponavljaju istu želju. "Voljela bih mir. Voljela bih da sve ovo što prije završi", rekla je jedna stanovnica Moskve nakon još jedne noći provedene uz zvuk dronova i protuzračne obrane.
Otvori KEKS Pay
Sami su potvrdili da razumiju samojezik sile. Pa znači da tako treba i nastaviti , samo još jače. Dok su oni tukli po Ukrajini , mirno su spavali.