Dok su se ovog tjedna strani uzvanici okupljali na otvaranju Međunarodnog gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu, događaja koji se često naziva i "Putinovim Davosom", iznad drugog najvećeg ruskog grada dizao se gust dim. Ukrajinski dronovi pogodili su više ciljeva, uključujući naftni terminal i pomorsku bazu, stotinama kilometara od bojišnice. Napad je imao snažan simbolički učinak jer se dogodio upravo u gradu u kojem je odrastao ruski predsjednik Vladimir Putin.
Prema analizi Petera Dickinsona za Atlantic Council, taj je trenutak predstavljao ozbiljan udarac Putinovu imidžu vođe koji drži potpunu kontrolu nad ratom. Forum u Sankt Peterburgu godinama je služio kao pozornica za demonstraciju ruske moći, no ovog puta otvoren je pod sjenom požara izazvanih ukrajinskim napadom. "Ukrajina je pokazala svijetu da Putin gubi kontrolu nad ratom", zaključuje Dickinson, koji ističe da ruski predsjednik nije uspio spriječiti let ukrajinskih dronova više od tisuću kilometara kroz ruski zračni prostor do strateških ciljeva u vlastitom rodnom gradu.ž
Posljednjih mjeseci Ukrajina je značajno proširila uporabu bespilotnih letjelica dugog dometa. Mete više nisu samo položaji na fronti, nego i logistička, energetska i vojna infrastruktura duboko unutar Rusije. Kolumnistica Cathy Young u tekstu za The Bulwark tvrdi da se upravo u tome krije razlog promjene dinamike rata. Dok je tijekom 2024. i dijela 2025. prevladavalo uvjerenje da Ukrajina postupno gubi rat, danas sve više analitičara govori o preokretu.
Posebno ističe ukrajinske napade na takozvani "kopneni most" prema Krimu, ključnu prometnicu kojom Rusija opskrbljuje okupirani poluotok. Prema njezinim navodima, ukrajinski dronovi uništili su desetke kamiona i ozbiljno ugrozili ruske opskrbne linije. "Gotovo svi sada priznaju da je ruska kopnena ofenziva zastala", piše Young, pozivajući se na vojne analitičare i ruske vojne blogere koji sve otvorenije dovode u pitanje službene tvrdnje Kremlja o uspjesima na bojištu.
Sličan zaključak donosi i ukrajinski pisac Igor Bondar u komentaru za The Hill. On tvrdi da se promjena može vidjeti čak i u Putinovu javnom nastupu. Kako navodi Bondar, ruski predsjednik posljednjih mjeseci više ne koristi najžešću retoriku kojom je ranije opisivao ukrajinsko vodstvo. Umjesto uvreda i optužbi, sada govori o "gospodinu Zelenskom" te ostavlja mogućnost izravnih razgovora. Bondar smatra da razlog leži u sve učinkovitijim ukrajinskim napadima na rusku infrastrukturu. "Ruski diktator osjetio je stvarnu snagu ukrajinske vojske", piše autor, navodeći da su ukrajinske snage više puta pogodile naftni terminal u Tuapseu, luke Primorsk i Ust-Lugu na Baltiku te sustave protuzračne obrane duboko u ruskoj pozadini.
Napad na Sankt Peterburg imao je posebnu težinu upravo zbog povezanosti grada s Putinovom osobnom pričom. Tamo je proveo djetinjstvo, studirao pravo i započeo političku karijeru prije odlaska u Moskvu. Dickinson smatra da je prizor ukrajinskih dronova iznad grada koji predstavlja jednu od najvažnijih simboličkih točaka moderne Rusije dodatno narušio sliku Putinove nepobjedivosti.
Istodobno, sve češći napadi na rusku energetsku infrastrukturu dolaze u trenutku kada se rusko gospodarstvo suočava s rastućim troškovima rata. Prema navodima autora svih triju tekstova, Kremlj se suočava s kombinacijom vojnih, logističkih i ekonomskih problema kakvih nije bilo u prvim godinama invazije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je prerano govoriti o konačnom ishodu sukoba. Rusija i dalje raspolaže velikim ljudskim i materijalnim resursima, a ukrajinski uspjesi ovise o nastavku proizvodnje naprednih dronova i zapadnoj vojnoj pomoći. No jedno je, čini se, neupitno: rat se danas vodi drukčije nego prije dvije godine. Umjesto tenkovskih kolona i velikih proboja fronta, ključnu ulogu sve više preuzimaju dronovi koji mogu pogoditi ciljeve stotinama ili čak tisućama kilometara od bojišnice. A upravo je njihov dolazak iznad Sankt Peterburga pokazao da ni Putinov rodni grad više nije izvan njihova dosega.
Otvori KEKS Pay
