Britanci su dobili ozbiljno upozorenje, invazivna gusjenica hrastovog četnjaka brzo se širi i predstavlja veliku zdravstvenu opasnost. Zbog rekordnog toplinskog vala u svibnju, ova gusjenica se pojavila ranije i u većem broju nego inače, a kontakt s njom može izazvati jake kožne reakcije, probleme s disanjem i dovesti do hitnog prijema u bolnicu. Gusjenica je uvezena slučajno u Veliku Britaniju 2005. godine preko hrastova iz Nizozemske. Danas je posebno raširena u Londonu i okolnim područjima, a potvrđene su zaraze i u Hampshireu, Warwickshireu i Gloucestershireu. Stručnjak Luke Newnes iz Hillarysa upozorava da odrasli oblik nije opasan, ali gusjenice su prava noćna mora. Svaka gusjenica nosi tisuće sitnih dlačica koje sadrže iritantni protein thaumetopoein. Te dlačice mogu uzrokovati jake osipe i svrbež na koži, upalu očiju, kašalj i otežano disanje (ako se udahnu), u težim slučajevima ozbiljne alergijske reakcije. Djeca su posebno ranjiva. Dlačice se lako šire zrakom, ostaju aktivne godinama u gnijezdima i na tlu te mogu završiti na vrtnoj garnituri, igračkama, odjeći koja se suši vani ili travi ispod hrasta. Gusjenice se kreću u karakterističnim "procesijama" (u redu jedna iza druge) i grade bijela ili siva svilena gnijezda veličine od teniske do ragbi lopte na stablima hrasta. Ne dirajte gusjenice, gnijezda ni otpale kožice, prijavite sumnju, Unesite vrtni namještaj, igračke i sušite rublje unutra dok se problem ne riješi, ne pokušavajte sami uklanjati gnijezda, poručuju stručnjaci, piše Mirror.
I Hrvatska je znala biti na udaru hrastovog četnjaka. Hrastov četnjak je leptir koji je štetnik u hrastovim šumama. Može izazvati štete u šumama, ali puno je bitniji njegov javnozdravstveni značaj. Uzročnik iritira kožu (urtikarija), a ponekad uzrokuje i teže posljedice kao primjerice astmatski napad. Uzrok iritacija su fine mikroskopske dlačice 0.1-0,25mm. One se nalaze na jastučićima tzv. ogledalima sa gornje strane gusjenica. Kada gusjenice osjete opasnost, dlačice se lome i budu nošene vjetrom, kod suhog vremena na značajnije udaljenosti. Dlačice su ušiljene i imaju kuku te se ubuše u kožu. Na vrhu dlačice nalazi se prostor u kojem je protein tzv. thaumetopein koji izaziva reakciju imunog sustava, koja se manifestira kod svakog čovjeka na drugačiji način: od lokalne upale kože do anafilaktičkog šoka. Posljedice upale kože traju otprilike tjedan dana, a komplikacije nastaju kada je kontakt dlačica sa sluzi npr. očima. U gnijezdima se nalazi ogroman broj tih dlačica i mogu izazvati urtikariju i godinama nakon što gusjenice napuste gnijezdo, piše portal Štetnici.hr.
Jaja ovog štetnika su bijele boje veličine 1mm. Nalaze se u gornjem dijelu krošnje na tankim izbojcima glatke kore. Ženka ih polaže u jednoslojnoj pločici i pokrivanih ljuščicama kako bi ih prikrila od prirodnih neprijatelja. Ženka polaže između 30 i 300 jaja. Gusjenice sa izlaze iz jaja krajem travnja početkom svibnja. Prolaze kroz 6 stadija i mogu narasti do 5 cm. Ističu se skupine gusjenica koje se kreću kao procesije sa mjesta okupljanja do mjesta brsta. Mlade gusjenice su svijetlije boje i okupljaju se na spojenim dijelovima listova.
Tipične kuglasta gnijezda (do veličine nogometne lopte) ili duguljasta gnijezda (do 1m), paučinaste nakupine ispunjene ekskrementima pojavljuju se u kasnijim stadijima, tek u 5 stadiju i nalaze se na deblu i rašljama ili donjim dijelovima jačih grana. Pojavljuju se sredinom lipnja. Hrane se isključivo hrastovima (monofagi). U paučastim gnijezdima gusjenice se kukulje u srpnju i traje 3-5 tjedana.
Leptiri predstavljaju odrasli stadij (imago) a pojavljuje se u srpnju i kolovozu. Oplođene ženke već drugu noć nakon kopulacije odlažu kompletan broj jaja. Iako i mužjaci i ženke mogu daleko letjeti, njihov je let dosta neprimjetan jer vrlo kratko žive. Za šumarstvo hrastov četnjak nema veći značaj budući da rijetko dolazi do golobrsta. Međutim, nekoliko golobrsta za redom mogu biti uzrokom odumiranja pojedinih stabala, jer se stablo slabije regenerira budući da je brst dosta kasan. Opasnost urtikarije počinje sredinom svibnja i traje sve do kasno u jesen. To je važno jer se otrovne dlačice nalaze u gnijezdima i izravan kontakt stvara probleme naročito šumskim radnicima koji obaraju stabla sa gnijezdima. Stoga treba na to obratiti pažnju. Hrastov četnjak spada u kukce koje vole toplinu te će za odlaganje jaja ženka birati stabla gdje ima puno sunca, npr na rubovima šume, parkovima, soliteri i drvoredi, dakle tamo gdje ujedno najčešće borave ljudi. Tu igra značajnu ulogu i svjetlost gdje se u naseljenim područjima privlače leptiri. U šumi dobrog sklopa rijetko će se naći ovaj štetnik.
Otvori KEKS Pay
