Paola Papanicolaou članica je Uprave i glavna direktorica Sektora inozemnih banaka Intese Sanpaolo, talijanske bankarske grupacije, koja je vlasnik Privredne banke Zagreb (PBZ). Rodila se u Messini, diplomirala je ekonomiju na Sveučilištu u Pisi, tijekom karijere radila je u Citibanku u Grčkoj, zatim u konzultantskoj kompaniji AT Kearney, a bila je i voditeljica projekata za nekoliko olimpijskih odbora i međunarodnih događaja u Ateni, Torinu i SAD-u. U Intesi Sanpaolo godinama je radila u području inovacija i digitalne transformacije, vodeći nekoliko projekata, uključujući razvoj isytech platforme. Članica je Uprave Intese od srpnja prošle godine, a s njome smo razgovarali u Zagrebu, 6. svibnja, gdje je stigla u povodu Hrvatsko-talijanskog gospodarskog foruma.
Kako vidite mogućnosti razvoja daljnje suradnje hrvatskog i talijanskog gospodarstva i u kojoj mjeri Intesa Sanpaolo može pridonijeti produbljivanju te gospodarske suradnje?
- Vjerujem da je suradnja već izvrsna. Italija je jedan od najvažnijih gospodarskih partnera Hrvatske, s robnom razmjenom koja je u 2024. godini iznosila 8,4 milijarde eura, što Italiju čini drugim najvećim trgovinskim partnerom. Dakle, imamo izvrsnu početnu točku. To ne znači da više nema prostora za rast, naprotiv, to je dobra platforma za povećanje suradnje. Povijesno gledano, suradnja je bila izvrsna. Intesa Sanpaolo, putem naše lokalne banke PBZ, prirodni je most za ovaj razvoj. Prije svega, zato što je Intesa Sanpaolo vodeća banka na europskoj razini. Imamo vodeću poziciju u Italiji a jedan od temeljnih aspekata naše misije je savjetovati naše klijente. Savjetovanje znači podržavati naše klijente u rastu – bilo da su pojedinci, poduzeća ili poduzetnici. Vjerujemo da smo glavni podupiratelji ovog razvoja jer bankarstvo uključuje podršku rastu zemlje i njezinih stanovnika.
Prošla je gotovo godina dana otkako ste na čelu Sektora inozemnih banaka Intese Sanpaolo. Kakvi su vaši dojmovi? Jeste li zadovoljni onim što ste do danas postigli?
- Počašćena sam ovom funkcijom, i sretna sam, među ostalim, zbog svoje međunarodne obiteljske pozadine – napola sam Grkinja, a napola Talijanka. Za mene je izuzetno važno znati da se suradnja između zemalja na ovom području odvija u regiji rasta i važno je učiniti određene stvari kako bismo potaknuli taj rast. Prva stvar je međunarodna suradnja, a jedan od vidova podrške te suradnje je i Hrvatsko-talijanski gospodarski forum u Zagrebu. Postoji prostor za daljnji razvoj i unapređenje suradnje između naših dviju zemalja, ali postoji prostor i za veću suradnju između svih ostalih zemalja. Na zagrebačkom Forumu razgovarali smo o međunarodnom razvoju poduzeća jer znamo da je poduzeće otpornije kada je poslovanje također internacionalizirano. Cilj je potaknuti i ojačati proces internacionalizacije, posebno malih i srednjih poduzeća. Velika poduzeća već znaju kako to učiniti, a mi ih, naravno, podržavamo kroz razne instrumente. Ali manjim poduzećima, onima koja tek započinju svoje međunarodno putovanje, važno je pružiti snažniju i bržu podršku. Činjenica je da smo prisutni u različitim zemljama kao dugoročni investitori, što smo s vremenom i dokazali. Iznimno je važno nastaviti ovim putem.
Kada govorite o poticanju rasta, vjerujem da je ulaganje u tehnologiju od iznimne važnosti?
- Da, drugi temeljni element je digitalna i tehnološka transformacija. Bankarska industrija temelji se na tehnologijama koje su se pokazale otpornima, ali nekako nisu vodeće najsuvremenije tehnologije. Stoga je Intesa Sanpaolo Grupa bila prva koja je uistinu započela putovanje prema cloud tehnologiji 2020. godine. Danas je velik dio naše tehnološke platforme spreman za oblak. To smo započeli iz Italije i sada se širimo u druge zemlje. Naravno, zemlje imaju različite propise koje poštujemo i radit ćemo na tome da u tome uspijemo. No, tehnološka platforma koja ima međunarodni karakter i standard pojednostavljenja procesa dobra je, prije svega, za naše klijente. Stoga je sigurnija, brža i predstavlja snažniju podršku za našu poslovnu mrežu i klijente. Tehnološka transformacija je relevantna, ali to ne znači da ćemo pružati usluge samo putem tehnoloških platformi. Riječ je o unapređenju kanala i načina putem kojih klijent može raditi i komunicirati sa svojom bankom 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, i to na način koji je jednostavan i siguran za korištenje. Dakle, ovo je još jedan temeljni element razvoja koji ćemo koristiti i u ovoj regiji, a posebno u Hrvatskoj, gdje također imamo tvrtku fokusiranu na razvoj tehnologija, International Value Services.
Kako vaši klijenti prihvaćaju proces digitalne transformacije i prelazak na nove tehnologije?
- Nije stvar prihvaćanja jer danas klijenti to traže. Štoviše, ne forsiramo promjenu. Kao Grupa imamo veliku mrežu poslovnica, samo u Hrvatskoj imamo više od 130 poslovnica. Ne napuštamo fizičko pružanje usluga klijentima. Ono što želimo učiniti jest pružati usluge savjetovanja klijentima, a savjetovanje se može pružiti putem menadžera za odnose s klijentima, što je ključni element naše strategije. Tehnologija je korisna našim kolegama kako bi pružili prave savjete našim klijentima. Danas je sve vođeno podacima, a odgovarajuća tehnologija bolje podržava poslovne procese banke.
S obzirom na to da je Intesa Sanpaolo snažno prisutna u srednjoj i istočnoj Europi koji su vaši budući planovi za Hrvatsku i u regiji? Kakva će biti vaša daljnja podrška poduzećima, javnom sektoru i građanima?
- Naša je misija nastaviti rasti, ali uz otporan i održiv rast. Ključni elementi održivog rasta su, prije svega, savjetovanje i razboritost, a zatim, naravno, činjenica da želimo duboko razumjeti svaku zemlju u kojoj smo prisutni, njezinu financijsku pozadinu i gospodarski rast, te to podržati na pravi način. To postižemo s našim ljudima, kolegama, čijem odabiru pristupamo s velikom pažnjom. Oni prolaze našu obuku jer želimo osigurati da uvijek mogu pružiti najbolju podršku svojim klijentima, koristeći najbolja tehnološka rješenja. Naš je fokus definitivno na financijskim inovacijama, kao što smo to učinili u Hrvatskoj u protekloj godini. Pokrenuli smo izdavanje mini obveznica u sklopu Minibond inicijative Grupe, financijskog instrumenta koji je izuzetno važan za poduzeća jer predstavlja alternativu tradicionalnom bankarskom financiranju i tako pružili nove oblike razvoja poslovanja za naše klijente. U okviru Minibond programa uspješno smo do sada lansirali osam izdanja mini obveznica u Hrvatskoj u ukupnom iznosu od 45 milijuna eura.
To je program za mala i srednja poduzeća?
- Da, za mala i srednja poduzeća i izuzetno je važan. Riječ je o vrlo inovativnom instrumentu jer si većina malih i srednjih poduzeća ne može priuštiti izdavanje obveznica, a mini obveznice su jednostavnije i manje veličine.
Pretpostavljam da ste minibonds lansirali i na ostalim tržištima na kojima ste prisutni kao bankarska grupa?
- Prvo smo ih ovdje pokrenuli. Dakle, Hrvatska je pionir u tome. I iskoristit ćemo izvrsno iskustvo naših kolega iz PBZ-a kako bismo ovaj program razvili diljem Europe. Još jedna stvar koju ćemo učiniti, a o tome smo razgovarali s predsjednikom Uprave PBZ-a Dinkom Lucićem, jest da ćemo s 1 milijardom eura podržati financiranje korporativnih klijenata i malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj ove godine. To je još jedan važan element kojim želimo podržati rast poduzeća. Govoreći o infrastrukturi, Hrvatska je učinila puno, ali još uvijek ima puno toga napraviti. Želimo sudjelovati u financiranju obnove infrastrukture. Željeznice su zajednički problem za zemlje u srednjoj i istočnoj Europi. Dakle, podržavamo vlade i zemlje kroz financiranje javnog sektora, upis državnih obveznica itd. Kao što sam rekla, dugoročni smo investitor. Postoji jedna lijepa stvar u bankarstvu – rastemo kako rastu naši klijenti. Mnogo smo govorili o poduzećima, ali naravno, to se odnosi i na pojedince. Intesa Sanpaolo je, kako naš glavni izvršni direktor Carlo Messina uvijek kaže, kompanija za upravljanje i zaštitu imovine. Dakle, što se tiče pojedinaca i kućanstava, imamo izvrsne usluge upravljanja imovinom. Ponekad ljudi misle da je upravljanje imovinom samo za super imućne. Upravo suprotno. Italija ima dugu povijest štednje, male štednje koja je stvorila ono što je danas vrlo snažna okosnica talijanskog gospodarstva, ono što nazivamo “risparmio”. Ovdje u Hrvatskoj puno ulažemo u to. Nedavno smo pokrenuli naš prvi certifikat namijenjen pojedincima, iako naravno i poduzeća mogu pristupiti tom proizvodu. To su vrlo zanimljivi alati za podršku štednji i budućem rastu obitelji i pojedinaca.
Kada govorite o održivom rastu, predviđate li u sljedećem razdoblju problem zbog očekivanog povećanja javnog duga diljem Europe, koja je odlučila više trošiti na sigurnost i naoružanje?
- Situacija u svijetu je prilično složena i mislim da bismo trebali, u svakom slučaju, gledati na budućnost s pozitivnim stavom. Jer nakon najtamnije noći uvijek izađe sunce. Dakle, prva stvar je ostati usredotočen na pozitivno. Javna potrošnja je instrument kojim zemlje i EU zauzimaju određene stavove, a uvjerena sam da će sve vlade i EU donijeti ispravne odluke u skladu s tim.
S obzirom na vaše višegodišnje iskustvo u Intesi Sanpaolo u području inovacija i digitalne transformacije, vodili ste i nekoliko projekata, uključujući razvoj isytech platforme – digitalne banke Intesa Sanpaolo, kako vidite buduće trendove u bankarstvu. Što možemo očekivati u svijetu financija, koja je vaša vizija bankarstva u sljedećih deset godina uslijed brzorastućeg pritiska fintech kompanija i primjene umjetne inteligencije?
- Bankarska industrija u posljednje vrijeme podliježe mnogim inovacijama, a inovacije su povezane s regulacijom koja se kontinuirano razvija kako bi obuhvatila sve nove elemente. Razmislite o svim naporima koje su banke uložile u kibernetičku sigurnost jer danas moramo zaštititi svoje klijente od tih prijetnji. Kibernetička prijetnja nije nužno samo sofisticirana tehnologija već može biti i putem socijalnog inženjeringa. Danas se u bankarstvu bavimo stvarima o kojima prije 30 godina nismo ni razmišljali. Imati stručnjake za kibernetičku sigurnost, a umjetna inteligencija je ključna tehnologija za podršku kibernetičkoj sigurnosti – primjer je bankarske transformacije. Spomenuli ste fintech. Fintech je moćan alat jer, među ostalim, potiče tradicionalne banke da preispitaju svoje procese. Izazov je promijeniti nešto što funkcionira, a moramo inovirati i preispitati naš način podrške klijentima. Dakle, mislim da je svaki fintech dobar izazov za bankarski sektor. Posljednjih šest godina u Intesi Sanpaolo provela sam u inovacijama i transformaciji i mogu reći da smo u tome predvodnici. Jedna smo od bankarskih grupa koja je napravila najveći broj projekata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Digitalna tehnologija je dodatni kanal za komunikaciju klijenata s bankom. Ali može li biti jedini kanal? Sumnjam. Većina nas radije obavlja transakcije putem mobitela nego odlaskom u poslovnicu jer je jednostavnije i brže. Ali što je s tim kada klijent treba donijeti odluku o izboru vrste stambenog kredita koji želi ili kako razviti i zaštiti svoje poslovanje? Čvrsto vjerujem da osobno savjetovanje i podrška koji vas vode kroz proces razumijevanja vaših potreba i odabira pravog proizvoda koji može zadovoljiti te potrebe, zaista čine razliku na tržištu. Veliki sam obožavatelj i snažno vjerujem u savjetodavni proces.
Mislite li da je umjetna inteligencija područje koje treba snažnije regulirati?
- U Europi imamo izvrsnu regulaciju umjetne inteligencije i potpuno drukčiji pristup u usporedbi s, primjerice, SAD-om. Od početka je Europa izražavala zabrinutost vezano za etiku i transparentnost kada je u pitanju primjena umjetne inteligencije. Naša Grupa odmah je uspostavila snažne interne propise koji idu iznad onoga što je obvezno. S druge strane, regulacija ne bi trebala biti prepreka da se nešto učini. Mislim da je regulacija u Europskoj uniji prilično jaka u pogledu umjetne inteligencije, ali još uvijek postoji puno prostora za razvoj umjetne inteligencije.
Je li je EU previše rigidna kada propisuje regulaciju za određena poslovna područja?
- Ne mislim da smo previše regulirani. Regulacija nam je u DNK, to je jedna od naših snaga u Europi. Ponekad se čini pretjeranom, ali njezina je svrha zaštititi klijenta. Ali moramo raditi na tome da imamo slične propise u svim zemljama. Za svaku tvrtku koja postaje međunarodna, važno je da ima regulatornu sigurnost u svim zemljama u regiji, jer to, naravno, znači da se ulaganja mogu obaviti jednom, a zatim iskoristiti u više zemalja.
Kako komentirate snažan gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi, u usporedbi sa stagnacijom u zapadnoj Europi?
- Podaci govore sami za sebe. Ali činjenica da postoji raznolikost u regijama znači da možemo doživjeti različite financijske trenutke u različitim zemljama, a to može biti korisno. Govorimo o internacionalizaciji. Za poduzeća, mogućnost da imaju supsidijare u zemlji koja ima veći rast važan je element održivosti.
PBZ se ističe po brojnim humanitarnim aktivnostima i inicijativama društvene odgovornosti, kakva će biti daljnja podrška matične banke Intese Sanpaolo u tom području?
- Kao što sam napomenula, u našem je DNK podržavati gospodarstvo, a kada to činite, morate se sjetiti i onih koji su najpotrebitiji. Zato ćemo dodatno ojačati društveno odgovorne aktivnosti. PBZ je dosad podržavao brojne društvene aktivnosti u zemlji. Ali to ćemo dodatno unaprijediti, zajedno s upravom u Hrvatskoj, osnivanjem filantropske zaklade. To je vrlo važno jer želimo stvoriti predanu skupinu ljudi koja će se usredotočiti na takve aktivnosti u kontekstu naše Grupe kao dugoročnog investitora. Dakle, želimo poboljšati svoju prisutnost u Hrvatskoj i, putem ovog moćnog alata nastaviti u zemlji podržavati one kojima je pomoć najpotrebnija. Želimo osigurati da rast Hrvatske bude uključiv i održiv.
FOTO Zelenski superstar: Dočekali ga kao zvijezdu, snimao selfije u Tirani
