Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 192
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
o državnoj imovini

Milanović: Sve se svodi na optužbe da se nešto želi rasprodati

vlada,sjednica,portal (1)
Foto: Patrik Macek/Pixsell
1/6
04.07.2013.
u 09:33

Najveći su problem Vlade visoki dugovi. Dobar dio državne imovine treba rasprodati i privatizirati. Samo nam privatizacijski prihodi mogu smanjivati goleme dugove, komentirao je Slavko Linić.

– Nakon što je Sabor usvojio strategiju, mi smo dobili mogućnost uređenja zakonodavnog okvira kako bismo povećali efikasnost upravljanja državnom imovinom. Ovo je prvi zakon koji najizravnije regulira sustav koji bi trebao provoditi utvrđenu strategiju. Brojni su problemi u upravljanju državnom imovinom, a ovaj zakon otvara put da se što brže uspostavi zajednički registar državne imovine koja je rasuta po različitim resorima pa se ne zna ukupna vrijednost imovine kojom raspolažemo. Ovaj zakon ima namjeru protresti sustav i osigurati da bude efikasniji od postojećeg – pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić koji smatra da bi Zakon o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom trebao provoditi usvojenu strategiju 2013. – 2017.

Nove funkcije za DUUDI

– Želimo drukčije urediti sustav, protresti ga i osigurati njegovu efikasnost. DUUDI će dobiti nove funkcije. Središnje tijelo za upravljanje državnom imovinom, tj. Agencija za upravljanje državnom imovinom potpuno će se restrukturirati i podijeliti na dva dijela – najavio je Grčić.

– Ovo je jedan od onih zakona koji će izazvati komentare. Ovo je idealno mjesto za one koji galame da galame. Možda smo mogli i prije to učiniti ali, evo, sada to činimo –  kazao je premijer Zoran Milanović.  – Sve se na kraju svodi na optužbe da se nešto želi rasprodati i nekome pogodovati – rekao je premijer i istaknuo kako Vlada „nije ničija privatna firmica“.

– Najveći su problem Vlade visoki dugovi. Dobar dio ove imovine treba rasprodati i privatizirati. Nama privatizacijski prihodi mogu biti jedini koji će smanjivati goleme dugove – komentirao je ministar financija Slavko Linić. 

– Restrukturiranje nije samo otpuštanje ljudi, ono znači i preuzimanje dugova i ulaganje u tehnologiju. Mi u proračunu prostora za vraćanje dugova nećemo naći. Sustav koji će biti brz i efikasan itekako je potreban – istaknuo je Linić.

Naplata poreznog duga

– Ukupno je podneseno 16.559 zahtjeva za reprogramiranje. Odobreno je 9643 zahtjeva za porezni dug u iznosu od 4,676.405,025 kuna – kazao je ministar Linić prezentirajući Nacrt prijedloga zakona o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. Dodao je i kako Vlada želi pomoći u gospodarskoj krizi i stoga predlaže reprogram poreznog duga nastalog do 31. 1. 2013.  s rokom do 36 mjeseci i s povoljnijom kamatnom stopom.

– Reprogramima i otpisom pomažemo gospodarskim subjektima u poteškoćama. Dovoljno je šansi – od rujna kreću kontrole, nema gledanja kroz prste – oštar je bio ministar financija.

Prihvaćen model monetizacije autocesta

Vlada je donijela odluku kojom se daje suglasnost prihvaćanja modela monetizacije autocesta prema prijedlogu savjetnika. On je predložio da se autoceste daju u koncesiju strateškom ulagaču koji će naplaćivati cestarine i održavati autoceste 30 do 50 godina. Resorni ministar Siniša Hajdaš-Dončić kazao je da ovisno o duljini koncesije ovisi i cijena koju će Vlada dobiti za autoceste, a njegova je procjena je da će se prodati za 2,4 do 3,2 milijarde eura.

– Iduće godine na naplatu dolazi 6,6 milijardi kuna kredita, a ako ne bismo monetizirali autoceste, taj bi trošak pao na leđa građana – kazao je Dončić pa i napomenuo da je ukupni dug za autoceste oko 4 milijarde eura. Podsjetimo, konzorciji Erste banke i Deloitta odlučio je između pet mogućih modela monetizacije autocesta, među kojima je opcija bila i privatizacija. Ministar financija Slavko Linić prije nekoliko dana rekao je da Vlada neće prodati autoceste ispod 3 milijarde eura.

Prema podacima iz bilanci cestarskih tvrtki, odnosno autoceste Rijeke-Zagreb, Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta, ukupna dugovanja iznose oko 38 milijardi kuna. Nakon sjednice Vlade ministar Dončić održao je i konferenciju za tisak na kojoj je istaknuo kako ''nijedna kuna i nijedan euro od monetizacije neće biti utrošeni na tekuću potrošnju već će biti utrošeni na smanjenje javnog duga''.

Promjene i u oglašavanju duhanskih proizvoda

– Pušenje i uporaba duhana prošli su u proteklih deset godina put od prihvatljivog ponašanja do svijesti o posljedicama i smrtnosti. Godišnje u RH umre od posljedica pušenja 10.000 ljudi, odnosno grad veličine Makarske. Uređujemo indirektan i direktan utjecaj promidžbe na naše mlade. Obaveza nam je zaštiti mlade od utjecaja duhanske industrije te ukloniti automate iz prodaje – kazao je ministar Rajko Ostojić nakon čega je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda usvojen.

Na današnjoj sjednici Vlade našlo se ukupno 40 točaka, a među njima i dva značajna prijedloga odluke o državnoj imovini. Prvim se Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture omogućilo raspisivanje javnog natječaja za davanje u koncesiju autocesta kako bi se pokrio javni dug vezan uz tvrtke Hrvatske autoceste i Autocestu Rijeka-Zagreb.

Uz zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu države, ministrisu raspravljali i o pooštravanju zakona o ograničavanju duhanskih proizvoda, njihovoj promidžbi te zabrani prodaje duhanskih proizvoda iz automata.

Vlada je, između ostalog, raspravljala i o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, o željeznici, prijedlogu novog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

>>'Vlada prodajom autocesta poput ovisnika želi doći do sredstava'

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije