Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 114
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
OPREZNIJE S ANTIBIOTICIMA

Otporne bakterije ubijaju sve više ljudi: Kao da se godišnje stotinu putničkih aviona sruši i svi putnici poginu

Antibiotici
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
1/3
24.11.2022.
u 06:44

Iako je 95 posto infekcija dišnih putova virusno, 75 posto propisanih antibiotika otpada na njih

Jedna od najvećih javnozdravstvenih prijetnji 21. stoljeća širenje je otpornosti bakterija na antibiotike. Nastavi li se rast antibiotske rezistencije, svaka bi infekcija mogla postati smrtno ugrožavajuća pa bi do 2050. godine otpornost na antimikrobne lijekove mogla uzrokovati čak deset milijuna smrti u svijetu, više nego što se trenutačno umire od raka. Sveobuhvatni izraz za ovu opasnost je antimikrobna rezistencija, budući da postoji i rezistencija virusa na virusne lijekove i rezistencija gljiva na antifungike, no rezistencija na antibiotike dominantan je problem. O njemu smo u Svjetskom tjednu svjesnosti o antimikrobnim lijekovima razgovarali s prof. Arjanom Tambić Andrašević, kliničkom mikrobiologinjom iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" i predsjednicom Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Hrvatskoj akademiji medicinskih znanosti.

Otpornost bakterija na antibiotike rastući je problem. U Europi svake godine 33 tisuće ljudi umire od infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama. Poprima li to razmjere nove pandemije?

Smatra se da je brojka i puno veća. To je kao da se godišnje stotinu putničkih aviona sruši i svi putnici poginu. Da se svaki treći dan sruši jedan avion u Europi, to bi privuklo više pažnje nego što je privlače smrtni ishodi uzrokovani rezistentnim bakterijama. Ovo, međutim, prolazi ispod radara, i javnosti, ali i liječnika, jer se te multiplorezistentne bakterije ne vide odmah. Kod jasnih patogena poput koronavirusa vidite odmah tko ih je kome prenio, dok rezistentne bakterije nastanu u mikrobioti čovjeka koji je pio antibiotike i on možda do kraja života neće primijetiti da je u njemu nastala rezistentna bakterija. Međutim, mi međusobno izmjenjujemo mikrobiotu i konačno te rezistentne bakterije dođu do čovjeka koji će biti u minus-fazi, odnosno na bolničkom liječenju, gdje se primjenjuje invazivna medicina s brojnim kateterima koji otvaraju putove u sterilne prostore čovjeka i to je populacija najviše izložena riziku infekcije koja se teško liječi. Puno je ljudi koji u bolnicama ne bi trebali umrijeti zbog svoje osnovne bolesti, ali umru zbog infekcije uzrokovane rezistentnom bakterijom.

Kako je pandemija COVID-19 utjecala na antibiotsku rezistenciju?

Predviđalo se da COVID-19 može imati dobar i loš utjecaj. Dobar je utjecaj bila socijalna distanca zbog koje je bilo manje i virusnih i bakterijskih infekcija pa i manje propisivanja antibiotika, opravdanog i neopravdanog. Naime, iako je 95 posto infekcija dišnih putova virusno, na njih otpada čak 75 posto ukupnog propisivanja antibiotika, a od toga opravdano je možda 10 posto.

U 2020. se tako i u Hrvatskoj i u Europi zbilja primijetio osjetan pad potrošnje antibiotika, ali se to nije odmah reflektiralo i na smanjenu rezistenciju, nažalost. Bilo bi dobro da se taj pad nastavio jer ipak nam treba malo dulje vrijeme nepropisivanja antibiotika da bi se osjetljivost vratila. Možemo se nadati da će nam nakon COVID-19 ostati dobre higijenske navike, pranje ruku i sl. jer ono što vrijedi za sprečavanje COVID-19 vrijedi i za sprečavanje svih drugih uobičajenih infekcija, gripe, viroze itd.

Loš učinak COVID-19 imao je na bolnički sustav u smislu prenapučenosti odjela s manjkom zdravstvenih radnika, a tu se onda lakše šire bolničke infekcije. U europskom prosjeku 2020. i 2021. naročito je porasla pojavnost acinetobactera, bolničke bakterije koja muči dobar dio južne i istočne Europe, pa tako i Hrvatsku. Acinetobacter je brojčano porastao u zemljama koje su i prije pandemije imale visoke stope rezistencije te bakterije. Zemlje u kojima ona nije bila prisutna lagano su prošle i pandemiju COVID-19.

Zašto neke zemlje imaju manje problema s bolničkim bakterijama?

Nije lako ni jednoznačno odgovoriti. Rezistenciju treba sagledati i u humanoj medicini, veterinarskoj, gospodarstvu, okolišu... Najveća odgovornost jest na liječnicima koji propisuju antibiotike i naravno da se radi i na toj edukaciji, ali liječniku je puno lakše preuzeti rizik odluke propisati li odmah antibiotik ili pričekati jedan dan ako ima razumnog pacijenta koji isto shvaća da je dobar liječnik koji antibiotik propisuje drugi dan, jer možda se drugi dan pokaže da je antibiotik nepotreban. Ako se pak drugi dan pokaže da je infekcija krenula u smjeru bakterijske i pacijent tada dobije antibiotik, to nije greška liječnika, nego znak da je on dobro educiran i spreman preuzeti stručni rizik. Naravno, uvijek postoji mala populacija kod koje antibiotik treba dati odmah.

Znači, kad bi ta edukacija s obje strane bila na visini, kao što jest u nekim zemljama, onda u bolnicama, gdje je problem rezistencije najuočljiviji – premda se u bolnicama troši svega oko 10 posto ukupne potrošnje antibiotika – onda je jako bitan segment ne samo odgovorno i racionalno propisivanje antibiotika nego to mora ići pod ruku s dobrom kontrolom i sprečavanjem nastanka bilo kakvih bolničkih infekcija. Na sjeveru Europe lakše je biti dobar zdravstveni radnik jer tamo je većina pacijenata smještena u jednokrevetnim sobama pa je lakše paziti na ulaske i izlaske u zonu pojedinog pacijenta, mjere higijene. Imamo iznadprosječni broj bolničkih kreveta po glavi stanovika, samo su zakrčeni neakutnim bolesnicima, a tu je pitanje hospicija i drugih problema. Puno bi značilo kad bi se akutni kreveti oteretili i kad bi se mogli lakše zbrinjavati kronično i terminalno bolesni.

U pandemiji je uočeno da i gljivice razvijaju otpornost na lijekove. Koje opasnosti iz toga proizlaze?

Gljive su isto dio naše mikrobiote, svi ih imamo po koži i sluznicama, pogotovo iz roda candida. Kod terapije antibioticima reduciraju se bakterijske populacije i ubiju osjetljive bakterije, što napravi mjesta za rezistentne bakterije, ali i za candide koje se pretjerano razrastu, obično u usnoj šupljini ili vaginalno. To je česta nuspojava. No, ono što nas brine je kada se kod teških bolesnika razrastu gljive prirodno rezistentne na antifungike. Kad takva vrsta gljiva dospije u krvotok, bolesnika dovodi u životnu opasnost. 

Video: Nutricionisti savjetuju - Ove četiri namirnice treba jesti ako želite smršavjeti

Komentara 2

GE
geler203
07:25 24.11.2022.

Otpada zbog popratnih pojava koje se pojavljuju uz virusna oboljenja ili se mogu javiti. Svatko danas piše medicinske članke i može biti doktor.

GO
goran2hr
09:27 24.11.2022.

Sama viroza me obično prođe za 2 dana. Međutim, onda me još 10 dana guši bakterijska infekcija. Dobijem li na početku antibiotik, te naknade infekcije ili ne bude ili prođe za dan-dva.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije