Sjećanje je naša dužnost! Ta se rečenica danas čula gdje god se obilježavao Dan sjećanja na žrtve Holokausta, Jom Hašoa. To je dan na koji preživjeli Holokausta osobnim svjedočanstvima odaju počast žrtvama i ne dopuštaju da njihove patnje ikada budu zaboravljene. Jedno takvo okupljanje organizirao je veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj Gary Koren u svojoj rezidenciji pod nazivom ZikaronBaSalon - "Sjećanje u dnevnom boravku" za malu grupu gostiju: predstavnike Židovskih općina Zagreb, Osijek i Karlovac, Šoa akademije, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH, Agencije za odgoj i obrazovanje i Večernjeg lista.
Počasni gost, preživjeli Holokausta Darko Fischer, tom je prilikom pričao o bijegu i skrivanju svoje obitelji, stradanju oca i onima koji su pomogli da takvu sudbinu ne doživi cijela obitelj.
- Moja su dječja sjećanja prošla kroz filter velikog uljepšavanja. Mi nismo deportirani u stočnim vagonima u neke sabirne centre da bi nas od tamo otpremili u Jasenovac ili Auschwitz i ugušili plinom, izgladnjivali ili zatukli, nisam gledao mrtva tijela svugdje oko sebe kao mnogi moji prijatelji od kojih sam slušao njihova iskustva. Mi smo se preselili iz naše velike i ugodne kuće u neku straćaru na periferiji Osijeka, otac je morao pobjeći da ga ne uhite, a onda smo bježali dalje u Odžak pa u Budimpeštu. Mislio sam da to tako treba biti. Tek puno godina kasnije shvatio sam da su nam se događale strašne stvari, da je moja majka ostala bez muža i prihoda bez krova nad glavom, s dvoje male djece i starom svekrvom, da smo preživjeli nekim čudom koje mi je i danas neobjašnjivo. Nisam tada shvaćao što su moji roditelji prolazili i koju žrtvu je moja majka morala podnijeti i nisam za to bio dovoljno zahvalan. Tek godinama kasnije sam shvatio i zato je ovo moj dug njoj i cijeloj mojoj obitelji, zato se uvijek odazivam i pričam. Da se ne zaboravi – posvjedočio je 87-godišnji Darko Fischer s kojim veliki intervju objavljujemo u subotnjem Obzoru Večernjeg lista.
Jedan od dobročinitelja njegove obitelji bio je osječki Hrvat Kamilo Firinger kojemu je veleposlanik Koren prije dvije godine posthumno dodijelio titulu Pravednika među narodima. Na okupljanju je simbolično, prvi put u Hrvatskoj, krenulo potpisivanje Deklaracije preživjelih koju je pokrenuo Izrael nakon što je u ožujku od Ujedinjenog Kraljevstva preuzeo predsjedavanje IHRA-om (International Holocaust Remembrance Alliance - Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust). Deklaracija se može potpisati elektronički na POVEZNICI, a donosimo i njezin hrvatski prijevod. Krovna tema izraelskog predsjedanja “Raskrižje generacija” upravo apostrofira očuvanje sjećanja na Holokaust s onih koji su ga preživjeli na buduće generacije, a predsjedavajući je Dani Dayan, ravnatelj Yad Vashema, jeruzalemskog memorijalnog centra posvećenog žrtvama Holokausta.
Židovska općina Zagreb ovaj je dan obilježila kod spomenika Mojsiju na zagrebačkom groblju Mirogoj. Predsjednik ŽOZ-a i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus u svom se obraćanju okupljenima kritički osvrnuo na način na koji se Hrvatska posljednjih 30 godina sjeća Holokausta i žrtava Nezavisne države Hrvatske.
- Sabor RH 1992. određuje komisiju na čelu s Vicom Vukojevićem, čovjekom koji je nakon toga bio i sudac Ustavnog suda RH, sa zadatkom da utvrdi koliko je Židova stradalo u koncentracijskom logoru smrti Jasenovac. Zaključak komisije sramotan je: 240. Taj je broj prezentiran Saboru – istaknuo je Kraus.
Podsjetio je i da je 2002. Ministarstvo pravosuđa dozvolilo registraciju HOS-ovih postrojbi s oznakom „Za dom spremni“ čime su omogućene manipulacije kojima i danas svjedočimo, a to je ponovo potvrđeno preporukom Povjerenstva za suočavanje s prošlošću, osnovanog 2018. od Vlade RH na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem. Nisu, kaže, obilježena niti mjesta stradanja u Zagrebu: Francuski paviljon, zatvor Savska cesta te mjesta odvođenja, pogubljenja i logora, što su tražili za hrvatskog predsjedavanja IHRA-om, niti su maknuti nazivi ulica po ustaškim zločincima, uz rijetke iznimke. Pobrojao je i druge problematične odluke: zakon iz 1993. kojim je vojska NDH dobila mirovine i izjednačila se s borcima NOB-a, Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme komunističke vladavine iz 1996. kojim je omogućen povrat imovine ustašama, povratnicima koji su prethodno tu imovinu oteli Židovima, dok je Židovima povrat onemogućen jer ga zakon datira od 1945., a ne od 1941.
- Na traženje 30-ak članova ŽOZ-a 2006. je osnovana protuzakonito nova vjerska zajednica Beth Izrael iz jednog jedinog razloga: da omogući manipulacije Židovima i židovskom imovinom, uz podršku i inzistiranje tadašnjeg predsjednika RH Stjepana Mesića. Čitajući razne portale, slušajući promocije knjiga i manifestacije po javnim ustanovama - logora i žrtava NDH gotovo nije bilo, nisu postojali. Insinuiraju to i navodi poznatih povjesničara zaposlenih u državnim institutima i institucijama: za to ih država plaća i imenuje, pa i u institucije kao što je IHRA, a neki rade i kao kustosi u JUSP Jasenovac. Takva imenovanja najbolje pokazuju odnos prema žrtvama NDH i relativizaciju svih zločina – optužuje predsjednik ŽOZ-a te dodaje da se danas, pred 80. godišnjicu pobjede nad nacizmom, traži ukidanje Dana antifašističke borbe.
- U RH se taj dan ne slavi. Za mnoge je to dan okupacije, nerijetko se to javno i otvoreno govori bez reperkusija. Revizionisti povijesti su uspješni. S obzirom na agresivnost revizionista i šutnju koja brine čini mi se da nismo daleko od zahtjeva promjene Ustava i brisanja ZAVNOH-a te traženja da smo nasljednica NDH – jedne od poraženih sila osovine – zaključio je Kraus i na kraju zahvalio mnogim Hrvatima i građanima Hrvatske koji su spašavali živote Židovima, iako su na taj način ugrozili vlastiti život.
