Pojavile su se prve napukline u odnosu između europskih desničarskih stranaka i američkog predsjednika Donalda Trumpa. Uspio je protiv sebe okrenuti i krajnje desnu stranku Alternativa za Njemačku (AfD), čiji čelnik Tino Chrupalla (51) ne odobrava napad na Iran. Ne samo da smatra da je to bio pogrešan potez već je Trumpa optužio i za ratne zločine.
– Jako sam razočaran Donaldom Trumpom, to kažem sasvim otvoreno, u vezi s njegovim predizbornim obećanjima i njegovim najavama – rekao je u gledanoj televizijskoj emisiji na ZDF-u Chrupalla koji je bio gost na drugoj inauguraciji Donalda Trumpa u Washingtonu prije nešto više od godinu dana. Sve donedavno hvalio je Trumpa zbog načina na koji pokušava zaustaviti rat u Ukrajini, jedino je bio pomalo razočaran time što nije uspio kontrolirati inflaciju. U nedavnom je intervjuu govorio i o migracijskoj politici.
– Želimo da svi ilegalni migranti, to je 200.000 ljudi, napuste našu zemlju, i to brzo. To je ono što građani ove zemlje čekaju kako bi se ponovno mogla jamčiti unutarnja sigurnost – poručio je lider rastućeg AfD-a i mogući kandidat za kancelara. Tino Chrupalla zastupnik je u njemačkom parlamentu od 2017., a od 2019. obnaša dužnost supredsjedatelja AfD-a s Alice Weidel. Poznat je po svojim proruskim i antizapadnim stavovima o vanjskoj politici, otuda i simpatije prema Trumpu. Rođen je u Weißwasseru, u bivšoj Istočnoj Njemačkoj. Ništa se nije pisalo o podrijetlu njegovih roditelja i predaka.
Školovao se za soboslikara i majstora lakirera. Služio je civilni vojni rok. Otvorio je građevinsku tvrtku. Tijekom 1990-ih pridružio se Kršćansko-demokratskoj mladeži, koja je bila povezana s CDU-om, a u AfD je ušao 2015. Zbog njegove profesije članovi parlamentarne skupine AfD-a prozvali su ga "Kist" (Pinsel). Već iduće godine izabran je u okružni odbor za Görlitz. Na njemačkim saveznim izborima 2017. pobijedio je u toj izbornoj jedinici u istočnom dijelu Njemačke, u kojem AfD postiže najbolje rezultate i prelazi 20 posto glasova. Bio je glasnogovornik stranke na državnoj razini. Javno se koristi vokabularom iz nacističke ere, pa je tako govorio o "zamjeni stanovništva". Sudjelovao je na demonstracijama organizacije "Domoljubni Europejci protiv islamizacije Zapadnog svijeta" PEGIDA usmjerenima protiv islama. U ožujku 2020. netko je zapalio njegov automobil na imanju u Gablenzu. Policija je odmah posumnjala na podmetanje požara, a iako to nije službeno potvrđeno, Chrupalla je rekao da je to bio izravan napad na njegovu obitelj koji je prešao sve zamislive granice političke debate.
Uoči saveznih izbora 2021. bio je vodeći kandidat AfD-a za Bundestag uz Alice Weidel. U listopadu 2023. završio je u bolnici zbog sumnje na napad otrovnom špricom koji se dogodio neposredno prije nego što je trebao govoriti na predizbornom skupu, samo nekoliko dana nakon što je Alice Weidel otkazala javni skup, zabrinuta da će i njezina obitelj biti napadnuta. Jedan je svjedok za lokalne novine Donaukurier ispričao da je vidio kako Chrupalla snima selfije prije nego što se srušio. Glasnogovornik policijske uprave Gornje Bavarske izjavio je da nije jasno je li bio napadnut ili se jednostavno nije osjećao dobro.
Njemački Die Zeit Chrupallu vidi kao jednog od relativno umjerenijih članova frakcije AfD-a u Bundestagu. Pred savezne izbore 2021. kao svoju glavnu temu nametao je sigurnost granica, tražeći da Njemačka ponovno uspostavi granične kontrole. U raspravi u Bundestagu, u povodu 30. godišnjice pada Berlinskog zida, optužio je tadašnju njemačku kancelarku Angelu Merkel da je kroz svoje članstvo u Istočnonjemačkoj slobodnoj njemačkoj mladeži naučila kako držati druge građane pod kontrolom, koristeći propagandu i agitaciju te strategije dominacije i dezintegracije. Pozivao je na ukidanje sankcija nametnutih Rusiji nakon aneksije Krima 2014. godine jer gospodarstvo u njegovoj regiji trpi posljedice. U lipnju 2021. otputovao je u Moskvu s nekoliko drugih zastupnika AfD-a da bi sudjelovali na obilježavanju 80. obljetnice napada Wehrmachta na Sovjetski Savez.
– Osobno mi je bilo važno poslati znak pomirenja. Nažalost, bio sam jedini predstavnik Njemačke koji je ovdje položio vijenac – rekao je. Moskvu je posjetio i nekoliko tjedana kasnije, kad je na poziv ruskog Ministarstva obrane održao govor o "psihološkom ratovanju" zapadnih saveznika odmah nakon Drugog svjetskog rata. Tvrdio je da je preodgoj Nijemaca od savezničkih pobjedničkih snaga nakon rata ostavio trajan utjecaj na nacionalni identitet zemlje. Politiku saveznika nakon 1945. usporedio je s nacističkom propagandom. U veljači 2020., uoči obljetnice bombardiranja Dresdena, doveo je u sumnju brojku od oko 25.000 poginulih koju je utvrdila komisija povjesničara. Tvrdio je da je žrtava bilo četiri puta više, oko 100.000. Povjesničari su ga prozvali da je tu brojku temeljio na propagandi Josepha Goebbelsa.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., rekao je da se mora raspraviti i o ulozi NATO-a i njemačke vlade. Svaka reakcija rezultira protureakcijom, rekao je i dodao da Vladimir Putin samo reagira na ukrajinske napade, poput uništenja Krimskog mosta. Krajem studenog 2022. u političkoj emisiji za ZDF-u naglasio je da ruski predsjednik nije ratni zločinac i da takvo etiketiranje nikome ne pomaže. O tome tko je zločinac, trebali bi, istaknuo je, odlučiti nadležni sudovi nakon rata. Postoje, dodao je, američki predsjednici koji su također ratni zločinci. Spomenuo je pritom Georgea W. Busha i rat u Iraku. Protiv je isporuka oružja Ukrajini jer to, smatra, samo produžuje rat. – Rusija je pobijedila u ovom ratu – prisnažio je. U intervjuu za Die Welt u prosincu 2024. doveo je u pitanje članstvo Njemačke u NATO-u.
– Obrambena zajednica ne smije samo slijediti interese Amerike, već mora prihvatiti i poštovati interese svih europskih zemalja, uključujući interese Rusije – kazao je i zaključio kako bi Njemačka možda trebala razmotriti u kojoj je mjeri taj savez još uvijek koristan za nju. U studenom 2023. godine, Chrupalla i član Bundestaga AfD-a Petr Bystron, sastali su se s Milicom Đurđević Stamenkovski, čelnicom srbijanske krajnje desničarske stranke Čuvari prisege. Na poziv AfD-a, Stamenkovski je posjetila Bundestag i kazala da AfD vodi suverenističku i državotvornu politiku.
Kad je AfD promijenio proizraelski stav, Chrupalla je pozvao na prekid trenutačnih odnosa Njemačke s Izraelom. Kritizirao je podršku njemačke vlade Izraelu tijekom rata u Gazi. – Alternativa za Njemačku je stranka suvereniteta. Ne želimo diktirati drugim zemljama kako bi trebale živjeti. Zastupamo politiku temeljenu na interesima i želimo slobodnu i mirnu trgovinu s cijelim svijetom. Nema sankcija, nema trgovinskih ratova. Također, na domaćem planu zastupamo interese građana. Moja stranka nastoji ojačati položaj Njemačke i zaustaviti deindustrijalizaciju. U interesu građana, također težimo zaštiti granica i zaustavljanju ilegalne imigracije – rekao je u intervjuu ua United World 2024. Cilj je ograničena migracija koja koristi svima, dodao je. Govoreći o gospodarstvu, ocijenio je da Njemačka više ne funkcionira dobro kao nekada.
– Otvaraju se gradilišta, a nikad se ne dovršavaju. Gotovo nijedan vlak ne vozi na vrijeme. Svakodnevna solidarnost se smanjuje. Poslovni lideri i velika udruženja već dugo upozoravaju na ovu deindustrijalizaciju. Glavni uzrok tome je politika energetske tranzicije. Još 2016. godine savezni ministar gospodarstva Robert Habeck najavio je da će Zeleni, kada budu na vlasti, zaustaviti uvoz plina iz Rusije jer smo zemlja u energetskoj tranziciji. Sjeverni tok bio je spas naše industrije. Rat u Ukrajini bio je samo izgovor Zelenima da zaustave plinovod. Volkswagen je također napravio pogrešku oslanjajući se samo na elektromobilnost. Ali, potražnja za električnim automobilima stagnira. Njemačka automobilska industrija sada ne može funkcionirati. Rješenja su jednostavna. Trebamo široku energetsku mješavinu s obnovljivim izvorima energije, kao i nuklearnom energijom, ugljenom i plinom iz Rusije. Da bismo to učinili, moramo popraviti, aktivirati i osigurati Sjeverni tok. Klimatska agenda ne smije dovesti do uništenja naše industrije – kazao je.
Trudi se prikazati kao čovjek iz naroda, i prema obrazovanju, nudi sliku domoljuba koji nosi njemačku zastavu na reveru. Optimističan je i smatra da će AfD pobijediti na općim izborima 2029. godine. U nedavnoj reportaži u Die Zeitu snimljen je s navijačkim šalom na hokejaškoj utakmici. Obožava hokej. Prikazan je kao prizeman tip koji se vozi u Poljsku napuniti spremnik automobila. Jer je jeftinije.
Otvori KEKS Pay
Podrška AfDu ! Treba biti dosljedan pa makar i nisi u pravu. Nadam se da će birači to prepoznati na slijedećim izborima.