Ministarstvo turizma i sporta izradilo je Nacrt prijedloga Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji je poslan na e-savjetovanje. Analiza trenutačnog stanja u području ugostiteljske djelatnosti i pružanja ugostiteljskih usluga pokazala je, naime, da je zakon koji je na snazi zastario. Ne prati nove trendove. Povećavaju se i kazne. Uz ostalo, zabranjuje se i usluživanje i konzumiranja energetskih pića u ugostiteljskom objektu osobama mlađim od 18 godina, kako je to uređeno i za alkoholna pića.
"Konzumacija energetskih pića među djecom i mladima mlađim od 18 godina postala je učestala pojava, potaknuta njihovom lakom dostupnošću, agresivnim marketinškim strategijama i percepcijom da je riječ o uobičajenim bezalkoholnim napitcima. U praksi ne postoje djelotvorna ograničenja njihove prodaje i konzumacije u ugostiteljskim objektima, što rezultira situacijom u kojoj se maloljetnicima omogućuje konzumacija proizvoda s visokim udjelom kofeina i drugih stimulativnih tvari štetnih za njihovo zdravlje bez ikakvog nadzora ili kontrole", ističu u Ministarstvu.
U ugostiteljskom objektu u kojem se uslužuju alkoholna i energetska pića na vidljivom mjestu mora biti istaknuta oznaka o zabrani njihova usluživanja, odnosno konzumiranja osobama mlađim od 18 godina. Novčane kazne za vlasnike ugostiteljskih objekata koji to prekrše kreću se od 660 do 5300 eura. Ako se zakon izglasa, predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave moći će u određenom razdoblju tijekom dana zabraniti usluživanje alkoholnih pića u ugostiteljskim objektima. Mjera je to usmjerena na zaštitu javnog reda i mira, zdravlja i sigurnosti građana te zaštitu kvalitete života lokalne zajednice, ističu u Ministarstvu.
Jedna od novosti je i da se nadzor nad neregistriranom djelatnošću, uz turistički inspekciju, daje u nadležnost Carinskoj upravi i komunalnim redarima, a nadzor nad nelegalnim kampiranjem u zaštićenim područjima moći će provoditi i čuvari prirode. Povećavaju se i kazne za obavljanje neregistrirane djelatnosti. Primjerice, s 10.000 do 66.000 eura kaznit će se pravna i fizička osoba koja se smatra iznajmljivačem, a ne podnese zahtjev za ishođenjem registracijskog broja i ne dostavi vjerodostojne i valjane informacije i dokumentaciju.
Kaznom od 13.000 do 130.000 eura ili s jedan do šest posto financijskog prihoda, ovisno o tome koji je iznos veći, kaznit će se pružatelj internetskih platformi za kratkoročno iznajmljivanje smještaja koji ne dostavi tražene informacije i ne ukloni ponude smještajnih jedinica koje se nude bez registracijskog broja ili s nevažećim brojem. Od 5300 do 13.300 eura morat će platiti onaj tko obavlja ugostiteljsku djelatnost bez upisa u odgovarajući registar i bez rješenja nadležnog upravnog tijela.
Zakon je od 2015. godine, kada je donesen, doživio velik broj izmjena i dopuna, što je dovelo do otežane primjene i pravne nesigurnosti. Pokazalo se, uz ostalo, da ne postoji ni obveza periodične ponovne kategorizacije za većinu ugostiteljskih smještajnih objekata, osim za hotele i kampove, što je stvaralo dvostruke standarde i otvaralo mogućnost za smanjenje kvalitete u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj, poput apartmana, soba, hostela i kuća za odmor. Osim što iznajmljivači ne plaćaju paušalni iznos turističke pristojbe, uočena je i praksa da ugostitelji naplate turističku pristojbu od gostiju, no ne prosljeđuju dalje novac na propisani račun.
Otvori KEKS Pay
Oće li malo i kontinentalce ča 150 dana na godinu ugošćuju ”rodbinu” pročačkati , ili će se koncentirati samo na ovu preostalu šaku Istrana i Dalmatinaca?