Počela je proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće. Tijekom akcije koja traje do 30. travnja, ovisno o vremenskim prilikama, mamci s cjepivom prvo će se distribuirati s aerodroma Varaždin i Brač. Iz zrakoplova će se bacati u područja sjevernog dijela Hrvatske i Dalmacije, potom s aerodroma Vinkovci-Sopot i Rijeka (Krk) za područja istočne Hrvatske, Gorskog kotara i Istre, priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Zrakoplovi su najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju cjepiva. S pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom, iz zrakoplova se izbacuje jedan po jedan mamac, čak 1,33 milijuna tijekom proljetne kampanje, te isto toliko tijekom jesenske. Tamnosmeđi mamci izgledaju poput kolačića, a u njima se nalaze plastično-aluminijske kapsule s cjepivom ružičaste boje. Specifičnog su i intenzivnog mirisa i okusa, privlačnog lisicama koje ih zagrizu i probiju kapsulu te u razdoblju od 21 dana razvijaju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. Prisutna je širom svijeta, osim u pojedinim izoliranim zemljama te u zemljama zapadne Europe koja se smatra slobodnom od bolesti.
– Silvatična bjesnoća, karakteristična za populaciju divljih mesojeda, uglavnom se pojavljuje na području sjeverne hemisfere, a urbana, čiji su glavni rezervoar psi, u zemljama u razvoju. U tim područjima bjesnoća, koja je neizlječiva, uzrokuje do 99 posto smrtnih slučajeva kod ljudi, što rezultira s više od 50.000 ljudskih žrtava godišnje. Tim oblikom bjesnoće danas su najteže pogođene zemlje u razvoju u Aziji i Africi – kažu iz Ministarstva. Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas. Europska komisija je Hrvatskoj 2021. dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće.
Mamci koji se pronađu u prirodi ne smiju se dirati ni micati, upozoravaju iz Ministarstva. Ako ih nađu u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. na igralištu, u parku), građani ih mogu baciti u najbliži grm izvan dvorišta ili uz rub šume, ali moraju izbjegavati izravan dodir kože s mamcem. Mamci, tvrdi se, nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće.
FOTO Kako danas izgleda omiljeni policajac iz Cobre 11? Njeguje dugu kosu, a bavi se i glazbom