Turizam mu nije problem zato što ga ima previše, nego zato što ga ima previše na istim mjestima. Otprilike je to boljka metropole, otkriva Plan upravljanja destinacijom Zagreb za razdoblje 2026.–2029., dokument koji je trenutačno u postupku javnog savjetovanja, a izrađen za četverogodišnje razdoblje od 2026. do 2029. Temelji se on na analizi prihvatnog kapaciteta, pokazateljima održivosti, turističke ponude, potražnje, resursne osnove i razvojnim mjerama koje bi grad trebao provoditi u sljedećem ciklusu.
Prva važna stvar koju dokument pokazuje jest da Zagreb nije mala ni jednodimenzionalna destinacija. Upravna jedinica Grad Zagreb uključuje 68 naselja organiziranih u 17 gradskih četvrti. Sesvete i Brezovica zajedno obuhvaćaju više od 45 posto ukupne površine grada, dok je Donji grad najmanja četvrt, ali i najgušće naseljena, s 10.346 stanovnika po četvornom kilometru. Sesvete su ujedno i najmnogoljudnija četvrt sa 70.800 stanovnika, dok Brezovica ima 12.046 stanovnika. Već iz tih brojki vidi se ono što je kasnije ključno i za turizam: Zagreb je teritorijalno velik, ali turistički vrlo neravnomjerno iskorišten.
I tu dolazimo do glavne dijagnoze plana. U 2024. Zagreb je imao 27.094 kreveta u komercijalnom smještaju, dok ih je 2020. imao 24.932. To znači da je u samo četiri godine broj kreveta narastao za više od 2.100, a omjer kreveta na 100 stanovnika porastao je s 3,24 na 3,51. Privatni smještaj također raste i 2024. čini 37 posto ukupnih kapaciteta, dok hoteli drže 35 posto, hosteli 7 posto, a ostatak otpada na druge oblike smještaja.
No prava je 'caka' u tome gdje su ti kreveti. Donji grad sam drži 30 posto svih objekata i 28 posto svih kreveta. Ako se tome pridodaju Gornji grad - Medveščak, Trnje i Trešnjevka - jug, postaje jasno da se najveći dio zagrebačkog turizma vrti unutar prilično uskog urbanog kruga. Donji grad ima čak 24,52 kreveta na 100 stanovnika, gotovo sedam puta više od gradskog prosjeka. Gornji grad - Medveščak je na 8,03, a Trnje na 8,43. Na drugom kraju ljestvice su Brezovica s 0,36 i Podsused - Vrapče s 0,38.
Još je 'plastičnija' slika kad se pogleda potražnja. Donji grad ostvaruje više od milijun noćenja godišnje, točnije 1.013.468, što je 38 posto svih noćenja u gradu i gotovo 40 posto hotelskih noćenja. Nakon njega slijedi Trnje s 317.058 noćenja, Gornji grad - Medveščak s 250.170 i Trešnjevka - sjever s 246.678. Dokument to vrlo precizno naziva "prostornom neravnotežom u turističkom prometu", a to je vjerojatno jedna od najvažnijih rečenica cijelog plana.
A Zagrepčani o turizmu misle sve najbolje. U istraživanju među lokalnim stanovništvom sudjelovalo je 300 ispitanika, a njih 65,4 posto smatra da turizam ima pozitivan učinak na kvalitetu života. Među turistima i jednodnevnim posjetiteljima gotovo 70 posto ne doživljava gužve na ulicama, trgovima i atrakcijama kao značajan problem, a dokument jasno sugerira da se upravo sada mora reagirati da Zagreb ne bi završio u modelu u kojem je centar kulisa, a ostatak grada fusnota.
U planu se to ne skriva. Jedan od ključnih razloga zašto je za Zagreb odabrana kombinirana metodologija jest činjenica da se, kako dokument kaže, "svakodnevni život lokalnog stanovništva preklapa s turističkim tokovima". Jednostavnije, u Zagrebu turizam nije odvojen od grada, nego ulazi ravno u svakodnevicu, u promet, trgove, stanovanje, javni prijevoz, parkiranje i noćni život.
A kad se pogleda turistička atraktivnost po zonama, razlika je opet drastična. Donji grad ima 51 atrakciju, Gornji grad - Medveščak 44, a onda slijedi nagli pad: Trnje ih ima 10, Trešnjevka - sjever sedam, Novi Zagreb - istok sedam, Maksimir pet, Novi Zagreb - zapad pet, Sesvete samo dvije. Plan zato pokušava pomaknuti fokus. U smjernicama za Grad Zagreb izrijekom se traži usklađivanje prostornih, prometnih i razvojnih politika s turističkim potrebama, aktivno poticanje investicija, regulacija privatnog smještaja i sustavna ulaganja u javnu i turističku infrastrukturu. Posebno se naglašava da grad mora voditi računa o ravnoteži između interesa posjetitelja i kvalitete života građana.
Dokument je vrlo otvoren i prema prometu kojeg opisuje kao jednu od slabijih točaka zagrebačkog turističkog iskustva. U intervjuima s dionicima navodi se da mobilnost u Zagrebu "trenutačno ne odgovara standardima moderne europske destinacije", da turistički autobusi koriste privremena stajališta, da zračna luka nema kvalitetnu vezu s gradom javnim prijevozom, da nedostaje park & ride sustav i da se promet previše koncentrira u centru.
Ukratko, Zagreb gostu često izgleda kao grad u koji je lako doći, ali se po njemu nije uvijek lako snaći. Zato plan predviđa i poboljšanje korisničkog iskustva Autobusnog kolodvora, bolju pješačku i biciklističku povezanost, turističke drop-off zone i općenito "customer journey" pristup, odnosno planiranje grada iz perspektive posjetitelja.
Još jedna važna stvar jest da plan ne govori samo o kulisi grada, nego i o onome što grad zapravo želi prodavati kao turistički proizvod. Iz cijelog dokumenta može se iščitati da Zagreb sebe vidi kao kombinaciju city breaka, poslovnog i kongresnog turizma, kulture i događanja, sporta i rekreacije, zelenih površina te urbanog života, a želi se to postići kroz 29 projekata. Kad se taj popis pogleda u cjelini, vidi se nekoliko velikih blokova.
Prvi je kongresno-poslovni i sportski Zagreb: novi kongresni centar na Velesajmu, Dom sportova, Stadion Maksimir, sportski centri i garaže. Drugi je kulturni Zagreb: Kino Tuškanac, Tesarna u Gredelju, Tehnički muzej, Gradec, više palača i kulturnih centara. Treći je javni prostor i mobilnost: pješačko-biciklistički most Jarun, Greenway, BAJS, park & ride zone, uređene ulice, tržnice i biciklističke rute. Četvrti je svojevrsni "zeleni i rekreativni Zagreb": Mirogoj, Park Novi Zagreb, Tomislavov dom, Snježna kraljica, Grad mladih. Ukratko, grad pokušava proširiti turističku mapu tako da gost više ne ostaje samo između Jelačić-placa, Tkalče i Gornjeg grada, nego da dobije više razloga otići prema Velesajmu, Jarunu, Sesvetama, Sljemenu ili istočnim i južnim dijelovima grada.
Najveći simbol tog novog Zagreba vjerojatno je kongresni centar na Zagrebačkom velesajmu, za koji je procijenjena vrijednost javne nabave 51 milijun eura bez PDV-a, a otvorenje je planirano 2030. Ideja nije samo izgraditi dvorane, nego kompletan miks sadržaja: hotel, poslovne prostore, javne i kulturne funkcije. To je potez kojim Zagreb pokušava ozbiljnije ući u MICE segment i napokon kapitalizirati poziciju glavnog grada koji je dobro povezan, ali još nema kongresnu infrastrukturu kakvu bi ta pozicija sugerirala. Tu je odmah i Maksimir, s procjenom od 205 milijuna eura bez PDV-a za novi stadion, planiran kapacitet oko 35.000 gledatelja, tri pomoćna terena i 800 parkirnih mjesta. Ako se to zbilja realizira, to neće biti samo sportski nego i gradski, vizualni i turistički projekt prve kategorije, ističe se.
Ništa manje znakovit nije ni kulturni paket. Kino Tuškanac planira se obnoviti do 2027., Tesarna u Gredelju trebala bi do 2029. postati novi glazbeni centar za suvremenu urbanu glazbu, Tehnički muzej kroz projekt "Teslino novo ruho" dobiva novu infrastrukturu i novi stalni postav, dok se Gradec planira pretvoriti u kulturno-turistički centar na jednoj od najatraktivnijih točaka ulaska u povijesnu jezgru.
I za kraj, ovo je popis 29 projekata koji su planirani u Zagrebu u sklopu ovog dokumenta:
- Kongresni centar na Zagrebačkom velesajmu - Planiran početak aktivnosti 2026., otvorenje 2030. Procijenjena vrijednost je 51 milijun eura bez PDV-a. Ideja je spojiti kongresni centar, hotel, poslovne i javne sadržaje
- Rekonstrukcija i sanacija Doma sportova - Prva faza radova već je počela 11. srpnja 2024., a završetak se očekuje početkom 2028. Za prvu fazu procjena je 30 milijuna eura bez PDV-a. Riječ je o obnovi jednog od ključnih gradskih sportskih objekata
- Stadion Maksimir - Novi stadion kapaciteta oko 35.000 gledatelja, tri pomoćna terena i podzemna garaža. Uklanjanje postojećeg stadiona planira se 2027., nova gradnja 2029.–2030. Procjena radova iznosi 205 milijuna eura bez PDV-a
- Školski umjetnički centar Vlaška 87 - Projekt prenamjene i obnove prostora za glazbene i plesne škole, s mogućnošću korištenja i za kulturne programe. Plan 2026.–2030. Vrijednost 32 milijuna eura s PDV-om
- Glazbena škola Zlatka Grgoševića u Sesvetama - Obnova zgrade Kockice i razvoj škole s dvoranama i sportskim sadržajem. Plan 2026.–2029. Vrijednost 18 milijuna eura s PDV-om
- Sportsko-rekreacijski centar Luka u Sesvetama - Novi otvoreni centar s atletskom stazom, igralištima, boćalištima i vježbalištem. Plan 2027.–2028. Projektantska procjena još nije izrađena.
- Kino Tuškanac. Cjelovita obnova kultnog kina - Plan 2026.–2027. Radovi su procijenjeni na šest milijuna eura bez PDV-a, oprema na dodatnih jedan milijun eura
- Kulturni centar u Gredelju – Muzički centar "Tesarna" - Novi glazbeni i klupski prostor u zaštićenoj zgradi bivše tesarne. Plan 2026.–2029. Vrijednost 2,4 milijuna eura s PDV-om
- Tehnički muzej – projekt "Teslino novo ruho" - Uređenje muzeja, novi stalni postav, obnova zgrade i planetarija. Plan 2026.–2029. Vrijednost 16,3 milijuna eura s PDV-om
- Adaptacija i prenamjena Galerije Gradec u kulturno-turistički centar Gradec - Multimedijalni visitor centar na ulazu u Gornji grad. Plan 2027.–2030. Vrijednost 7,8 milijuna eura s PDV-om
- Palača Magdalenić-Drašković-Jelačić - Obnova palače i smještaj zbirke "Hrvatske slikarice" kao suvremenog muzejsko-izložbenog prostora. Plan 2027.–2030. Vrijednost 4,6 milijuna eura s PDV-om
- Kulturno-umjetnički centar Pluto - Prenamjena bivše industrijske zgrade u međunarodni umjetnički centar za suvremene vizualne umjetnosti, dizajn i interdisciplinarne programe. Plan 2027.–2029. Vrijednost 10,6 milijuna eura s PDV-om
- Palača Grlečić Jelačić, Markov trg 9 - Obnova povijesne palače i novo kulturno-javno korištenje. Završetak 2029. Vrijednost 10 milijuna eura s PDV-om
- Uređenje Strossmayerovog šetališta, 2. faza - Nastavak uređenja jednog od najprepoznatljivijih gradskih vidikovaca i šetnica. Plan 2026.–2027. Procjena 2,2 milijuna eura bez PDV-a
- Obnova pješačke zone Masarykova i Teslina ulica - Projektiranje 2026., radovi od 2027., završetak 2028. Procjena sedam milijuna eura bez PDV-a. To je projekt koji cilja i javni prostor i svakodnevni doživljaj centra.
- Pješačko-biciklistički most Jarun - Velika veza za pješake i bicikliste, planirana 2026./2027.–2029. Procjena 50 do 60 mil. eura. Jedan od jačih zahvata u gradsku mobilnost
- Greenway – državna glavna biciklistička ruta br. 2, faza III. Nastavak velike biciklističke poveznice. Plan 2026.–2027. Procjena 13 milijuna eura bez PDV-a
- Treća faza sustava javnih bicikala Bajs - Daljnje širenje sustava javnih bicikala od rujna 2026. do 2029. Vrijednost 5,877 mil. eura bez PDV-a
- Park & Ride zone - Projekt parkirališta za presjedanje na javni prijevoz. Plan 2027.–2028. Vrijednost tri milijuna eura
- Projekt LoRaWAN mreže - Digitalna infrastruktura za pametno upravljanje gradom i uslugama. Provodi se od lipnja 2025. do prosinca 2026. Vrijednost 1,4 milijuna eura bez PDV-a
- Park Novi Zagreb - Dugoročni projekt velikog urbanog parka. Natječaj je planiran za 2026., početak radova tek 2032., a završetak 2034. Za početnu fazu natječaja, UPU-a i dokumentacije predviđen je jedan milijun eura bez PDV-a
- Tržnica Dolac - Velika rekonstrukcija središnje gradske tržnice. Plan 2026.–2029. Procijenjena vrijednost 25 milijuna eura. Jedan od najosjetljivijih i simbolički najjačih projekata
- Tržnica Branimirova - Projekt modernizacije i prenamjene u model "Tržnica+", s dodatnim gastronomskim i društvenim sadržajima. Natječaj 2026., mogući početak radova 2029. Procjena 15 milijuna eura bez PDV-a
- Tržnica Utrina - Obnova i reaktivacija novozagrebačke tržnice. Plan 2026.–2029. Vrijednost šest milijuna eura
- Obnova groblja Mirogoj - U ovoj fazi osobito se spominje proširenje groblja Gaj urni. Početak 2026., završetak krajem 2028. Vrijednost 14,762 milijuna eura s PDV-om
- Tomislavov dom - Paket zahvata na Sljemenu: dizalo, vatrodojava, rekonstrukcija hotela i kotlovnice. Plan do 2028. Procjena osam do 10 milijuna eura
- Snježna kraljica - Rekonstrukcija turističkog apartmana, dječje igralište, nadstrešnica, terasa, wellness i novi sadržaji. Glavni zahvati planirani 2027.–2029. Procjena šest do osam milijuna eura
- Grad mladih Granešina - Višefazni projekt obnove zgrade škole, infrastrukture, odvodnje, stabilizacije klizišta i obnove objekata. Kreće 2026., a faze se protežu kroz 2027., 2028. i 2029. Zbrojeno, ovdje se govori o više desetaka milijuna eura
- Izgradnja podzemne garaže u Klaićevoj ulici - Plan 2027.–2028. Procjena 26 milijuna eura bez PDV-a. Projekt je prije svega prometno-funkcionalan, ali ima i veliki utjecaj na dostupnost središta grada
Otvori KEKS Pay
Zagreb posjete jednom i nikad više. Derutan sivi postsocijalistički grad. Ruku na srce.