Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 140
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
13.12.2022. u 17:35

Visoki predstavnik Christian Schmidt je izmjenama Izbornog zakona spriječio mogućnost destabilizacije BiH

Od zemlje koja se prije pola godine smještala u društvo Moldavije i Gruzije, kojima je prijetio ukrajinski scenarij, Bosna i Hercegovina nalazi se u prosincu pred jednim od najvažnijih raskrižja u svojoj razmjerno kratkoj povijesti – stjecanjem kandidacijskog statusa za Europsku uniju.

Naime, već danas očekuje se prvi signal s Vijeća za opće poslove (GAC) EU, gdje će Hrvatsku predstavljati državna tajnica Andreja Metelko Zgombić, a konačnu riječ o kandidacijskom statusu s EU mogli bi već dati šefovi vlada i država 27 zemalja članica na Europskome vijeću zakazanom za četvrtak u Bruxellesu, kojemu bi trebao nazočiti i premijer Andrej Plenković. Iako se Zagreb sumnjičilo kako koketira s davanjem potpore kandidacijskog statusa za BiH te je uvjetuje novim iskorakom oko izbornoga zakona u interesu tamošnjih Hrvata, pokazalo se ipak kako je to bila dimna zavjesa pojedinih europskih administracija.

Ponajprije Berlina, Amsterdama, Pariza, ali i Kopenhagena, koji su imali prigovore u vezi s BiH i napretkom u toj zemlji oko provedbe reformi. No, na kraju su i oni, kako se doznaje, odustali ne želeći poremetiti novi val iz Bruxellesa kojim se zapadnome Balkanu nudi nova, obnovljena perspektiva nasuprot višegodišnjem zastoju što prijeti dugoročnom destabilizacijom. U tome upravo prednjači Hrvatska sa zemljama srednje Europe smatrajući kako je to najbolji odgovor na eventualne neeuropske utjecaje. Posebice kompromitirane Moskve, ali i Ankare.

Upravo je premijer Plenković u drukčijoj ulozi eurozastupnika 2016. godine bio najzaslužniji što je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović podnio zahtjev za kandidacijski status. Dobivanje takve nagrade za BiH, čije se vlasti koje predstavljaju tri naroda, Hrvate, Bošnjake i Srbe, godinama nisu uspijevale dogovoriti, predstavljao bi toliko potrebnu promjenu fokusa koji je do sada uglavnom bio vezan za pitanja iz prošlosti. Rata, UZP-a, genocida, ratnih zločina, podjela, straha, mržnje.

Kretanje k EU jedna je od rijetkih vezivnih niti te zemlje. To bi ohrabrilo i najveći zaokret koji se događa u političkim savezima u toj zemlji. Ponajprije između vodeće hrvatske stranke HDZ-a BiH i Osmorke. To pak znači izbacivanje iz vlasti vodeće bošnjačke SDA, koja je odgovorna za ponovno nametanje Željka Komšića te destabiliziranje odnosa između Hrvata i Bošnjaka.

 

Komentara 1

Avatar bijeloanijebrašno
bijeloanijebrašno
19:09 13.12.2022.

A što cemo sa NATO-m ?? Čovic hoce Dodik nece a Bakir je rahmetli.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije