Kanadski Hrvat Dušan Bezić bio je prvi predsjednik Hrvatskog nacionalnog fonda koji su osnovali kanadski Hrvati za skupljanje pomoći za Hrvatsku. Bio je i opunomoćeni predstavnik Hrvatske u Torontu nakon što je ondje 10. svibnja 1991. otvoren Inozemni ured RH. Nakon toga je napustio mjesto predsjednika Fonda, ali je ostao u njegovu Upravnom odboru do 15. veljače 1994. kada je u Ottawi otvoreno hrvatsko veleposlanstvo.
Bezić za naš list prvi put otkriva poslovanje HNF-a od njegova osnivanja do 15. veljače 1994. kada ga je napustio. Sve je počelo u prosincu 1990. kada je u Kanadu došlo pismo ministra iseljeništva Gojka Šuška koji je u ime Predsjednika i Vlade uputio apel dijaspori za pomoć.
Beograd kontrolirao devize
- HNF smo osnovali u Torontu polovicom siječnja 1991. godine. U Hrvatskoj kreditnoj zadruzi smo 25. siječnja otvorili račun te nam je ministar Šušak dostavio brojeve računa dviju banaka u Švicarskoj i Austriji na koje smo počeli slati novac. Treba znati da taj novac nismo mogli slati u Hrvatsku jer bi odmah završio u Beogradu budući da je u ono doba devize nadzirala Jugobanka. HNF je od 25. siječnja 1991. do 10. siječnja 1994. na te račune uplatio 4,463 milijuna dolara. Zatim smo preko Malteških vitezova, za transport i kupovinu razne robe, potrošili 6,176.320 dolara, a za istu stvar preko "AmeriCaresa" 753.000 dolara. Za izdržavanje Ureda RH utrošeno je 287.300, a u gotovini je potrošeno još 256.395 dolara. S mojim odlaskom na računu Fonda je ostalo još 280.185 dolara, što znači da je HNF za moga vremena, kada se i najviše slalo pomoći u gotovini i robi za Hrvatsku, prikupio 13,416.200 kanadskih dolara. U taj je iznos uključeno i 1,2 milijuna u slučaju Tonija Kikaša.
Novac koji je poslan na državne račune u Švicarsku i Austriju bio je dar Hrvatskoj i mi nismo nikad od Vlade tražili da nam polaže račune. Zanimalo nas je samo jesu li novac primili. Uvijek su nam telefonski javili da jesu. Treba znati da je to bila 1991. kada je Hrvatska bila nenaoružana i bez deviza te je netko oružje morao plaćati - objašnjava Bezić.
Preko Malteških vitezova slana je, pak, humanitarna pomoć. Od 1. listopada 1991. do 15. siječnja 1994. u Hrvatsku je preko njih poslano 304 brodskih kontejnera robe, hrane i drugih potrepština te 33 avionske pošiljke.
Traži ispriku političara
- Malteški vitezovi pod vodstvom Hrvata dr. Marka Mihića imali su kanadsku dozvolu da mogu slati humanitarnu pomoć izvan Kanade, a istodobno dati poreznu potvrdu darovateljima. Preko dr. Stanimira Vuk Pavlovića došao sam u dodir s "AmeriCaresom" i s njima dogovorio suradnju. Oni su nam pomogli s lijekovima, dječjom hranom, bolničkim priborom,... u vrijednosti većoj od 33 milijuna dolara. Uz mnoge kontejnere, u Hrvatsku je došlo i 13 teretnih aviona s bolničkom opremom i lijekovima.
Od više od 256.000 dolara gotovine u Hrvatsku su, primjerice, poslani najbolji fotoaparati za bilježenje ratnih strahota, poslano je više od 20 najmodernijih noćnih dalekozora, osobno sam donio četiri modema da se onemogući prisluškivanje hrvatskog vodstva, na molbu admirala Letice HNF je HRM opskrbio s 20 komunikacijskih modema... - nabraja Bezić te poručuje:
- Jako boli kad pojedinci, loše upućeni, posebice političari, svojim neodgovornim komentarima daju potporu onima koji su za rata samo kritizirali, ogovarali i vrijeđali one koji su ne iz potrebe nego iz ljubavi radili kako bi pomogli svome ugroženom narodu. Vrijeme je da se političari koji optužuju HNF za pronevjere ili za bilo što drugo ispričaju jer se svojim izjavama sprdaju s ljubavlju, radom i žrtvama i vodstva Fonda i naroda.
Piše Zvonimir Despot
Otvori KEKS Pay
