Kronični stres, depresija, anksioznost, nesanica… Sve ove dijagnoze već se liječe, ali ne samo tabletama nego i – muzejima. Velika Britanija prva je prije desetak godina počela eksperimentalno propisivati kulturne i društvene aktivnosti, poput posjeta muzejima i galerijama, osobama koje pate od stresa, depresije, anksioznosti ili socijalne izolacije. Ono što je počelo kao mali pilot-projekt ubrzo je postalo stalni dio prakse. Liječnici su izvještavali o znatnom poboljšanju raspoloženja i smanjenju osjećaja usamljenosti kod svojih pacijenata, a zdravstvene su ustanove zabilježile do 37 posto manje posjeta liječnicima opće prakse i 27 posto manje hospitalizacija.
Pedeset recepata godišnje
Posjet muzeju, pokazalo se, djeluje poput mentalne gimnastike – pobuđuje radoznalost, smiruje, otvara prostor za introspekciju i potiče lučenje dopamina, hormona ugode. Sličan model primijenjen je i u Kanadi 2018. godine kada su liječnici u Montrealu počeli propisivati besplatne posjete Muzeju lijepih umjetnosti. Svaki liječnik mogao je izdati do pedeset takvih "kulturnih recepata" godišnje, koje potpuno pokriva zdravstveno osiguranje. Istraživanja lokalnog laboratorija AgeTeQ pokazala su da pacijenti koji su koristili ovu terapiju imaju mjerljivo bolju kvalitetu života i mentalno zdravlje u odnosu na kontrolne skupine.
Bruxelles je 2021. krenuo istim putem – projektom u kojem liječnici propisuju besplatne ulaznice za više od deset gradskih muzeja, a troškove pokriva gradska uprava. U Francuskoj su inicijative još šire rasprostranjene, od Rennesa do Nice, gdje recept "L’art c’est la santé" omogućuje posjet poznatomu Matisseovu muzeju. Njemačka pak testira program "Muzeji iscjeljenja", u kojem se posjetiteljima omogućuje meditativno promatranje umjetničkih djela, uz poticanje svjesnog doživljavanja trenutka i emocija. U mnogim slučajevima takvi pristupi pokazali su se jednako učinkoviti, a često i jeftiniji od farmakološkog liječenja.
Da susret s umjetnošću ima iscjeljujući potencijal, potvrdila je i Svjetska zdravstvena organizacija, koja je 2019. analizirala više od tri tisuće znanstvenih studija. Zaključak je bio jasan – umjetnost pozitivno djeluje na mentalno i fizičko zdravlje, pomaže ljudima nositi se s patnjom i traumom te ubrzava oporavak. Za razliku od art-terapije, koja zahtijeva kreativno izražavanje, muzejska terapija temelji se na promatranju i doživljaju, bez potrebe za stvaranjem. Sam boravak u prostoru posvećenom ljepoti i stvaralaštvu može imati terapeutski učinak. Umjetnost, čini se, djeluje kao emocionalni katalizator – potiče sjećanja, suosjećanje, smiruje misli i vraća osjećaj povezanosti sa svijetom.
Mladi sve zainteresiraniji
U Hrvatskoj se ovaj oblik terapije tek počinje probijati, ali postoje naznake da bi mogao zaživjeti i u našemu zdravstvenom i kulturnom kontekstu. Hrvatski školski muzej već godinama provodi program "Met Art – Umjetnost kao terapija", koji kroz likovne radionice za mlade i odrasle potiče kreativnost, socijalnu interakciju i emocionalno izražavanje. Iako formalno nije dio zdravstvenog sustava, svrha programa je upravo korištenje umjetnosti kao alata za poboljšanje mentalnog zdravlja. Slično čine i drugi muzeji, poput Muzeja suvremene umjetnosti i Muzeja za umjetnost i obrt, koji sudjeluju u europskim projektima usmjerenima na pristupačnost i participaciju ranjivih skupina. Hrvatska u tom smislu ima solidne temelje – razvijenu mrežu muzeja, bogatu kulturnu baštinu i sve veći javni interes za mentalno zdravlje, posebno među mlađom populacijom.
No da bi muzejska terapija postala stvarnost, potrebno je povezati zdravstveni i kulturni sektor. Trenutačno ne postoji mehanizam kojim bi liječnik mogao pacijentu propisati kulturni sadržaj kao oblik terapije,a ni osiguranje koje bi pokrivalo takav trošak. Ipak, europski fondovi, posebno programi poput Kreativne Europe i Interrega, nude mogućnost financiranja pilot-projekata koji bi uveli ovakav model u praksu.
FOTO Kao da je zima: Na Platku se odvija prava snježna bajka, prizori oduševljavaju
Otvori KEKS Pay
