'VISKI S LEDOM'

Kako je incident sa Sjevernim tokom podsjetio Šveđane na 10 napetih dana 1981. godine

Reuters/PIXSELL
30.09.2022.
u 07:45

Tijekom 10 dana koliko je podmornica bila nasukana, kapetan podmornice je odveden na kopno i u prisutnosti sovjetskih diplomatskih predstavnika ispitan nakon što mu je zajamčen imunitet.

Sve je više stručnjaka i analitičara koji su uvjereni da je istjecanje plina iz plinovoda Sjevernog toka posljedica sabotaže. Krivac se još ne zna, ali zapadne vlade sumnjiče Moskvu, a ona odgovara upiranjem prstom prema Americi. 

I dok EU i NATO najavljuju odlučne odgovore, a baltičke i skandinavske zemlje jačaju sigurnost oko svoje infrastrukture, Rusija tvrdi da puknuća plinovoda Sjeverni tok, koja su uzrokovala istjecanje plina kod obala Danske i Švedske, dogodila na području koje je "u potpunosti pod kontrolom" američkih obavještajnih agencija.

Viski s ledom

Najnovija događanja na Baltiku bude kod Šveđana neugodna sjećanja na incident iz listopada 1981., kad se sovjetska podmornica S-363, naoružana klasičnim torpedima, nasukala oko deset kilometara od švedske pomorske baze u Karlskroni. 

Radilo se o tipu podmornice koju su u SSSR-u nazivali Projekt 613, a NATO je za imao kodno ime Whiskey pa su mediji cijeli incident nazvali "Whiskey on the rocks" ("Viski s ledom" ali može značiti i "Nasukani viski"). 

Podmornica je bila prisutna u švedskim teritorijalnim vodama u vrijeme održavanja vježbi švedske mornarice koja je isprobavala novu opremu. 

Nakon nasukavanja, kapetan Pjotr Guščenko švedskim je vlastima tvrdio da mu se pokvarila navigacijska oprema. Oni mu povjerovali nisu jer se nasukao na mjestu kojim su mogli prolaziti veći brodovi, ali da bi do ondje došao morao je proći čitav niz tjesnaca, pličina te zaobići hridi i otoke. 

Sovjetsko zapovjedništvo potom je u "spašavanje" podmornice, za koju su tvrdili da je u opasnosti jer joj je otkazala važna oprema, poslalo skupinu brodova kojom je zapovijedao viceadmiral sovjetske mornarice Aleksej Kalinjin, ali su je od planirane misije odvratili Šveđani koji su aktivirali radare svojih obalnih topova i raketa te "osvijetlili" flotilu u kojoj je bio fregata, razarač, dvije korvete i tegljači koji su trebali odsukati podmornicu s hridi. 

Tijekom 10 dana koliko je podmornica bila nasukana, kapetan podmornice je odveden na kopno i u prisutnosti sovjetskih diplomatskih predstavnika ispitan nakon što mu je zajamčen imunitet

Dok je trajalo njegovo ispitivanje podigla se oluja na moru, a s nasukane podmornice je upućen poziv za pomoć. Na švedskim se radarima nije mogla dobro vidjeti situacija na moru zbog oluje, a vjerojatno i zbog sovjetskog elektronskog ometanja, ali je uočeno kretanje nekih brodova iz pravca SSSR-a.

Foto: TT NEWS AGENCY/REUTERS

Tadašnji švedski premijer Thorbjoern Faelldin naredio je da se "brani granica". U najveću pripravnost je stavljeno obalno topništvo, a zrakoplovstvo je poslalo avione s modernim protubrodskim raketama. Brze raketne korvete su krenule prema uljezima, samo da bi se na kraju utvrdilo da se radilo o zapadnonjemačkim teretnim brodovima koji su prevozili žito.

Šveđani su mjerenjima utvrdili da postoji i određeno zračenje u nasukanoj S-363.Tadašnji politički komesar na plovilu Vasilij Besedin kasnije je izjavio da su u podmornici, koja je inače naoružana samo klasičnim torpedima, bile i nuklearane bojeve glave za torpeda.

Kazao je da su imali zapovijed uništiti podmornicu i oružje u slučaju da Šveđani pokušaju zauzeti nasukanu podmornicu. Nju su naposljetku odsukali švedski tegljači i odvukli je u međunarodne vode gdje ju je preuzela sovjetska flota

Tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća zabilježeno je najmanje 12 incidenata sa sovjetskim podmornicama u teritorijalnim vodama Švedske koja u lovu na uljeze nije prezala ni od uporabe dubinskih bombi.

Amerikanci prisluškivali sovjetsku Tihooceansku flotu

Sve mornarice trude se imati resurse za izvođenje raznih borbenih i obavještajnih djelatnosti u podmorju i na velikim dubinama. Takve su operacije, naravno, tajne ali godinama nakon Hladnog rata informacije o nekima su izišle na svjetlo dana.  

U listopadu 1971. godine ronioci sa modificirane američke podmornice USS Halibut su uspjeli položiti prislušni uređaj na podvodni komunikacijski kabel sovjetske Tihooceanske flote u blizini luke Petropavlovsk na Kamčatki.

Operacija kodnog naziva "Ivy Bells" (Bršljanovi zvončići) uspješno je provedena, a akcija se odvijala na dubini od oko 120 metara.

Američkim roniocima koji su obavljali postavljanje prislušnog uređaja su u ronilačke skafandere upumpavali toplu vodu kako bi mogli preživjeti na toj dubini i niskoj temperaturi mora.

Prisluškivanje je bilo uspješno do 1981. godine, kad je SSSR s morskog dna izvadio komunikacijski kabel i prislušni uređaj nakon što je pripadnik američke obavještajne službe Ronald Pelton izdao podatke cijele operacije jer mu je trebao novac nakon što je proglasio osobni bankrot.

Sovjetska vojna obavještajna služba GRU tvrdila je da je za prisluškivanje znala od 1974. godine i Amerikancima podmetala lažne podatke.

VIDEO Rusija staje na kraj onima koji bježe od mobilizacije? Institut: Postavljaju kontrolne punktove

Ključne riječi

Komentara 5

PI
Pilatus
08:49 30.09.2022.

Ma ljudi šta vam je, to su se srbi pokušali ilegalno priključiti, pa je nešto pošlo krivo. Kao i obično svinjogojci i tehnologija dva svijeta :-)

ZA
zagabria5
08:38 30.09.2022.

Jasno je da su Ameri jer time štete i Rusiji i Europi, i još nam uvaljuju svoj skupi plin i čine nas ovisnima o SAD. Europa je kao bespomoćna pudlica koju poseksa kako tko poželi

Avatar nekakav
nekakav
07:50 30.09.2022.

tko od ovog događaja ima korist? rusi nemaju. tko onda može biti krivac? ovom diverzijom rusi ostali bez 80 mlrd dolara godišnje. volio bih vidjeti tog nobelovca koji me bude uvjerio da su to rusi napravili.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?