Rusija je ponovno pokazala svoje agresivne namjere prema Europi. Ruski dronovi namjerno su prekršili zračni prostor Poljske, što nije bila slučajnost, već proračunata provokacija s ciljem testiranja granica dopuštenog. Ovaj incident samo je dio šireg obrasca kojim Kremlj iskušava obrambene sposobnosti europskih zemalja, uključujući Dansku, Rumunjsku, Estoniju i Nizozemsku, koristeći borbene zrakoplove i "nepoznate" dronove. Incident u Poljskoj izazvao je reakciju NATO-a, čije su partnerske zemlje podigle borbene zrakoplove. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da je Savez sposoban obraniti svaki centimetar svog teritorija, no pitanje ostaje: koliko je ta obrana učinkovita? Dok Europa ulaže u skupe sustave poput Patriota, Ukrajina je razvila ekonomično rješenje za obranu od dronova. Umjesto korištenja raketa vrijednih milijun dolara za obaranje dronova od 250.000 dolara, Ukrajina koristi male zrakoplove, sustave kratkog dometa i dronove presretače. Ovaj sustav pokazuje izuzetnu učinkovitost, a Ukrajina je spremna podijeliti svoje iskustvo s europskim saveznicima, piše Kyiv Post. Ruske provokacije imaju više ciljeva. Prvo, testiraju europske protuzračne sustave kako bi otkrile slabosti. Drugo, prisiljavaju Europu da preusmjeri resurse na vlastitu obranu, čime se smanjuje vojna i financijska podrška Ukrajini. Europa je ključni partner Ukrajine, financirajući nabavu oružja iz SAD-a i služeći kao logističko središte. Međutim, ruske akcije tjeraju europske zemlje da razmišljaju o vlastitim potrebama, što slabi zajednički front. Treće, Rusija koristi strah kao oružje. Od raspada SSSR-a, Kremlj se oslanja na nuklearnu ucjenu i iluziju moći kako bi zastrašio Europu. Unatoč tome što ruski BDP zaostaje za zemljama poput Italije, Moskva se razmeće vojnom moći na paradama, dok istovremeno koristi svoje oružje protiv civila. No, iluzija "jake Rusije" počiva na nestabilnim temeljima – elita bliska Putinu više je zainteresirana za osobno bogaćenje nego za eskalaciju sukoba, stoji u analizi.
Ukrajinska vojska od 2022. dokazuje da ruska vojna moć nije ono što Kremlj tvrdi. Unatoč brojčanoj nadmoći, Rusija nije uspjela osvojiti Ukrajinu, što pokazuje da nije ni druga vojna sila svijeta, a možda čak ni Europe. Ukrajina je postala štit koji štiti ne samo Kijev, već i Bruxelles, London i druge europske prijestolnice od ruskih prijetnji. Europa, međutim, često reagira tromo, što može potkopati povjerenje građana u njihove vlade. Kada se na provokacije odgovara samo "dubokom zabrinutošću", to stvara dojam slabosti, što Rusija iskorištava. Umjesto vojne eskalacije, Europa ima moćne asimetrične alate. Jedan od njih je oduzimanje zamrznute ruske imovine, poput 185 milijardi eura u depozitaru Euroclear. Prijenos tih sredstava Ukrajini poslao bi snažnu poruku Moskvi: Europa nije slaba i neće tolerirati agresiju. Takav korak ne samo da bi oslabio Rusiju, već bi vratio Europi dostojanstvo i vjeru u vlastitu snagu. Dok Ukrajina svakodnevno dokazuje svoju sposobnost otpora, Europa mora pokazati da ima zube. Strah i ustupci samo hrane agresora, dok odlučan odgovor – poput oduzimanja imovine – može promijeniti dinamiku. Istina i zakon su na strani Europe, a Ukrajina je dokaz da se čak i jačem neprijatelju može suprotstaviti ako postoji vjera u pravdu i spremnost na borbu, zaključuje se u analizi.
Otvori KEKS Pay
Koja hrpa gluposti. Onog trenutka kada EU oduzme Ruske novce, Kinezi, Arapi i svi koji su investirali u EU obveznice, eur i drže novce u eu bankama i fondovima diverzificiraju i povlače hrpu para... i to je kraj EU bankarskog sustava... nisu u stanju kinezima i indijcima stavit sankcije, a baš bi uzimali tuđe novce...