Vodena kataklizma – tako su svjetski mediji nazvali katastrofu koja je Hrvatsku pogodila proteklog proljeća. Uz požare i oluje koji haraju ovih dana, svibanjskih poplava možda se i nešto teže prisjetiti, ali zaboravili ih sigurno nisu stanovnici pogođenih područja, od kojih neki i tri mjeseca nakon apokaliptičnih scena čekaju nadoknadu šteta.
A bilo ih je jer, podsjetimo, samo 15. svibnja Zrmanja kod Obrovca popela se na 302 centimetra, 39 centimetara iznad najvišeg zabilježenog vodostaja u povijesti, a 250 litara kiše po četvornom metru u samo 24 sata goleme je probleme stvorilo i Karlovcu, Hrvatskoj Kostajnici i Gračacu. Uz Zrmanju, iz korita su se tada izlile i Kupa, Una, Mrežnica, ali i Sava te Drava, dok su stanovnici pogođenih područja nemoćno gledali prizemlja svojih kuća kako se pretvaraju u bazene. Sustav nije zakazao, govorio je tada čelnik Civilne zaštite Damir Trut, a članovi Vlade obilazili su pogođene lokacije i objašnjavali kako se "moramo početi navikavati da ćemo se sve više susretati sa situacijama na koje nismo naučili, ali za koje se moramo pripremati" jer posljedice klimatskih promjena ne mogu se zaustaviti. Da tomu jest tako, svjedočili su prizori i iz susjednih nam zemalja, a posebice oni iz Italije, gdje je iz regije Emilia-Romagna raseljeno više od 36.000 ljudi, a poginulo ih je 14.
Kako će se Hrvatska obraniti od poplava? Gradi se 75 kilometara novih nasipa i zidova
Do kraja ove godine trebalo bi biti završeno 20 projekata, 13 do kraja 2024., a potom još po pet u 2025. i 2026. godini
Komentara 12
Koliko ide adezenjarama u crni fond?
Kako bi bilo da se za početak zabrani gradnja kuća u poplavnim područjima.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Nisu nasipi nepotrebni , ali bez retencija nema kvalitetne pbrane.