Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kajkavsko narječje neće nestati, no doživljava transformacije

Kajkavskim narječjem danas govori više od 500.000 stanovnika sjeverozapadnog i srednjeg dijela hrvatskoga jezičnog prostora
04. prosinca 2012. u 18:27 1 komentara 1268 prikaza
'30.11.2012., Cakovec - Profesor dr Djuro Blazeka, strucnjak je za kajkavsko narjecje. Photo: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL'
Foto: 'Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL'

– Sjećam se iz svoje mladosti da govorenje kajkavskim narječjem momcima baš nije davalo velike šanse pri komunikaciji sa ženskim spolom. Danas se poistovjećivanje kajkavštine s neobrazovanošću, siromaštvom i niskim društvenim statusom ipak jako smanjilo. Vidim da je prisutna revitalizacija odnosa prema narječjima, i to nabolje. Mladi ljudi danas više cijene svoj mjesni govor i gotovo je stvar prestiža govoriti narječjem, što nekad nije bio slučaj – reći će dr. Đuro Blažeka, izvanredni profesor na čakovečkom odsjeku Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. Stručnjak je za kajkavsko narječje, doktorirao je na govorima Međimurja. Kajkavskim narječjem danas govori više od 500.000 stanovnika sjeverozapadnog i srednjeg dijela hrvatskoga jezičnog prostora i zbog toga bi, smatra, bilo prirodno da se to vidi i u školskim programima.

– Kajkavski kao samostalan i obavezan školski program izdvojen iz okvira hrvatskoga jezika teško se može braniti, ali je prihvatljiv zahtjev za kajkavskim kao slobodno izabranim sadržajem u okviru nastave hrvatskog jezika, a to je onda izborni kajkavski jezik kao integralan dio jezične i književne izobrazbe zainteresiranih učenika – objašnjava on. Kajkavsko narječje, drži, neće nestati, no doživljava i doživjet će znatne transformacije.

– Nestalo je oko 80 posto leksika koje sam skupio u rječnicima, no suvremene riječi adaptiraju se u kajkavski fonološki sustav, pa kajkavski sigurno neće nestati. No, nestat će onaj sloj leksika koji se odnosi na starinski način života. Sve će više nestajati pojedine raznolikosti koje pripadaju samo malom broju mjesnih govora, a širit će se osobine zajedničke većini kajkavaca – kaže dr. Blažeka, koji je, uz ostalo, napisao i knjigu "Međimurski dijalekt, hrvatski kajkavski govori Međimurja". Nakon desetogodišnjeg istraživanja može reći da je taj dijalekt dobro istražen, a u pripremi je, najavljuje, rječnik Murskog Središća i životno djelo – rječnik Preloga s oko 50.000 riječi. Na pitanje što bi poručio Ljudevitu Gaju "koji je bacio kajkavski kao truplo kroz prozor", odabravši štokavsko narječje za podlogu današnjem standardnom hrvatskom jeziku, odgovara da "ne bi bio prestrog prema njemu".

– Hrvati govore trima narječjima koja su vrlo različita i koje god da se odabralo za standardni jezik, svako bi pričinjalo poteškoće govornicima druga dva narječja. Usudio bih se reći da bi su kajkavsko i čakavsko narječje mnogo teža narječja za naučiti štokavcima, negoli je bilo koji štokavski govor naučiv za čakavce i kajkavce. Vjerujem da je kajkavcima ipak mnogo lakše naučiti hrvatski standardni jezik negoli njemački ili bilo koji drugi strani jezik. Zato je uz mnoge druge povijesne razloge za jedinstvo hrvatskog naroda dobro da je odabran jedan štokavski dijalekt za standardni jezik – zaključuje.

U posljednje vrijeme bavi se istraživanjima pseudoanalogonimije unutar kajkavskog narječja. Zanimljivo je, kaže, da iste riječi u vrlo bliskim govorima imaju različita značenja, što je pojava koja se dosad istraživala samo između standardnih jezika, npr. hrvatskoga i ruskoga.

- Uzmimo primjer Murskog Središća i Preloga. Na primjer, bluden u Prelogu ima značenje bludno griješiti. U Murskom Središću ima značenje bljutav, pa vele "Nemrem to jesti, bludno je". Bogati u Prelogu znači brinuti se o starim i nemoćnim. "Što te bo bogal dok boš star?" U Murskom Središću znači slušati. "Deca bogaju roditelje. Se ih posljuhneju" – objašnjava.