Jutro je počelo sasvim obično. Ruža Milanković došla je na posao u Opću bolnicu "Dr. Josip Benčević", presvukla se u uniformu i započela smjenu u operacijskoj sali. Godinama je radila taj posao, sigurna u rutinu, ritam i vlastito tijelo. Ništa nije upućivalo na to da će se tog dana njezin život podijeliti na prije i poslije. Kada joj se kolegica obratila, Ruža je htjela odgovoriti, ali riječi nisu izašle. Samo ju je pogledala i nemoćno podigla prst, dajući znak da ne može govoriti. – U tom trenutku nisam bila svjesna što se događa. Znala sam što želim reći, ali nisam mogla. Kao da je netko isključio dio mene – prisjeća se.
U blizini se zatekao liječnik koji je odmah reagirao. Slijedili su hitni pregledi, snimanja, neizvjesnost i dijagnoza koja uvijek zvuči kao da se događa nekome drugome – moždani udar. Imala je 54 godine i doživjela ga je na radnome mjestu. Najstrašniji dio, kaže, nije bio fizička slabost, nego gubitak kontrole. Nemogućnost govora, nerazumijevanje oblika i prostora, osjećaj da vlastiti mozak više ne slijedi zapovijedi. Osjećala se izgubljeno u vlastitom tijelu. Oporavak je počeo brzo, ali put je bio dug i iscrpljujući. Bilo je dana kada je napredak bio vidljiv i dana kada se činilo da se sve vraća unatrag. Obitelj joj je bila velika potpora – suprug, djeca i unučad bili su uz nju – no Ruža danas iskreno govori kako se ključna bitka vodila iznutra. – Najviše se morate vaditi sami. Nitko ne može umjesto vas ustati, pokušati opet, vjerovati da može biti bolje – kaže.
Snagu je počela graditi svakodnevnim ritualima: kretanje, sport, plivanje, razgledavanje, pisanje, pa čak i odlazak u trgovine, jer ju je osjećaj normalnosti smirivao. Put oporavka opisuje kao trnovit, ispunjen sumnjama i trenucima u kojima je bila na rubu odustajanja. Katkad se osjećala kao da nije ni živa ni mrtva, kao ravna crta bez emocija. Ipak, borbenost je prevladala. Sedam mjeseci nakon moždanog udara vratila se na posao. Kaže da ju je upravo povratak obavezama spasio od crnih misli i zatvaranja u sebe. Danas Ruža govori smireno, bez gorčine i bez straha. – Izvukla sam se. Živim punim plućima i ne opterećujem se onim što je bilo. Život je prekratak – to danas govorim svima, a posebno svojoj djeci. Ta rečenica postala je njezina osobna poruka i sažetak svega što je prošla.
Ružina priča snažno odjekuje jer u njoj nema patetike, ali ima iskustva koje dijele mnoge žene. Upravo su one ispričale svoje priče na okruglom stolu održanom prošlog tjedna u prostorima Muzeja Brodskog Posavlja, gdje je Odjel za neurologiju Opće bolnice "Dr. Josip Benčević" četvrtu godinu zaredom organizirao događanje u povodu Dana crvenih haljina, nacionalnog dana borbe protiv moždanog udara kod žena. Poruka je bila jasna: moždani udar ne bira dob, zanimanje ni trenutak. Dolazi iznenada i često ostavlja trajne posljedice.
Među onima koji su podijelili svoju priču je i Sanja Barišić. Ona je osjetila prve simptome nakon večernjeg izlaska s prijateljima. "Tutnjanje" u ušima bilo je prvo upozorenje. Njezin suprug primijetio je iskrivljen kut usana i oduzetost lijeve strane tijela te odmah pozvao hitnu pomoć. Brzina reakcije bila je presudna za ishod. Ružica Kramarić nije stigla ni popiti poslijepodnevnu kavu. Cigareta i šalica ispale su joj iz ruke, tijelo ju je izdalo bez upozorenja. Obitelj ju je odmah dovezla na hitni bolnički prijam u Slavonski Brod.
Medicinska sestra Antonija Devčić suočila se s moždanim udarom čak dva puta – prvi put zbog rupture aneurizme na poslu, a drugi put kod kuće, kada je sama prepoznala slabost i oduzetost ruke i noge. Nakon što prođe akutna faza i kada bolnički hodnici utihnu, počinje dio o kojem se rjeđe govori – život s posljedicama moždanog udara. Mnoge žene tada se prvi put suočavaju s tišinom, strahom i pitanjem hoće li ikada više biti "one stare". Oporavak ne završava izlaskom iz bolnice; on se nastavlja kod kuće, u svakodnevnim situacijama koje su se nekad činile banalnima – vezanje vezica, kuhanje, pisanje poruke ili razgovor bez zastajkivanja.
– Najgore je bilo prihvatiti da više ne mogu sve kao prije – priznaje jedna od sudionica. Neke su se borile s umorom koji se javlja bez upozorenja, druge s nesigurnošću pri hodu, treće s osjećajem da ih okolina ne razumije jer "izgledaju dobro". Upravo ta nevidljivost posljedica često je bila dodatni teret. No s vremenom su naučile slušati svoje tijelo i ne doživljavati sporiji tempo kao poraz, nego kao nužnost.
Važnu ulogu imala je i međusobna podrška. Dijeljenje strahova, sumnji i malih pobjeda postalo je dio procesa ozdravljenja, ali i način da ponovno izgrade povjerenje u sebe i vlastitu snagu. Danas sve te žene govore slično – život nakon moždanog udara nije isti, ali često je svjesniji. Naučile su stati, usporiti i slušati vlastito tijelo. Postale su blaže prema sebi, manje sklone pretjerivanjima i dokazivanjima. – Prije sam uvijek stavljala druge ispred sebe. Danas znam da i ja postojim – kaže jedna od njih.
Moždani udar kod žena i dalje je nedovoljno prepoznat i istražen iako statistike pokazuju da su žene često teže pogođene njegovim posljedicama. U Hrvatskoj se godišnje bilježi između 110 i 150 slučajeva moždanog udara na 100 tisuća stanovnika, znatno više od europskog prosjeka. Ipak, posljednji podaci pokazuju pomake – smrtnost se smanjuje, terapije su naprednije, a oporavak uspješniji nego prije.
Stručnjaci upozoravaju na specifične rizične čimbenike kod žena: hormonalne promjene, osobito u menopauzi, smanjenu tjelesnu aktivnost, pušenje, stres, fibrilaciju atrija i gensku predispoziciju. Naglašavaju da se velik dio cerebrovaskularnih bolesti može spriječiti promjenom životnih navika, ali i pravodobnim prepoznavanjem simptoma. Vrijeme je presudno – što je brži dolazak u bolnicu, veće su šanse za preživljenje i kvalitetan oporavak.
Dan crvenih haljina, koji se obilježava prvog petka u veljači i koji je Hrvatski sabor proglasio Nacionalnim danom borbe protiv moždanog udara kod žena, ima upravo tu svrhu – osvijestiti žene, ali i zdravstveni sustav, o razlikama u pojavnosti i liječenju moždanog udara kod žena. Cilj je potaknuti razgovor, prevenciju i hrabrost da se o vlastitim iskustvima govori javno.
Jer iza svake brojke stoji stvarna osoba, obitelj i život koji se u jednom trenutku mogao ugasiti. A iza svake ispričane priče postoji mogućnost da netko drugi na vrijeme prepozna simptome i reagira. U sklopu obilježavanja Dana crvenih haljina u Muzeju Brodskog Posavlja predstavljena je i izložba portreta žena koje su preživjele moždani udar "Žene u crvenom", nastala u suradnji s Fotoklubom KadarSB – kao tiha, ali snažna posveta njihovoj hrabrosti i novim počecima.
FOTO Najljepša sportašica hvalila se osvojenim zlatom, a onda se dogodilo nešto nevjerojatno
Otvori KEKS Pay
