Odgovor Europske unije na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju recipročnih carina na sve trgovačke partnere SAD-a možda nije toliko oštar koliko se moglo očekivati, no pokazuje promišljenu kreativnost u nastojanju da udari na osjetljiva mjesta američkog gospodarstva. Prema internoj dokumentaciji koju je pribavio Politico, Europska komisija razmatra uvođenje carina do 25 posto na širok spektar američkih izvoznih proizvoda vrijednih oko 22,1 milijardu eura, prema podacima o uvozu EU-a iz 2024. godine. Na popisu se nalaze standardni poljoprivredni i industrijski proizvodi poput soje, mesa, duhana, željeza, čelika i aluminija, ciljajući sektore koji najviše ovise o izvozu preko Atlantika.
Zemlje članice EU-a glasat će o ovim mjerama u srijedu, a ne očekuje se značajniji otpor. Nakon odobrenja, koje uključuje više povezanih popisa, prve carine na proizvode poput brusnica i narančinog soka – uvedene još 2018. tijekom Trumpovog prvog mandata, ali suspendirane 2021. – stupit će na snagu 15. travnja. Od 16. svibnja carina od 25 posto primjenjivat će se na drugu skupinu proizvoda, uključujući čelik, meso, bijelu čokoladu i polietilen, dok će od 1. prosinca iste stope obuhvatiti bademe i soju, stvarajući postupno pooštravanje mjera.
Prema analizi Politica temeljenoj na trgovačkim podacima iz 2024., ove carine pogodit će izvoz vrijedan do 13,5 milijardi dolara iz republikanskih "crvenih" država. Na vrhu popisa nalazi se soja, ključni proizvod čija važnost za republikansku bazu – kako ekonomska, tako i simbolička – nije za podcijeniti. SAD je drugi najveći svjetski izvoznik soje, a EU-ove carine dodatno će opteretiti sektor koji već trpi zbog kineskih uzvratnih mjera, globalne konkurencije i pada cijena. Posebno je zanimljivo da 82,5 posto američkog izvoza soje u EU dolazi iz Louisiane, matične države predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona.
Američki proizvođači soje već su prošli mjesec osudili Trumpovu trgovačku politiku, upozoravajući da "carine nisu nešto s čime se treba igrati" te pozivajući administraciju da preispita mjere protiv Kanade, Meksika i Kine. Trump je, međutim, poručio da "ne razmatra" povlačenje carina.
EU cilja i druge proizvode: govedinu iz Kansasa i Nebraske, perad iz Louisiane, autodijelove iz Michigana, cigarete iz Floride te drvo iz Sjeverne Karoline, Georgije i Alabame. Iako je viski izbačen iz konačnog prijedloga nakon lobiranja Francuske, Italije i Irske, uvršteni su specifični proizvodi poput sladoleda iz Arizone, maramica iz Južne Karoline, električnih deka iz Alabame, kravata i leptir-mašni iz Floride (osim svilenih) te perilica rublja iz Wisconsina – svi osmišljeni da nanesu štetu izvoznicima u republikanskim državama. Tjestenina iz Floride i Južne Karoline također će osjetiti carinski pritisak, što će Italiji vjerojatno biti prilika da popuni tržište.
Trgovački rat koji je pokrenuo Trump ima visoku cijenu za SAD, budući da su Kanada i Kina uzvratile vlastitim carinama. Ukupno će uzvratne mjere Kine, Kanade i EU-a zahvatiti gotovo 90 milijardi dolara američkog izvoza. Kina je pogodila poljoprivredne proizvode poput piletine, pšenice i kukuruza carinama od 15 posto, dok je na soju, meso i voće uvela 10 posto. Kanada je odgovorila s dvije skupine carina od 25 posto – na poljoprivredne proizvode te na čelik i aluminij.
Bruxelles je zauzeo pristup "štapa i mrkve", signalizirajući da neće popustiti pred Trumpovim zahtjevima, ali ostavljajući prostor za pregovore. U ponedjeljak je EU ponudio "nula za nula" carinski režim za industrijske proizvode poput automobila, lijekova, kemikalija i strojeva. Trump je, međutim, odbacio ponudu kao nedovoljnu, pozivajući EU da kupi američke energetske proizvode vrijedne 350 milijardi dolara kako bi trgovinski deficit "nestao za tjedan dana". Kao krajnje sredstvo, EU bi mogao posegnuti za "trgovačkom bazookom" – carinama na američke usluge – što bi sukob podiglo na novu razinu, iako sve članice još nisu spremne za takav korak.
Otvori KEKS Pay
odlično, treba udariti po državama koje podržavaju trumpa pa neka vide da batina ima 2 kraja! tako će s jedne strane plaćati 25% skuplje proizvode koje uvoze iz EU, a s druge će im zbog uzvratnih EU carina od 25% značajno pasti izvoz u EU zbog naglog pada potražnje....nakon što ih udari EU batina, možda dođu pameti pa povuku odluku o suludim carinama!