U Austriji, čija je ekonomija od početka rata u Ukrajini jedna od najpogođenijih u Europskoj uniji, svašta će se promijeniti u ovoj, 2025. godini. Mnogo toga na gore, jer najavljena je nova eksplozija cijena i poskupljenje struje, plina, grijanja..., što Austrijance posebno zabrinjava. Sve se glasnije i u medijima žale da nikada dosad nisu teže živjeli. A i u strahu su da to nije sve, da ih još gora stvarnost tek čeka. I dok političari smiruju narod da nije sve tako sivo kako izgleda, austrijski mediji pišu da je situacija "kritična", te da je 1,5 milijuna ljudi u devetmilijunskoj Austriji "akutno zahvaćeno siromaštvom".
"Čak 40 posto austrijskih građana više si ne može priuštiti popravak stroja za pranje rublja, već moraju tražiti tko će ih za to kreditirati", piše austrijski dnevni list Heute. Uz opasku kako je tužno da se mnogi moraju odlučiti hoće li prati rublje ili se grijati. A neki od njih i hoće li jesti ili se grijati. Zabrinutost pojačava najavljena energetska lavina koja prijeti da zatrpa Austrijance i mnogi se od njih pitaju hoće li 2025. za njih uopće biti izdrživa. Svima je, naime, jasno da se energetski troškovi većim dijelom gotovo uvijek prelijevaju na krajnjeg potrošača.
"Ljudi su u strahu da neće moći platiti svoje račune. Neki od briga više ne mogu mirno spavati. Dolaze nam i starije osobe koje su već posve ugasile grijanje ili griju samo jednu prostoriju, kako bi im trošak bio što manji", rekla je medijima Doris Anzengruber, voditeljica Caritasova savjetovališta za socijalna pitanja u Beču. I aktualne gospodarsko-političke analize također pokazuju da bi 2025. godina zbog rasta cijena energenata, inflacije i ostalih gospodarskih i kriznih turbulencija mogla biti "osobito izazovna".
A kad smo kod inflacije, ona je proteklih mjeseci, nakon više od tri godine, konačno u silaznoj putanji, rekao je generalni direktor Statistik Austria Tobias Thomas. Pad je uglavnom posljedica pada cijene goriva i subvencioniranih cijena struje i plina. Osim toga, poskupljenja usluga znatno su usporena, što su bili glavni pokretači rasta inflacije. Prema podacima austrijskog Zavoda za statistiku Statistik Austria, inflacija je u studenome u godini iza nas iznosila 1,9 posto, što znači je ispod ciljane razine Europske središnje banke od 2 posto. Ali unatoč tome, mnoge živežne namirnice su ne samo skupe kao i prije nego nego i dodatno poskupljuju. Odlazak u restoran postao je zbog porasta cijena u ugostiteljstvu pravi luksuz koji si više ne može priuštiti baš svatko u toj alpskoj zemlji.
Dosadašnja austrijska vlada, predvođena konzervativnim kancelarom iz Narodne stranke (ÖVP) Karlom Nehammerom, koji je nakon propalih pregovora o sastavu nove vlade njegovih narodnjaka (ÖVP) socijaldemokrata (SPÖ) i liberala Neosa podnio 4. siječnja neopozivu ostavku na kancelarsku dužnost i dužnost šefa stranke, uspjela je obuzdati inflaciju, ali ne i osigurati stabilan gospodarski rast. Nakon rekordne stope inflacije 2022. i 2023. godine od 8,6 i 7,8 posto, inflacija je u siječnju 2024. pala na 4,5 posto i postupno se snižavala do 1,9 u studenome 2024. Rast inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u 2024. godini procijenjen je na 3,9 posto, a 3,4 posto u ovoj godini. Međutim mnogi ekonomski stručnjaci i instituti, kao primjerice austrijski Institut za gospodarska istraživanja (WIFO) i Institut za više studije (IHS) u Beču, drastično su revidirali svoje prognoze za Austriju, i to prema dolje. WIFO i IHS najavili su za 2024. godinu pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,6 posto.
"To je već druga godina zaredom da je Austrija u recesiji, i to ne u najdubljoj, ali u najdužoj od daleke 1946. godine", istakao je krajem prosinca šef bečkog Instituta WIFO Gabriel Felbermayr. Također je, uz alarmantni pad BDP-a, upozorio i na pad industrijske proizvodnje za 4 posto te očekivani porast stope nezaposlenosti na 7 posto. Napomenuo je kako procjene za 2025. godinu govore o "mini-rastu" austrijskog gospodarstva. "Austrija je utonula u razvojnu rupu", ustvrdio je Felbermayr i uputio apel novoj austrijskoj Vladi, koja je još uvijek u procesu formiranja, nakon parlamentarnih izbora 29. rujna prošle godine, o nužnosti provedbe strukturnih reformi za oživljavanje gospodarstva.
"Nije vrijeme za masivan paket štednje", poručio je šef WIFO-a budućem austrijskom političkom vrhu, zatraživši da učini sve kako bi "oživio konjunkturu". Naime, poslovni razvoj u industriji i u građevinarstvu, kao i slaba osobna potrošnja, opteretili su 2024. godine razvoj konjunkture. A zabilježen je i pad realnog BDP-a od 1 posto. Za 2025. su oba austrijska Instituta, WIFO i IHS, prognozirali porast BDP-a od 1, odnosno 0,8 posto. Ono, na što upozoravaju analitičari je će iduća 2025. godina biti prilično neizvjesna za službeni Beč, s obzirom na ogroman dug od 24 milijarde eura. Uz konstataciju da se Austrija suočava ne samo s rastućim gospodarskim nego i političkim tenzijama.
Austrijanci su u protekle dvije godine visoke inflacije morali prilično stegnuti remen i brojiti svaki euro kako im bankovni računi ne bi došli do opasno niskih razina. Mnogima se ipak to i dogodilo. I kada su se krajem prošle godine poveselili da je napokon došao kraj problematičnoj inflaciji i poskupljenjima, izbombardirani su alarmantnim vijestima o eksploziji cijena struje, plina i grijanja od 1. siječnja 2025.. Ali i stanarina, vode, odvoza smeća, hrane, goriva, prijevoza, vinjeta, zdravstvenog osiguranja, osiguranja automobila, CO2 poreza, parkiranja... Nećemo nabrajati dalje, jer gotovo je lakše i kraće popisati sve ono što ne poskupljuje ove godine.
Naravno, da su te alarmantne vijesti izazvale nelagodu i strah kod austrijskih građana, naučenih desetljećima na solidan životni standard. Uključujući sve više i onih iz srednjeg građanskog sloja, koji su se također u međuvremenu našli u nezavidnoj situaciji. I zabrinuto se pitaju tko će 2025. uopće biti u stanju podnijeti teret ove globalne krize, koja je počela s ratom u Ukrajini i koja više ne jenjava. Ono što im najviše tjera strah u kosti je najavljeni "strujni udar" na njihove džepove. Mediji navode da će troškovi struje porasti čak i do 45 posto, ovisno o dobavljaču. Uz napomenu da će obuhvaćati ne samo porast cijene kilovatsata struje, jer se krajem prosinca 2024. nakon dvije godine ukida vladina "cjenovna kočnica" kojom je država subvencionirala, odnosno sufinancirala kućanstvima potrošnju struje nakon pandemije koronavirusa nego i neobično visoku naknadu za mrežni prijenos električne energije od 200 do 290 eura godišnje, ovisno o kojoj se austrijskoj pokrajini radi.
Da je riječ doista o "strujnom udaru", potvrđuje i podatak da je i uz dosadašnje tzv. vladino "kočenje" porasta cijene električne energije, prosječno austrijsko domaćinstvo moralo za struju godišnje izdvojiti 435 eura više nego prije uvođenja te kočnice. K tome treba još pridodati i troškove mrežnog prijenosa od 200 do 290 eura, što sve zajedno iznosi 725 eura više nego prošle godine.
Što se tiče plina, on je već od ljeta prošle godine poskupio negdje oko 30 posto. Uz to od 1. siječnja 2025. potrošači moraju prosječno računati i s dodatnih 60 eura godišnje na ime porasta cijene plinskog mrežnog prijenosa. Od početka ove godine u Austriji se povisuje i porez na CO2 (ugljični dioksid), i to s 45 na 55 eura po toni goriva, što automatski znači i više cijene benzina i dizela. Austrijski klub vozača automobila ARBÖ je izračunao da će CO2 porez od Nove godine povećati cijenu dizela za 16,5 centi, a eurosupera za 15 centi. Dosad je porez iznosio 12,3 centi po litri benzina i 13,5 centi za dizel. Budući da Austrijanci prosječno godišnje troše 770 litara goriva, to znači da će ove godine morati dodatno izdvojiti iz kućne blagajne 127 eura za dizel i 116 eura za benzin.
Kod registracije novih vozila također je najavljen porast cijena (NoVA). Uz sve to za 7,7 posto poskupjela je i vinjeta za vožnju automobilom autocestom i brzim austrijskim cestama u 2025. s 96,40 na 103,80 eura. Za ljubitelje vožnje sredstvima javnog prijevoza, nova cijena njihova godišnjeg "klima-tiketa" iznosi 1179,30 eura, što je 84 eura više nego lani.
Ako se sva prethodno navedena poskupljenja zbroje, Austrijanci moraju u 2025. godini računati s dodatnim troškovima od 1003,70 eura. Međutim, to nije sve. K tome još treba pridodati poskupljenje odvoza smeće, vodu i parkiranje, te druge naknade za gotovo šest posto. To znači da će dvočlano kućanstvo 2025. morati iz kućne blagajne izdvojiti još dodatnih 257 eura godišnje. A gdje su još ostala poskupljenja, hrane, stanarina itd.
Austrijanci strahuju i od ubrzanja inflacije zbog divljanja cijena energenata. Političari tvrde da se ne očekuje da će zbog povećanja cijena struje i plina doći do lančane reakcije i porasta cijena proizvoda i troškova uslužnih djelatnosti. Dakle, do novog inflatornog vala, samo zato što je tehnička savezna vlada krajem prosinca ukinula odluku koja je kočila porast troškova struje od 2022. do 2024. godine, štiteći tako kućanstva. Marcel Haraszti, šef poznatog koncerna supermarketa Rewe Austrija (Billa, Billa Plus, Bipa, Penny…) ne slaže se s tvrdnjama političara.
"Ako će početkom 2025. cijene energenata drastično porasti, troškovi energenata neće porasti samo u kućanstvima nego i uzduž cijelog lanca živežnih namirnica. A to znači da će imati višestruko pojačan učinak", rekao je Haraszti. Napomenuo je da porast troškova energenata u supermarketima znači i porast troškova kod dobavljača.
"Lančana reakcija je beskonačna jer svaki dobavljač ima svoje dobavljače, također ovisne o cijenama energenata", istaknuo je šef koncerna Rewe u Austriji. Upozorio je nadležne da dobro razmisle o poskupljenjima. Kako je naglasio, rezultat eksplozije cijena mogao bi biti za narod vrlo bolan, jer bi se inflacija u Austriji, gdje su cijene u supermarketima već sada 20 posto više nego u susjednoj Njemačkoj, mogla ponovno "zahuktati".
A to je upravo ono što bi moglo biti jako opasno za austrijsko gospodarstvo koje je trenutačno u silaznoj putanji. I svakim danom sve više tvrtki stavlja ključ u bravu i odlazi u stečaj. Ne samo malih nego i velikih poslovnih sustava. Stečaj su 2024. godine proglasile neke poznate austrijske kompanije poput giganta za proizvodnju motora KTM, Kika/Leiner, Signa itd., a na tisuće ljudi ostalo je bez posla.
Najveći stečaj u austrijskoj povijesti zabilježen je prošle godine na području nekretnina. Riječ je o tvrtkama Signa Prime i Signa, Signa Development i nekoliko stotina projektnih društava u sustavu Signa Holdinga, na čijem je čelu bio poznati austrijski nekretninski tajkun Rene Benko, za kojim su Talijani, s obzirom na to da je tvrtka, osim u Austriji, bila aktivna i u Italiji i Njemačkoj, izdali uhidbeni nalog... Zbog sumnje da je vođa kriminalne skupine koja je na jednoj strani živjela na visokoj nozi, a na drugoj "cjedila" financijsku korist iz tvrtki, dok nisu bankrotirale. Nakon "afere Benko", međunarodni investitori i banke vrlo su oprezni, što je zakočilo nove investicije i daljnji razvoj tržišta u Austriji. Ali to nije sve, tu su i stečajevi privatnih osoba, kojih je negdje oko 9000 godišnje.
Dakle, gospodarska situacija u Austriji je sve samo ne ružičasta. Među ostalim i zbog teške situacije u Njemačkoj, jednom od najvažnijih austrijskih poslovnih i trgovinskih partnera, o kojem mnogo toga ovisi u Austriji. Ono što je poznato ne samo gospodarstvenicima nego i političarima jest činjenica da su zemlje u austrijskom susjedstvu pa tako i Njemačka, u istim ili sličnim konjunkturnim (ne)prilikama. Međutim, u Njemačkoj su, za razliku od Austrije, inflacija i porast plaća u protekle dvije godine bili znatno niži, te su Nijemci ipak malo "lakše disali".
>> FOTO Tisuće prosvjedovale u Beču protiv moguće krajnje desne vlade kancelara Kickla s narodnjacima
Kako piše austrijski dnevni list Der Standard, rezultat aktualne krize u Austriji su "visoke kamate, nesigurni potrošači, paralizirana Njemačka, koja je i sama u velikim gospodarskim problemima i stoga premalo toga naručuje od susjedne Austrije, kao i posljedice globalne međunarodne krize i rata u Ukrajini". Uz napomenu kako se još prije nekoliko godina izlaz iz krize tražio "povećanjem trgovanja i sklapanjem ugovora o međunarodnoj suradnji s drugim zemljama".
"Međutim, to više nije aktualno zbog sve većeg međusobnog rivalstva, posebno onog između Kine s Europom i SAD-om. To rivalstvo jednostavno je zaključalo taj prijašnji, uspješan put gospodarskog oporavka", istakao je šef bečkog Instituta WIFO Felbermayr. Stoga će buduća austrijska vlada, koja je upravo u procesu formiranja, a mandat za njezin sastav povjeren je ovih dana kontroverznom populistu i čelniku krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) Herbertu Kicklu, morati sama pronaći učinkovit recept kako na najmanje bolan način riješiti minus u državnom proračunu od 3,3 posto BDP-a, kojim se Austrija sve više udaljava od propisanih Maastrichtskih kriterija te kako zahuktati konjunkturu. To se prije svega odnosi na slabu industriju i trgovinu te dobrano posrnulo građevinarstvo. Uz, kako navodi list, obavezni rast investicija i izvoza, koji su imperativ za Austriju, ako želi stabilizirati proračun i vratiti svoju prethodno dojmljivu konkurentnost na međunarodnom tržištu.
A kada smo kod imperativa, onda treba svakako istaknuti da je za gospodarski pokleknulu Austriju, koja je već dvije godine u recesiji, izuzetno važno brzo formiranje nove vlade, koja od rujanskih parlamentarnih izbora nikako da se sastavi, a od koje Austrijanci, koji su svjesni da ih čekaju teška vremena, mnogo očekuju. Posebice osjetljivi sloj stanovništva, osobe i obitelji s niskim primanjima, samohrani roditelji, umirovljenici, nezaposleni i socijalni slučajevi.
Čelnici triju parlamentarnih stranaka, Narodne (ÖVP), Socijaldemokratske (SPÖ) i Neosa očito nisu prepoznali svu ozbiljnost aktualne političke i gospodarske situacije jer se od rujanskih izbora, ni nakon gotovo 100 dana pregovaranja, nisu uspjeli dogovoriti o novom sastavu vlade pa je predsjednik Republike Alexander Van der Bellen, "stjeran uza zid", kako pišu austrijski mediji "teškog srca" ali ipak odlučio mandat povjeriti Kicklu, relativnom izbornom pobjedniku s kojim narodnjaci, a ni ostale stranke, nakon izbora nisu željeli surađivati. Međutim, narodnjaci su se ovih dana očito predomislili i izabrali privremenog šefa stranke (ÖVP) Christiana Stockera, "spremnog" za koaliranje s krajnjim desničarima. Pregovaranje je već započelo, uz obostrano postavljanje ultimatuma, pa će se uskoro vidjeti hoće li Kicklov FPÖ i Stockerov ÖVP postići suglasje. I kako će to uopće ići, s obzirom na konfliktni potencijal i kritična tematska područja: vanjsku i sigurnosnu politiku, EU i konsolidiranje ogromne "rupe" u austrijskom državnom proračunu.
Ako ne uspiju, još jedini izlaz su kako tvrde analitičari, novi izbori. To bi prema njihovom mišljenju i aktualnim anketama samo razbuktalo razantan uspon krajnje desnice, koja je već na parlamentarnim izborima 29. rujna 2024. u Austriji postala prva politička snaga u zemlji, potisnuvši narodnjake (ÖVP) na drugo, a socijaldemokrate (SPÖ) na treće mjesto. Neki mediji pišu da Kickl samo tri mjeseca nakon izbora na kojima je osvojio 29 posto glasova, već uživa, prema aktualnim anketama, 35 posto naklonosti birača te bi mogao sa svojim FPÖ-om na sljedećim austrijskim izborima postati apsolutni izborni pobjednik. A poznato je da u Austriji oluja dolazi s desna.
A austrijski državni proračun "rupičast je kao švicarski sir", pa su dosadašnje vlasti pribjegavale oporezivanju i mjerama štednje kako bi država vratila dug "težak" 24 milijarde eura u četiri godine ili 18 milijardi eura u sedam godina uz pomoć i nadgledanje Europske unije. Već sada se stoga zna da budućoj austrijskoj vladi, bez obzira na njezin sastav, neće biti lako. I da će se morati promptno uhvatiti u koštac s brojnim ključnim problemima koji muče Austrijance. Među ostalim i gospodarskim oporavkom, ovisnim u mnogočemu, i o troškovima energenata i inflaciji. Jer, s obzirom na minus u državnom proračunu i veliku zaduženost te alpske zemlje, stručnjaci očekuju daljnji rast cijena. Uz upozorenje da na inflaciju utječe i pogoduje joj i velika potrošnja građana. Poput one zabilježene u prosincu 2024., uoči božićnih i novogodišnjih blagdana. Mediji napominju da će 2024. godina u Austriji biti zabilježena kao rekordna po osobnoj potrošnji, posebice ona blagdanska.
Anketa koju je objavio Savez austrijskih trgovaca pokazala je da 94 posto Austrijanaca tradicionalno za blagdane daruje svoje prijatelje, obitelj i rodbinu. I da je za protekle blagdane svaki austrijski građanin prosječno potrošio 386 eura za darove, koji su 2024. godine bili skuplji za 13,4 posto nego godinu dana prije toga. Sudeći prema izdvajanju za darove, može se reći da Austrijanci, iako jauču da im je narušen njihov dosadašnji životni standard, još uvijek nisu u kriznom modusu i da su financijski otprije dobro potkovani.
A što se tiče eksplozije poskupljenja najavljenih za početak ove godine, uskoro će se vidjeti, hoće li Austrijancima poći za rukom uspješno apsorbirati i ovaj novi "cjenovni šok" i koliko će im trebati da se od njega oporave. Ako se sve skupa dobro pogleda i analizira, više je nego očito da je zapravo sve ono što se događalo nakon korone u Austriji, kada se dijelilo "šakom i kapom", sada stiglo na naplatu. A kakve će poteze vući vlada na čelu s desnim populistima, tek je to prava nepoznanica... Nepoznanica koja je već na početku ove godine utjerala strah u kosti ne samo dvjema trećinama Austrijanaca koji nisu birali Kickla niti ga žele za kancelara, nego i Europi koja sve više stenje pod najezdom desničara, kako populista tako i ekstremista.
Eto, zelena religija čini svoje. Nakon što se neke stvari više ne mogu gurati pod tepih, stvari eskaliraju. Napad Rusije na Ukrajinu je možda samo malo ubrzao stvari... No, s Austrijom je isti problem kao i sa cijelom EU, a to je da jača ESG agenda koja gospodarstvo čini sve nekonkurentnijim, stvara nove namete, novu birokraciju i tu jednostavno nema izlaza... Desne vlade tu rade poprilično slično lijevima, jedino što traže druge krivce, u ovom slučaju imigrante i sankcije Rusiji. A nije u tome osnovni problem.