Preliminarna objava podataka o rastu BDP-a od 4,3 posto u zadnjem kvartalu prošle godine djeluje kao uistinu dobra vijest. No struktura pokazatelja koji čine rast BDP-a izaziva sumnju da bi to mogao biti i – “fake news”.
– Podaci su sve nekonzistentniji iz kvartala u kvartal – ni jedna zemlja nema toliku, nezabilježenu razliku između rasta bruto dodane vrijednosti po djelatnostima (2,8 posto) i rasta BDP-a mjerenog po rashodnoj strani (4,3 posto). Razliku čine porezi minus subvencije. Ispada da su realno prikupljeni porezi rasli više od 10 posto, a porezi idu na potrošnju. Što, s obzirom na to da je pala i proizvodnja i uvezena količina robe, nije moguće – upozorava Željko Lovrinčević, makroekonomist Ekonomskog instituta Zagreb. Dodaje kako to ukazuje da je službena stopa inflacije značajno podcijenjena, vjerojatno između dva i tri postotna boda te da se rast u četvrtom kvartalu kretao oko tri posto.
EKONOMISTI OBJAŠNJAVAJU
’Inflacija podcijenjena bar 2 postotna boda, osobna potrošnja ima 70% udjela u rastu BDP-a’
Nenad Rančić, redoviti profesor na katedri za ekonomiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, postavlja pitanje je li rast BDP-a u realnom ili u nominalnom iznosu
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
