Do primirja između Izraela i Irana došlo je jer obje izravno sukobljene strane nemaju kapaciteta za dugotrajno ratovanje. Poručio je to u studiju Večernji TV-a politički analitičar i bivši veleposlanik Hrvatske u Moskvi Božo Kovačević koji isto tako ne vjeruje da će primirje biti trajno, osobito s obzirom na, kako je kazao, iransko iskustvo, odnosno činjenicu da je Iran napadnut od strane Izraela, koji je američki igrač, upravo za vrijeme pregovora s Amerikancima.
- Predsjednik Trump i Netanyahu su pokazali da su oni u većoj mjeri privrženi etičkom kodeksu mafije nego li međunarodnom pravu. Minimum korektnosti nisu pokazali. Iran je to skupo platio i pretpostavljam da će pokušati gdje god i kad mogu uzvratiti istom mjerom, s tim da su mogućnosti Irana znatno smanjene u odnosu na ono što su bile prije ovih napada. U usporedbi sa Izraelom i sa SAD-om, te su mogućnosti jako ograničene-drži Kovačević. Iako je, dodao je, Iran uspio napasti Izrael i probiti tu i tamo izraelsku protuzračnu obranu pa i dobaciti rakete i do američke baze u Kataru, Iran se ne može obraniti. - Činjenica je da i američki i izraelski zrakoplovi lete iznad Irana, kao da nema nikakve protuzračne obrane. To govori o ozbiljnim iranskim slabostima - kazao je Kovačević.
Zašto u takvim okolnostima Izraelu nije u interesu i SAD-u da nastave sa sukobom? Kovačević tvrdi kako Izrael ratuje na više fronti, ali i da je jedan od razloga taj što su napad na Iran bazirali na pretpostavci da bi takav napad mogao prouzročiti trenutačni pad tog režima što je politički cilj i Benjamina Netanyahua i predsjednika Trumpa. A što se, za sada, nije dogodilo.
- Mislim da je taj režim ionako bio na putu prema svom kraju i bojim se da je napad američko izraelski zapravo samo produljio trajanje tog režima. Znatni resursi tog režima se zapravo koriste za discipliniranje društva za teroriziranje iranskog društva. To je društvo u kojem prevladavaju mladi ljudi koji sigurno ne žele živjeti pod jednim krajnje restriktivnim režimom koji se brutalno obračunava sa svojim protivnicima. Ali to nikako nije opravdanje za ratnu intervenciju bilo koje države protiv Irana. Dakle, to je problem koji Iranci trebaju riješiti - kazao je Kovačević.
Podsjetio je i kako je Benjamin Netanyahu na napad na Iran pokušavao nagovoriti i bivšeg američkog predsjednika Bidena koji ga je odbio. Trumpa nagovarati nije ni trebao jer su njih dvojica to, kaže Kovačević, zamislili još tijekom prvog Trumpovog mandata. - Sjetimo se da je Amerika izašla iz sporazuma o nadzoru iranskog nuklearnog programa i uvela sankcije Iranu unatoč tome što je Međunarodna agencija za atomsku energiju i američka obavještajna služba izvijestila da Iran poštuje svoje obveze. Međutim, Trump je vjerovao Netanyahu u kojemu je rekao da Iran ne poštuje svoje obveze. Nakon što je Amerika istupila i uvela sankcije protiv Irana koji bi motiv Irana mogao biti da ostane u tom režimu? Sasvim je sigurno da su Netanyahu i Trump namjerno izazvali tu krizu i da je Trump odmah nakon prvog mandata pobijedio na izborima, napad na Iran bi se dogodio još tada, a ne u ovom trenutku - uvjeren je Kovačević. Rat protiv Irana jedini je rat, dodao je, koji Trumpova biračka baza odobrava jer tu bazu, između ostalih, čine i evangelistički fundamentalisti i cionistički ekstremisti u Americi i za njih je rat protiv Irana zapravo vjerski rat. Taj dio izborne baze, kazao je, spreman je podržati ovaj rat do pobjede, a pobjeda znači za njih uništenje režima u Iranu i ponovna uspostava vandalskog režima kakav je bio režim Reze Pahlavija koji je srušen 1979. godine.
- Treba se sjetiti da su 1953. godine Amerika i Engleska srušile demokratski izabranu vladu Irana jer je odlučila nacionalizirati pogone British Petroleuma i instalirali su vandalski režim Reze Pahlavija. Benjamin Netanyahu i Donald Trump bili bi zadovoljni da ne samo u Iranu, nego u svim državama koje okružuju Izrael imaju kvazi suverene vlasti koje će zapravo raditi ono što im narede -drži Kovačević. I tu nisu u pitanju više energetski resursi jer je Amerika, kazao je, samodovoljna, ali Izrael kao američka ekspozitura na Bliskom istoku ima interes i za energetske resurse i za takav sigurnosni aranžman u kojem je Izrael onaj igrač koji svima ostalima zapovijeda. Dugoročno, kaže Kovačević, takva je strategija osuđena na neuspjeh i islamski svijet opravdano to tretira kao oblik zapadnjačko- bjelačkog imperijalizma i kao što su i prethodne američke intervencije na Bliskom istoku izazvale niz reakcija, tako će, drži, biti i ovaj put.
- Nažalost, te reakcije se najčešće očituju u obliku terorizma jer je terorizam odgovor onih koji nemaju drugog načina za odgovor. Ako vi cijelu jednu naciju i cijelu cijelu jednu veliku religijsku zajednicu neprestano ponižava te vrijeđate pukom demonstracijom sile, što možete očekivati nego odgovor kakav oni mogu pružiti. Intervencije koje se oslanjaju samo na silu i u kojima demokratska diplomacija ne igra nikakvu ulogu ne mogu dobiti drukčiji odgovor, nego silu - zaključio je Kovačević. Uvjeren je i da dok god je na vlasti Donald Trump ili njemu slični u Americi, međunarodno pravo uopće neće biti kategorija o kojoj se vodi računa.
Međunarodno pravo su sve multilateralne konvencije koje su ratificirale sve članice Ujedinjenih nacija. U konačnici, to se svodi na dogovor pet stalnih članica Vijeća sigurnosti koje imaju pravo veta. Amerika je devedesetih godina odustala od takvog za nju kompliciranog načina odlučivanja i odlučila je uspostaviti svijet uspostavljen na pravilima. Pritom to nisu pravila Ujedinjenih nacija. To nije povelja Ujedinjenih nacija. To je volja Sjedinjenih Država koje donose pravila i očekuje se da svi ta pravila poštuju. Reakcija na to je inzistiranje na multipolarnom svijetu na čemu inzistiraju ponajprije Kina i Ruska Federacija. To bi u konačnici moglo opet dovesti do stvaranja nekog aranžmana kakav je bio aranžman poslije Drugog svjetskog rata, kad su na inicijativu Sjedinjenih Američkih Država stvorene ujedinjene nacije u kojima moć imaju pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. To su danas pet nuklearnih sila koje bi željele da se taj krug nuklearnih sila dalje ne proširuje kako bi mogli imati moć - kazao je Kovačević.
Na pitanje znači li to da će svijet budućnosti krojiti one zemlje koje imaju nuklearno oružje Kovačević je kazao kako postoje države i izvan kruga pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s nuklearnim oružjem - Indija, Pakistan i Izrael i kako je zanimljivo u kontekstu krize na Bliskom istoku kako cijeli kolektivni zapad papagajski ponavlja teze da Iran ne smije imati nuklearno oružje, a da pritom nitko ne govori da Izrael ima nuklearno oružje i da je pritom izvan bilo kakve međunarodne kontrole. A što je jedan od elemenata, nastavio je, na temelju kojeg zapad gubi uvjerljivost. - I Rusija i Kina će zato što se suprotstavljaju hipokriziji zapada, a ne zbog toga što su njihovi režimi omiljeni diljem svijeta, skupljati podršku u međunarodnoj zajednici. Jer, svima je jasno da Zapad na sebe primjenjuje jedne kriterije, a na ostatak svijeta druga vrsta sredstva - kazao je.
Govorio je i o jasno vidljivoj poveznici između napada Izraelaca i Amerike na Iran s invazijom Rusije na Ukrajinu. Poruka napada na Iran poruka je predsjednika Trumpa Vladimiru Putinu. Pogledaj što sam ja napravio Iranu? Napravi ti to u Ukrajini, ako možeš i ja ću ti priznati poruku. To je ta poruka koja se poslala, to je poruka jednog autokratskog vođu, drugom autokratskom vođi i jednom lideru koji osjeća da raspolaže neograničenom moći drugom lideru za kojega se ovaj prvi nada da nema baš neograničenu moć, ali ga je spreman respektirati - kazao je Kovačević. Po njemu, eskalacija na Bliskom istoku odgovara Kini i Rusiji kao što im ne odgovara potpuna propast Irana već očekivani rast napetosti u kojima će se Sjedinjene Američke Države morati angažirati više nego dosad i to će biti argumenti na međunarodnoj sceni za kompromitacije Sjedinjenih Američkih Država i cijelog kolektivnog zapada. Ti argumenti su, drži, opravdani jer napad na Iran kakav su izveli Izrael i Sjedinjene Američke Države je u jednakoj mjeri kršenje međunarodnog prava, kao i ruski napad na Ukrajinu.
Kovačević sumnja da bi se, zbog novonastale situacije, Kina mogla odlučiti na napad na Tajvan. Ne vjeruje da će se Kina odlučiti na neku vojnu intervenciju koja bi mogla izazvati izravno uključivanje Sjedinjenih Američkih Država u rat. Kina ima, kaže, niz razloga za izbjegavanje izravne konfrontacije s Amerikom i zapravo je glavna dobitnica globalizacijskih procesa. Možda Kina uspije s Amerikom neki aranžman postići oko Tajvanu koji bi podrazumijevao ograničeni suverenitet Tajvana i pravo Kine da da definira odnose s tom zemljom na svoj način, ali o tome je teško spekulirati - poručio je.
Kovačević zato ne vidi kraj rata u Ukrajini gdje, kaže, niti jedna strana ne osjeća da je pred porazom ili nijedna strana nije dovoljno superiorna da bi mogla uvjeriti drugu stranu da će ta druga strana biti poražena. Zbog toga bi rat u Ukrajini mogao biti doista dugi iscrpljujući rat i zbog toga je, kazao je Kovačević, Putin pogriješio što je ignorirao izvorni Trumpov mirovni prijedlog koji se svodio na to da se pitanje Krima više ne postavlja osnovno da se Krim prizna kao dio teritorija Ruske Federacije, a da četiri preostale pokrajine kojem su pod ruskom okupacijom i dalje ostanu pod ruskom kontrolom na neodređeno vrijeme. Drži i daje Putin taj za Rusiju, kako kaže, blagonaklon prijedlog odbio jer interes Ruske Federacije nisu pregovori o miru s Ukrajinom već im je primarni interes normalizacija odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. Rusija pritom, dodaje Kovačević, polazi od pretpostavke da Ruska Federacija treba u sustavu međunarodnih odnosa imati onu ulogu koju je Sovjetski Savez imao u vrijeme Hladnog rata.
Kao jedan od razloga zbog kojega je baš ovog trenutka došlo do napada na Iran Kovačević vidi i u skretanju pažnje sa onoga što se događa u Gazi. A u Gazi se događa, kazao je genocid od strane Izraela i pod okriljem Sjedinjenih Američkih Država uz podršku kolektivnog zapada koji tu i tamo digne neki glas. - Izrael se ima pravo i obvezu braniti, ali nema pravo biti okupator. Nema pravo terorizirati Palestince na zapadnoj obali i nema pravo raditi genocid u Gazi i to je ono što bi Zapad trebao reći i ponašati se u skladu s tim. Zapad to ne čini. Tu su na djelu interesi, poslovni interesi, financijski interesi, strah od od zamjeranja Sjedinjenim Američkim Državama - smatra Kovačević.
Komentirao je i činjenicu da u Hrvatskoj postoji i dalje dvojna vanjska politika, odnosno da se stavovi po pitanju, konkretno Gaze i Palestine, od strane predsjednika i premijera ne podudaraju. Za Kovačević to pokazuje da naša vanjska politika ne funkcionira u skladu s Ustavom koji vrlo jasno određuje da predsjednik Republike i Vlada surađuju u oblikovanju i u provedbi vanjske politike. - Mogu shvatiti da premijer želi da Hrvatska ostane unutar okvira onih politika koje su definirane u NATO- u i u Europskoj uniji. Ali ne mogu shvatiti ni njega, kao ni druge zapadne lidere koji zatvaraju oči pred više nego vidljivom činjenicom pred neupitnim činjenicama, u najmanju ruku masovnih ratnih zločina koje Izrael provodi svakodnevno koji sa svim zapadnim liderima ostaje potpuno nijem na činjenicu da je izraelska vojska ubijala više novinara namjerno i ciljano nego ijedna vojska dosad.
Čelnice 33 članice NATO -a moraju potvrditi podizanje potrošnje za obranu na 5 posto BDP a do 2035 na summitu NATO-a. Za Kovačevića je jasno da se podrazumijeva da svi koji žele opstati moraju ojačati svoje obrambene sposobnosti. No Europa, kaže, ide iz jedne krajnosti u drugu. - Ako se svi samo naoružavaju i samo govore o ratu, onda se povećavaju izgledi za izbijanje rata i u to. Koje je ponašanje ovih upravnih tijela Europske unije krajnje neodgovorno. Trebaju jačati obrambene sposobnosti, ali trebaju još trostruko intenzivirati diplomatske napore radi stvaranja takve atmosfere u međunarodnim odnosima u kojoj će biti bitno smanjeno smanjeni izgledi za izbijanje rata - zaključio je Kovačević.
FOTO Kim plače, Iran napada tepisima: Bili smo na rubu 3. svjetskog rata, a ovako su se ljudi šalili
Aha...I on je analitičar...dalje nisam nastavio čitati