Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Jedan propis banke zakomplicirao život građanima: 'Čak i nepokretni trebaju na šalter, ovo je suludo'

Zašto Zagrebačka banka inzistira, u vrijeme pandemije i digitalizacije, na fizičkom dolasku u poslovnicu, unatoč tome što postoje i druge opcije koje bi ga mogle zamijeniti i većina banaka ih i koristi? Ovom su praksom najpogođenije nemoćne, slabo pokretne osobe pa je nedavno poziv na dolazak u poslovnicu dobila i nepokretna umirovljenica koja ima ugovoreno i internetsko bankarstvo, no jedina je opcija opunomoćenje preko javnog bilježnika i ovjera svih potrebnih dokumenata što je u konačnici trošak od oko 400 kuna.
09. travnja 2022. u 07:07 35 komentara 69114 prikaza
Zaba kažnjena s 33 milijuna kuna zbog cijelog niza propusta u sprječavanju pranja novca
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

"Molimo vas dođite što prije u poslovnicu ažurirati svoje podatke. Riječ je o podacima koji se prema zakonu moraju periodički ažurirati, a koje primjerice prikupljamo pri otvaranju računa. To nam određuje Zakon o sprečavaju pranja novca i financiranju terorizma i podzakonski propisi prema kojima moramo redovito ažurirati podatke svojih klijenata. Svoje podatke trebate ažurirati najkasnije do 23. 2. 2022. dolaskom u poslovnicu banke. Ako ne ažurirate pravovremeno svoje podatke od dana 5. 3. 2022., nećete biti u mogućnosti koristiti se proizvodima i uslugama banke bez određenih ograničenja. To znači da ćete sredstva na svom računu moći podići samo u poslovnici banke, dok će vam ostale usluge banke biti ograničene ili nedostupne. Npr. nećete moći plaćati karticama i m-zabom, podizati novac na bankomatu ni ugovarati nove proizvode i usluge banke. U slučaju da ne ažurirate svoje podatke, banka može prekinuti poslovni odnos."

Takav dopis klijentima šalje Zagrebačka banka inzistirajući, u vrijeme pandemije i digitalizacije, na fizičkom dolasku u poslovnicu, unatoč tome što postoje i druge opcije koje bi ga mogle zamijeniti i većina banaka ih i koristi. Na fizičkom dolasku inzistira i Erste banka u kojoj kažu kako intenzivno rade na uvođenju mogućnosti ažuriranja osobnih podataka i putem digitalnih kanala, ali još uvijek je to moguće učiniti – samo u poslovnicama.

Ovom su praksom najpogođenije nemoćne, slabo pokretne osobe pa je nedavno poziv na dolazak u poslovnicu dobila i nepokretna umirovljenica (podaci poznati redakciji) koja ima ugovoreno i internetsko bankarstvo, no u bankama koje taj kanal ne prihvaćaju za ovu svrhu jedina je opcija opunomoćenje preko javnog bilježnika i ovjera svih potrebnih dokumenata što je u konačnici trošak od oko 400 kuna (200 kuna dolazak bilježnika i oko 200 kuna ovjere svih potrebnih dokumenata). Znači, oko 10 posto prosječne mirovine stajat će to one koji nisu u stanju prošetati do banke.

HNB: Dolazak nije nužan

Posljednje dvije godine banke pokušavaju što više usluga digitalizirati i smanjiti dolaske u poslovnicu zbog epidemije koronavirusa pa je ovo "prekomjerno granatiranje" još nelogičnije, tim više što je u deset godina zatvoreno gotovo 400 poslovnica, a ni legislativa ne inzistira na fizičkom "svjedočenju".

U HNB-u pojašnjavaju da, u odnosu na način provođenja obvezne mjere ažuriranja podataka, sam Zakon nije odredio način na koji se ta mjera treba provoditi te iz tog razloga banke mogu koristiti više načina ažuriranja podataka, od kojih neki ne zahtijevaju nužno fizički dolazak u poslovnicu banke (primjerice putem internetskog bankarstva ili putem e-mail adrese evidentirane u bazi podataka banke).

U PBZ-u je, recimo, predviđena i mogućnost videorazgovora ako klijenti imaju digitalno bankarstvo, dok poslovni korisnici to mogu obaviti mailom. I u Addiku su opcija videoveze, ali i dolazak mobilnog tima klijentu.

OTP prihvaća dostavu dokumenata na temelju pozivnih pisama u omotnici s plaćenim odgovorom ili online popunjavanje obrazaca na web-stranici banke.

Erste banka ima mobilne timove za rad na terenu, ali oni im obavljaju kreditno, depozitno i transakcijsko poslovanje, ne i ažuriranje podataka.

U RBA se preko internetskog bankarstva može poslati autorizirana poruka, kao i popuniti podatke i poslati i ih s maila evidentiranog u bazi podataka banke.

U Zabi ne objašnjavaju razloge zašto ne nude neku "digitalnu" opciju provjere podataka, samo detaljno objašnjavaju u kojim slučajevima moraju prekinuti poslovni odnos s klijentom ako ne mogu provesti mjere njegove dubinske analize.

– Prije prekida poslovnog odnosa Banka je dužna poduzeti sve razumne mjere kako bi ažurirala informacije potrebne za procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma – kažu.

No koliko je realna mogućnost da peru novac ili su potencijalni teroristi upravo penzići koji su im klijenti više desetljeća i nemaju povijest sumnjivih transakcija pa da za njih nisu mogli uvesti neke fleksibilnije metode provjere?

Moguće je da Zaba "puše na hladno" nakon što joj je prije dvije godine regulator izrekao 22 milijuna kuna kazne upravo zbog prekršaja iz sfere pranja novca i financiranja terorizma, no Erste nema ni takvo "opravdanje".

Zanimljivo je da istodobno banke redom bez dolaska u poslovnicu pa i bez ispunjavanja ikakve suglasnosti ili potpisivanja ijednog dodatnog dokumenta automatizmom odobravaju povećanje dopuštenih i prešutnih prekoračenja, u prijevodu – kredite. Iz Zabe potvrđuju da to čine u skladu s Općim uvjetima po transakcijskim računima potrošača koje klijent prihvaća pri ugovaranju tekućeg računa. Isto tako, u slučaju smanjenja ili ukidanja iznosa prešutnog prekoračenja omogućavaju otplatu na 12 mjeseci.

– Takav način otplate klijentima se otvara automatizmom bez potrebe dolaska u poslovnicu i bez potrebe potpisa ugovora i slično te bez dodatnih troškova – kažu.

Automatizmom se povećava i produžava prekoračenje i u PBZ-u, Addiku, OTP-u, RBA… dok Erste iznos prešutnog prekoračenja povećava ili smanjuje na zahtjev klijenta u poslovnici. O tome koju će metodu poslovanja izabrati, svaka banka odlučuje arbitrarno. No, ako se to prelama na najranjivijima, možda bi bilo dobro da oni koji te odluke donose razmisle o redefiniranju praksi.

Kazne za banke do 38 milijuna

Informacije koje banke moraju ažurirati su uglavnom identifikacijske: ime i prezime, datum i država rođenja, osobni identifikacijski broj, adresa prebivališta, odnosno boravišta, podaci o identifikacijskoj ispravi, državljanstvo i slično, kao i podaci o namjeni i opsegu poslovanja. Ako to ne učine, predviđene su prekršajne novčane kazne u iznosu od 35.000 do 1,000.000 kuna, a za najteže prekršaje može se izreći novčana kazna u iznosu do 38,000.000 kuna ili do 10 posto ukupnog godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima. Najveću je dosad kod nas platila Zaba: 22 milijuna kuna, umjesto prvotno izrečena 33 milijuna, jer ju je podmirila u roku od mjesec dana, za što Prekršajni zakon predviđa – popust.

 

Neke banke nude ažuriranje podataka digitalno, a alternativa dolasku je i prenošenje ovlasti opunomoćeniku, za što javni bilježnici traže 400 kuna

POZITIVNI DOJMOVI
Srpkinja ispričala svoja iskustva sa sezone u Hrvatskoj: 'Najniža plaća iznosi 800 eura. Dobijete i božićnicu'
Havaianas Brasil Logo
PROMO
Havaianasice s kojima ne možete pogriješiti
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar Django
    Django:

    Postavlja se pitanje jesu li nam banke više uopće potrebne. Kamata -0%, naplata za kartice, naplata za “troškove poslovanja” čak i uz online bankarstvo, čekanje do besvijesti za bilo kakvu uslugu, sada još i redovni prijavak svako toliko……Pod hitno treba ... prikaži još! uvesti ponovo isplatu plaća i penzija u gotovini na ruke ili poštom, a banke nek se bave same sa sobom dok ne propadnu.

  • Dq:

    Ak su već prisiljeni doći u banku, jedino kaj trebaju napraviti je zatvoriti sve račune . Banke bi trebale imati službenika na terenu , samo za nepokretne i teško bolesne , za potrebe ažuriranja ovoga ili onoga , a ako ... prikaži još! to nemaju, onda treba migrirati u banku koja to nudi , pa makar i uz naknadu.

  • Avatar S.kim.si.Takav.si.
    S.kim.si.Takav.si.:

    Bolje provjeravajte nezakonito stečenu imovinu, a banaka za skrivanjem novca ima dovoljno po svijetu.