Mali sredozemni otoci poput Visa, koji žive ponajviše od ljetnog kupališnog turizma, sve su više ugroženi klimatskim promjenama koje mogu negativno utjecati na turizam i lokalno gospodarstvo, a najugodniji uvjeti za klasični ljetni turizam postaju rjeđi u dijelu godine koji je tradicionalno najvažniji za turizam. Navodi se to, uz ostalo, u znanstvenom radu koji potpisuju Mira Zovko i Luka Valožić s Instituta za turizam, zajedno s klimatologinjama DHMZ-a Lidijom Srnec, Ivanom Havrle Kozarić i Sarom Ivasić.
U radu "An Integrated Climate–Spatial Analytical Framework for Assessing 3S Tourism Resilience on the Mediterranean Island of Vis, Croatia" objavljenom u časopisu Tourism and Hospitality, koji povezuje klimatske podatke i reljefne karakteristike otoka, ističe se kako Vis već danas ima više od 50 dana godišnje s jakim toplinskim stresom, kada PET (pokazatelj toplinske ugode) prijeđe 35,1 stupnjeva, a taj broj raste za oko 0,7 dana svake godine.
Klimatski modeli upućuju na nastavak trenda porasta temperature i sve veći broj dana s izraženim "toplinskim stresom". Prema klimatskim projekcijama, broj takvih dana porast će za šest do devet u odnosu na referentno razdoblje. Toplinski stres u srpnju i kolovozu neće baš pomoći turizmu, dok će proljeće i jesen biti privlačniji za boravak na otoku. Rezultati rada upućuju i na mogućnost produljenja turističke sezone i razvoja sadržaja koji nisu vezani isključivo za boravak na plaži, čime se, napominju, može povećati otpornost otočnih zajednica na posljedice klimatskih promjena.
Autori stoga naglašavaju da vrijednost istraživanja nije samo u upozorenju na posljedice klimatskih promjena, nego i u tome što nudi konkretan alat za planiranje prilagodbe. Kombiniranjem klimatskih podataka i prostornih obilježja moguće je utvrditi ne samo kada uvjeti za kupališni turizam postaju nepovoljniji, nego i koji dijelovi otoka imaju najveći potencijal za razvoj alternativnih turističkih sadržaja. Takav pristup, zaključuju, mogao bi se primijeniti i na drugim malim mediteranskim otocima.
Također, autori istraživanja navode kako se mali mediteranski otoci koji se oslanjaju na turistički model "sunce – more – pijesak" suočavaju s rastućim klimatskim rizicima koji ugrožavaju njihova gospodarstva ovisna o turizmu. Prostorna analiza pokazuje da obalna područja imaju manje prirodnog hlada i manji šumski pokrov, manju prirodnu sjenu i kapacitet hlađenja, dok unutrašnjost otoka nudi veće nadmorske visine, šumske tampon-zone, pješačke staze i UNESCO-ov globalni geopark koji je nedovoljno iskorišten kao turistički resurs.
Autori stoga upozoravaju i na dodatni problem s kojim će se suočiti mali otoci. Dok će klimatske promjene smanjivati atraktivnost najvažnijeg dijela turističke sezone, istodobno će biti potrebna sve veća ulaganja u prilagodbu. Buduća istraživanja trebala bi se, zaključuju, pozabaviti utvrđenim ograničenjima uključivanjem podataka o ponašanju posjetitelja i lokalnog znanja o klimatskim problemima i perspektivama višestrukih opasnosti.
FOTO Na 34 stupnja Split se preselio na plaže: pogledajte kako su Splićani bježali od vrućine
Otvori KEKS Pay
" Vis već sada ima više od 50 dana godišnje s temperaturama iznad 35,1 stupnjeva"...mislim da nekome nije dobro.