U Zagrebu je predstavljena studija Informacijske politike i integracija BiH i Crne Gore u EU. Riječ je zapravo o analizi pisanja medija u BiH i Crnoj Gori u kontekstu njihova pristupanja EU ali iz kuta narativa medija o susjednim državama, poglavito Hrvatskoj. Kao što je analiziran i utjecaj pisanja u hrvatskim medijima o BiH i Crnoj Gori. Opsežna studija nastala je u suradnji Instituta za istraživanje hibridnih sukoba iz Zagreba te Instituta za društveno politička istraživanja iz Mostara, a potpisuje ga grupa autora na čelu s izv. prof. dr. sc. Gordanom Akrapom, prodekanom Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman. Očito je kako u dva instituta koja potpisuju ovu studiju koja će biti dostupna na internetu uz neke dodatke, pa time i svrsishodnija zbog izravnog pristupa izvorima, smatraju kako su mediji i dalje glavni čimbenici oblikovanja javnog mnijenja u dvije države s istaknutim kandidaturama za članstvo u Europskoj Uniji.
– Studija promatra na koji način mediji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori mediji oblikuju stvarnost, a to nije uvijek onako kako bismo mi očekivali. Zapravo, uglavnom niti ne znamo što tamošnji mediji pišu a kroz to pisanje može se vidjeti i stav tamošnjih javnosti i prema nama kao i prema europskim integracijama, kazao je prof. Akrap u uvodu predstavljanja studije. Istakao je i kako su odmah nakon objave studije počeli i medijski napadi kako se studijom želi utjecati u predizbornoj kampanji iako su sredstva za nju dobivena još 2024. godine. Neki od promatranih medija u dvije susjedne nam države ne prave razliku između hrvatskih političara na način kako to rade hrvatski mediji, između premijera i predsjednika, na primjer. A nije pošteđen niti ministar vanjskih poslova.
– Za Gordana Grlića Radmana pišu kako izgleda kao Alain Delon a iznutra je zapravo demon. Sotonizacija hrvatskih političara uobičajena je kao i etiketiranje današnje Hrvatske kao sljednice NDH koja se dogovara sa Srbijom o navodnim idejama iz Karađorđeva, pa se, eto, ništa nije pomaknulo od doba Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića, rekao je Akrap. Ipak, ono što je zaista pozitivan rezultat studije jest kako je stanovništvo pogotovo Crne Gore izrazito raspoloženo za ulazak u Europsku Uniju. Kod Bosne i Hercegovine to nije toliko izraženo no postoje uočljive razlike u tom raspoloženju, pogotovo kada se pogleda nacionalna struktura gdje Srbi nisu toliko skloni EU, ali je i tu opet razlika jer je podrška veća u urbanim sredinama dok značajno pada u ruralnim dijelovima. Također interesantno, u BiH mediji nemaju toliki utjecaj u tom pitanju, i kod Bošnjaka i kod Srba. Ali imaju kada se radi o susjednim državama kao što je Hrvatska gdje je taj utjecaj izraženiji kod Srba koji lako prihvaćaju ideju da Hrvatska ima hegemonske ambicije.
– Pogotovo smo zadovoljni razmišljanjem studenata u Crnoj Gori koji su izrazito proeuropski orijentirani i zainteresirani za politiku. To je osobito važno jer ih gledamo kao nositelje društvenog i političkog života u sljedećih 35 godina gdje postoji temelj da očekujemo pozitivne razvoje, rekao je prof. Akrap. Kada se studija malo pomnije prolista, nalazi se i taj interesantan kut odjeka riječi hrvatskih političara u medijima susjednih država. Očito je kako se itekako prati što se ovdje piše i govori u medijima te se onda to tumači na dnevnopolitičkoj razini ili upravo u skladu s generalnim narativima. Koji puta to budu, iz hrvatskog kuta, potpuno logične izjave ali se onda u nekim medijima susjedstva protumače na ovaj ili onaj način. Studija je pokazala kako se može izvući matrica narativa susjednih medija, gotovo prema tablici, ali je istraživanje kojeg je važan dio rađen i na terenu, pokazalo i što se u susjedne dvije države misli na koji način one trebaju rješavati otvorena pitanja s Hrvatskom. Studija je rijetkost i može biti koristan alat za kontekst donošenja odluka na višim političkim razinama.
Otvori KEKS Pay
