Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Hrvatska sa svojih sedam aduta može postati europski Singapur'

Turizam, energetika (vjetar i solarna energija), Logistika, istraživanje i razvoj, voda i zdrava hrana naš su ključ za oporavak gospodarstva
23. srpnja 2013. u 19:10 0 komentara 339 prikaza
Dino Dogan (1)
Foto: Petar Glebov/PIXSELL

S Dinom Doganom, predsjednikom Njemačko-hrvatske  industrijske i trgovinske komore, predavačem na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te članom uprave HT-a, razgovarali smo o gospodarskom programu koji je napisao, o njegovu viđenju razvoja Hrvatske...

Svojevremeno ste iz VIP-a prešli u HT, iz jedne konkurentske kompanije u
drugu, što je izazvalo popriličnu buru jer nije baš uobičajeno, a i postoje
 ugovorne klauzule koje to brane?

– Napustio sam Vipnet 2009. godine jer sam bio promoviran u člana uprave
Mobilkom Austrije koji je vlasnik Vipneta, postao sam glavni financijski
direktor i član uprave te kompanije. Godinu dana nakon toga postao sam član
uprave Telekom Austrije, gdje sam bio odgovoran za spajanje Mobilkom
Austrije i Telekom Austrije. Nakon što sam uspješno obavio taj posao i za
tu integraciju dobio međunarodnu nagradu, postavilo se pitanje što i kako
 dalje. Bila je jedna opcija izvan RH i izvan Austrije koja meni nije 
odgovarala pa smo zajednički tvrtka i ja odlučili da se naši putevi 
razilaze. Tako da ne bih rekao da sam došao iz konkurentske tvrtke jer sam
 dvije godine bio u Austriji i imao sam austrijski ugovor, nije bio izravan
 prelazak iz jedne kompanije u drugu.

Tako je bilo interpretirano. Nije uobičajeno iz jednog ljutog konkurenta prijeći u
 drugi.

– Sve su ugovorne odredbe bile poštovane te sam bez ikakvih naknada prešao u HT. Čak sam se tada mislio okrenuti drugim
 poslovima, pa i angažmanu na fakultetu, što paralelno radim, ali imao sam 
interesantnu ponudu, izazovan posao. Drago mi je da sam došao u HT.

Koliko dugo ste dio top-menadžmenta?

U Vipnetu sam sedam godina bio član uprave i glavni
financijski direktor, zatim odlazim u Mobilkom Austriju, a sada sam već više od dvije godine 
član uprave HT-a. Uzimajući u obzir i vodeće pozicije u Alcatelu, u top-menadžmentu sam 13-14 godina.

Predajete na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, napisali ste
svojevrstan gospodarski program, odnosno strateške smjernice hrvatskog 
gospodarstva. Kako vidite hrvatsko gospodarstvo?

Definirao sam sedam strateških industrija koje bi mogle obilježiti procvat
 hrvatskog gospodarstva. Kao prvo, to je turizam, pri čemu je važno je da se opredijelimo koju
 vrstu turizma želimo. Smatram da je RH predestinirana za individualni turizam. Zatim energetika, odnosno proizvodnja struje iz alternativnih obnovljivih izvora kao što su
 vjetar i solarna energija. Zatim logistika – zašto ne iskoristiti izvrsnu 
prometnu povezanost i geografsku poziciju RH? Volim Hrvatsku usporediti sa 
Singapurom s obzirom na broj stanovnika, jedina je razlika što oni imaju tri 
do četiri puta veći BDP od Hrvatske. Ali oni su do njega došli tako što su
 iskoristili svoju poziciju i sagradili kontejnersku luku i tako je krenula
 prva akumulacija kapitala koji su poslije uložili u banke i osiguranja pa
 potom u obrazovanje. A četvrta akumulacija novca uložena je u istraživanje
i razvoj, dakle u \"high-tech\". Zašto Hrvatska za ovaj dio Europe ne bi bila 
ono što je Singapur za Daleki istok? Zatim je tu voda, Hrvatska je jedna od
 najmanjih zemalja u EU, a raspolažemo s jednima od najvećih rezervi vode. Potencijal
 vode RH još nije dovoljno iskoristila. Zatim poljoprivreda, zdrava hrana.
 Koliko god je deindustrijalizacija bila loša za Hrvatsku, imala je i svoje
prednosti jer nam je zemlja nezagađena. Tržišta EU traže zdrave proizvode 
i RH treba to iskoristiti. Isto tako šumarstvo i drvna industrija – ako danas
 kupujete skup namještaj iz Italije ili prepoznatljiv skandinavski dizajn,
 nećete vjerovati da sirovina dolazi iz RH. Ako imamo izvrsne dizajnere u
 RH, zašto se ne pozicionirati u cijelom lancu stvaranja dodatne vrijednosti,
a imamo i najveći showroom na svijetu; naše hotele i restorane. Potencijale vidim i u obrazovanju.

Sve to u teoriji lijepo zvuči, ali od osamostaljenja Hrvatske od turizma se 
nismo maknuli.

– Činjenica je da se u 20 godina nije puno toga dogodilo, no ne znači da će tako 
biti i u idućih 20 godina. Treba mijenjati način razmišljanja. Evo, jedan
 primjer; nakon pada Hrvatskog proljeća 1971. godine, gospodin drug Tito bio 
je upitan kada će RH biti samostalna. Gospodin drug Tito na to je pitanje
 odgovorio \"kada Sava bude tekla od Beograda prema Zagrebu\". E sad, koliko 
znam, Sava i dalje teče od Zagreba prema Beogradu, više od 20 godina RH je
samostalna i postala je članica EU, nekad klasnog neprijatelja. Sjetimo se samo Njemačke, budući da sam i predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, nedavno sam boravio u Stuttgartu i igrom slučaja vidio sam kako je 
taj grad izgledao 1945. godine. \'Ajmo malo mijenjati način razmišljanja.

Pa problem je u tome što Hrvat nije Nijemac.

– Uzmite prosječnog Hrvata iz Hrvatske i samo ga transferirajte i spustite u
centar Münchena ili Stuttgarta, Hrvat ili Hrvatica odmah će
 profunkcionirati. Ako pogledate tko se najbolje asimilirao u Njemačkoj,
vidjet ćete da su to Hrvati i da su jako marljivi i uspješni.

Znači Hrvat funkcionira u Njemačkoj, a ne funkcionira u Hrvatskoj?

– Treba stvoriti okvire da bi se Hrvati i Hrvatice u gospodarskom smislu 
mogli razvijati, a to je uloga svake hrvatske vlade, ali ne da država bude
 poslodavac, nego da stvori gospodarski okvir da bi se osobe i poduzeća mogli 
razvijati.

Vidite li potencijal u koalicijskoj Vladi?

– Hrvatska se u svakoj godini razvijala prema boljem, rekao bih da su se i u
 zadnjih godinu i pol događale pozitivne stvari. Ključ je u tome jesu li promjene bile dovoljno brze. Neke ključne strukturne reforme nedostaju da bi se stvorio siguran gospodarski okvir. Stranci se najviše žale na administrativne prepreke i to treba riješiti domaćin, a to je svaka hrvatska vlada.

Može li po vama biti ministar netko tko nije nikada radio stvarni posao, dakle izvan stranke i politike?

– Apsolutni sam zagovornik pozitivne selekcije kadrova. Za svaku poziciju morate imati obrazovanu, sposobnu osobu, morate imati međunarodno iskustvo i dokazane rezultate baš za tu vrstu poslova. Sve je drugo golem rizik za državu koji se skupo plaća. Povremeno smo čak i svjedoci toga.

Po tome vam ova ministarska ekipa baš i ne bi prošla?

– Ne mogu to komentirati jer ne znam njihove životopise, ali morali bismo imati ova četiri referentna uvjeta. Pozitivna selekcija kadrova koju primjenjujemo u poduzećima jamči hoće li određeno poduzeće ili gospodarstvo neke zemlje biti uspješno.

HT je velika i profitabilna kompanija, ali baš gledam, ured vam nije posebno luksuzan.

– Ha-ha. HT je privatna tvrtka i mi smo odgovorni svojim dioničarima. Pa koji bih ja dojam ostavio kada bih dio zarade HT-a ulagao u svoj ured? Imam sve ono što mi treba da mogu profesionalno raditi. Kada se sjetim svojih prijašnjih ureda u inozemstvu, nisu bili ništa raskošniji od ovog.

Možete li vi kao član uprave HT-a doći do premijera osobno ili nekog od ministara?

– Osobno nisam bio u prilici niti je postojala potreba, ali o nekim sam temama razgovarao s članovima Vlade. To je moguće, ali i dokaz da se gospodarstvo shvaća kao partner.

Strahujete li da bi i ova Vlada mogla teleoperatorima uvesti krizni porez kao i prethodna HDZ-ova?

– Nikad ne reci nikad. Dosad smo nekoliko puta bili negativno iznenađeni. Ali zašto nema ulaganja u telekomunikacijama? HT je kompanija privatnog kapitala, odgovorni smo dioničarima, a ako se upuštamo u investicije, moramo graditi mrežu za cijelu zemlju jer, ako gledamo postojeću mrežu, ona se gradila u zadnjih sto godina. Pred nama je novi investicijski ciklus, ali ne i sto godina. Naravno, ako je kapital privatni, on će tražiti i isplativost ulaganja. Uvjeti pred nama su takvi da se nama pod ovim uvjetima ne isplati ulagati. Time ne gubimo samo mi nego i Hrvatska. Kada je prije nekih sedam godina u RH bio Michael E. Potter, menadžerski guru s Harvarda, rekao je da je RH bila u top 10 zemalja što se tiče telekomunikacijske infrastrukture u svijetu. Danas smo 45. ili 50. zemalja jer se neke investicije nisu dogodile. Ako se RH želi atraktivno pozicionirati, i telekomunikacijska infrastruktura važan je čimbenik za gospodarsku dinamiku, a pogotovo ako se želi privući strane investitore. Ono što su nekad bile autoceste danas su \"podatkovne autoceste\" pa će ti podaci ili ići kroz RH ili će je zaobići.

Mislim da je bolje da idu kroz Hrvatsku i da se na tome nešto zaradi.

>> Bankari pesimistični: Pad BDP-a bit će 1,1 posto

Najveća bilateralna komora Predsjednik

Najveća bilateralna komora

Predsjednik ste Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore. Možete nam komoru ukratko predstaviti?

Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (DKIHK) s više od 320 članova najveća je bilateralna komora u Hrvatskoj i službeno predstavništvo njemačkog gospodarstva u Hrvatskoj. Komora potiče njemačko-hrvatske gospodarske odnose. DKIHK dio je svjetske mreže njemačkih vanjskotrgovinskih komora u kojoj se nalazi 120 komora i delegacija njemačkog gospodarstva u više od 80 zemalja.

usporedila
Ella Dvornik objavila koliko zarađuju YouTuberi u Hrvatskoj: 'Pa kažu da nađeš pravi posao'
PBZ CROATIA OSIGURANJE
NIKA ISTRAŽUJE
Jesu li uplate u obvezni mirovinski fond moja imovina?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.