Europska komisija traži od Hrvata i drugih Europljana da najkasnije 2030. počnu reciklirati čak 70 posto komunalnog i 80 posto ambalažnog otpada, a već od 2025. želi zabraniti da se na smetlištima zakopava bilo kakav reciklažni otpad poput plastike, stakla, papira, metala i biološki razgradivog otpada. Ti su ciljevi puno ambiciozniji nego ikad prije, za mnoge države članice već se sada čine nedostižnima, a za Hrvatsku se ispunjenje tih ciljeva iz današnje perspektive čini kao znanstvena fantastika jer se, prema podacima Eurostata iz ožujka 2014., u Hrvatskoj reciklira samo 16 posto komunalnog otpada. Kako sa 16 posto doseći 70 posto, pa makar i 2030., pitanje je o kojemu će morati razmišljati članovi hrvatske Vlade, koji će o ovom prijedlogu odlučivati kroz Vijeće EU, i hrvatski europarlamentarci, koji će također odlučivati kad prijedlog dođe u EP.
Otpad – dio prošlosti
Komisija predlaže nova, puno ambicioznija pravila recikliranja otpada jer želi promijeniti gospodarstvo iz “linearnog” u “kružno”. Umjesto vađenja, jednokratnog korištenja i bacanja sirovina u “linearnom” gospodarstvu, u “kružnom” gospodarstvu događa se ponovna uporaba, popravak i recikliranje. Otpad se smatra dijelom prošlosti, kažu u Europskoj komisiji.
– Želimo li biti konkurentni, moramo najbolje iskoristiti resurse, što podrazumijeva njihovo recikliranje za produktivnu uporabu, a ne zakapanje na odlagalištima – kaže Janez Potočnik, Slovenac na dužnosti europskog povjerenika za okoliš, čiji je tim stručnjaka u EK izradio ovaj prijedlog. U Bruxellesu vjeruju da prelazak Europe na kružno gospodarstvo nije samo ekološki bitan, nego i profitabilan. EK navodi podatak da će se u novom sustavu stvoriti 2 milijuna radnih mjesta više nego kad bi se nastavilo po starom.
Infografika: Kristina Franić
No, za mnoge države članice EU takvi ambiciozni ciljevi bit će teško ostvarivi do 2030., a Hrvatska je među zemljama koje imaju najveće probleme jer vrlo kasno i vrlo sporo kreće u recikliranje otpada. Da bi 2030. postigla cilj, hrvatske županije, gradovi i općine već su jučer trebale pokretati ogromne investicije u odvajanje i pravilno tretiranje otpada.
Prema važećoj europskoj direktivi o odlagalištima, države EU moraju do 2016. smanjiti količinu biološki razgradivog otpada koju zakopavaju na odlagalištima. Hrvatska je tijekom pristupnih pregovora dogovorila da se kao referentna godina uzme 1997., kada je Hrvatska imala 756.000 tona biorazgradivog otpada, te da se 2013. godine ta količina smanji na 75 posto, a 2016. na 50 posto. No, u 2010. je Hrvatska na smetlišta zakopala 1.012.651 tona biorazgradivog otpada, što znači da je umjesto trenda smanjenja vidljiv trend povećanja ili stagniranja na visokom nivou. “Hrvatska bi morala učiniti izuzetan napor kako bi do 2020. ispunila cilj od 50% zacrtan u Okvirnoj direktivi EU o otpadu i ciljeve iz direktive o odlagalištima”, zaključuje se u izvješću koje je Europska agencija za okoliš 2013. sastavila o Hrvatskoj.
Gospodarsko pitanje
– Primjenom mjera koje se predlažu u duhu cirkularne ekonomije, a o kojima se raspravlja, godišnje bi se moglo uštedjeti 600 milijardi eura na razini EU i smanjiti emisija stakleničkih plinova 2-4%, a to su ogromne brojke – rekao je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović.
– Je li cilj od 70% recikliranja do 2030. realan? Kako za koga, neke zemlje već su dosegle cilj od 50% do 2020. 17 zemalja je pred velikim izazovom, a među njima su Mađarska sa 15% recikliranja, Češka sa 14, Hrvatska sa 16%. Izbora nema, živimo na kontinentu najsiromašnijem sirovinama i gospodarenje otpadom za nas mora biti gospodarsko pitanje, dio rješenja za problem – kaže Zmajlović.
