Hrvatska je dosegnula "prag" od 1 GW električne energije iz sunca, cijena priključka na mrežu ni nakon tri godine nije poznata, ali vjerojatno će biti u idućih 90 dana, naš elektroenergetski sustav je siguran i ne može mu se dogoditi "blackout" poput nedavnog u Španjolskoj, ali svakako mu treba nadgradnja, i to što prije.
Neki su to od glavnih zaključaka dosad održanih panela na Danima obnovljivih izvora energije (Dani OIE), koji se još danas, u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), održavaju u Splitu. Najveća je to konferencija o obnovljivoj energiji kod nas, a ove je godine okupila više od 400 sudionika iz 19 zemalja, 115 tvrtki i 30 institucija.
– Jedan od ključnih pokretača obnovljivih izvora energije kod nas su građani jer oni čine čak 75 posto ukupnog broja solarnih elektrana u Hrvatskoj. Upravo njima zahvaljujući, prešli smo simboličnih 1 GW instalirane solarne snage. Ipak, to nas i dalje svrstava među zadnje članice EU po udjelu solarne energije u ukupnoj proizvodnji. Vjetroelektrane su ostvarile rast proizvodnje od 17,5 posto u odnosu na prošlu godinu, ali razvoj projekata traje i dalje sedam do 10 godina, za razliku od, primjerice, Rumunjske gdje to traje samo dvije. Biomasa i bioplin u prvom su kvartalu rasli 4,8 posto, a geotermalni projekti već dvije godine čekaju otvaranje premijskog sustava. Istodobno, potrošnja električne energije porasla je 5,5 posto, a proizvodnja to ne prati jer ponovno smo postali neto uvoznici – rekla je direktorica OIEH Maja Pokrovac pa istaknula i kako elektroenergetska mreža, stara više od 40 godina, nije spremna za zahtjeve zelene tranzicije.
Giles Dickson, direktor WindEuropea, napomenuo je da je zaista impresivno što se u Hrvatskoj radi jer vjetroelektrane su prošle godine osigurale 15 posto ukupno potrošene energije u zemlji te se očekuje da će taj udio ove godine porasti na čak 25 posto. – Europska unija nedavno je predstavila nova pravila: sada je obvezno da cijeli proces izdavanja dozvola bude 100 posto digitaliziran. Osim toga, projekti obnovljivih izvora formalno su proglašeni projektima od prevladavajućeg javnog interesa. Nažalost, mnoge zemlje još nisu te nove odredbe ugradile u svoje zakonodavstvo iako je rok bio još prošlog lipnja. Za one koje, pak, jesu, stvari su se počele mijenjati i sudovi sada donose presude u korist investitora – kazao je Dickson, koji je pozdravio i rad OIEH na identifikaciji "go-to" područja za projekte obnovljivih izvora energije.
Teme o kojima su stručnjaci raspravljali na panelima zaista su širokog dijapazona: od one jesu li obnovljivi izvori u sukobu s nuklearnom energijom (zaključili su da nisu), preko toga koji su izazovi za gradnju solarnih i ostalih projekata do problema s kojima se susreću. Jedan od njih svakako je cijena priključka na mrežu, koja se ne donosi već tri godine.
Krešimir Šimleša, rukovoditelj Odjela za priključenja u HOPS-u, govorio je, stoga, o uputi koju je Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS) ovog mjeseca izdala Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Naloženo je HOPS-u da u roku od 90 dana obradi sve zahtjeve za priključenje iz 2024. godine. Taj postupak uključuje izradu zajedničke analize svih projekata i donošenje konačnih odluka o prihvatljivosti svake pojedine studije priključenja (EOTRP), uz detaljnu analizu očekivanih ograničenja proizvodnje za svaku elektranu. Međutim, Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu propisuju da svaka odluka o priključenju mora sadržavati i odgovarajuću jediničnu naknadu za priključenje. HOPS, istaknuo je Šimleša, može ispuniti HERA-in zahtjev, a očekuje i da će onda cijena priključenja na mrežu napokon biti donesena unutar spomenutih 90 dana. Govorio je i o "pojačanjima mreže" pa istaknuo da je, prema trenutačnim planovima, predviđeno 30 takvih zahvata, među kojima je najznačajniji projekt Konjsko – Melina. No realna implementacija očekuje se tek oko 2035. godine.
Ante Krečak, voditelj projektnog financiranja u Erste banci, govorio je o modelima otkupa energije. Pojasnio je da je važno tko je kupac (offtaker) i koliko je kvalitetan sam ugovor o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora (PPA ugovor) jer to određuje i koliki će udio vlastitoga kapitala investitor trebati uložiti. Među glavnim izazovima u razvoju projekata obnovljivih izvora energije naveo je dugotrajnost procesa: od zatvaranja financijske konstrukcije do početka gradnje, istaknuo je, često prođu godine.
– Ukupna potrošnja energije u regiji iznosi 1500 TWh godišnje, od čega je zasad samo 10 posto pokriveno PPA ugovorima. U Hrvatskoj je korporativni sektor lani potrošio 12 GWh, ali je manje od 1 posto te energije bilo ugovoreno putem korporativnih PPA-ova. Erste je već organizirao treninge za klijente kako bi bolje razumjeli mehanizme ugovaranja PPA-ova i ostvarili koristi od tržišta energije koje nudi velik potencijal – pojasnio je Krečak.
Otvori KEKS Pay
