Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska ne proizvodi dovoljno šljiva ni za rakiju

U Badelu i Podravki planiraju naći kooperante među proizvođačima kako bi povećali proizvodnju kvalitetnih šljiva u Hrvatskoj
26. siječnja 2018. u 18:44 9 komentara 1930 prikaza
Domaća rakija je najbolja: natjecanje u ispijanju rakije u Podcrkavlju 2017.
Foto: Ivica Galović/PIXSELL

Iako je jedna od isplativijih voćarskih kultura, elementarne nepogode, ekstenzivan uzgoj i premala ulaganja, zapušteni voćnjaci koje je prije nekoliko godina poharala i šarka..., samo su neki od razloga što je domaća industrija sve gladnija kvalitetne domaće šljive.

Našice - Veseli stroj za pravljenje šljivovice SLAVONSKI VISKI Lazin nos za rakiju: ako brk ide prema gore, šljivovica je dobra

Rode tek svake treće godine

Prema procjenama glasnogovornika Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivkovića, u Hrvatskoj je danas oko 6000 hektara šljivika, nekoliko milijuna stabala bistrice, kalifornijske plave, čačanke, cerićanke, motičanke, turkinje, valpovke... No svega je nekoliko stotina hektara pod plantažnim uzgojem, što je s dobrim agrotehničkim mjerama jedan od preduvjeta za sigurne i dobre prinose svake godine, pa se događa da tek svake treće imamo dovoljno šljiva za pekmez, kompot, rakiju, a konzumna je kategorija još upitnija.

OPG-ovi šljive prerađuju uglavnom za prodaju na kućnom pragu ili lokalnim tržnicama, a kako je država malim proizvođačima jakih alkoholnih pića snizila trošarine za 50% (na 26 kuna po litri čistog alkohola) kako bi suzbila nelegalno tržište, i oni traže sve više šljiva. Doznajemo kako samo Podravka za svoj slatki program godišnje treba 900 tona šljiva za preradu, a kako ih nema dovoljno okrenuta je uvozu.

Ove namirnice štite od raka, obavezno ih uvrstite na svoj jelovnik:

Domaća rakija je najbolja: natjecanje u ispijanju rakije u Podcrkavlju 2017.
1 / 8
Broj oboljelih od raka iz godine u godinu je sve veći, a na to utječe i hrana koju jedemo.

– Novom strategijom razvoja primarne proizvodnje od ove godine prvi put planiramo u sezoni nabaviti veći dio sirovine s domaćeg tržišta – i to oko 700 tona. Našim dobavljačima ponudit ćemo dugoročne ugovore i stimulativnu cijenu – najavljuju u Podravci.

Šljivovica je pak najprodavaniji brend jakog alkoholnog pića Badela 1862 na tržištima izvan regije. Na nju, tvrde, otpada čak 35% izvoza u kategoriji JAP-a. No s povlaštenim uvjetima za male biznise te poticajima za uzgoj šljiva koji su išli u smjeru konzumnih sorata koje nemaju potrebne količine suhe tvari i voćne arome potrebne za preradu u destilat za šljivovicu, i u Badelu se boje problema sa sirovinom. Naročito budu li se širili na nova tržišta i otvarali nove poslove pa su i oni zainteresirani za dugoročne kooperacije s proizvođačima i sudjelovanje u podizanju novih nasada.

Potičemo uvoz

Jasna Čačić, direktorica GIUPP-a, čije članice čine 95% domaće proizvodnje jakih alkoholnih pića, kaže kako od 8,9 milijuna litara u prvih devet mjeseci 2017. na šljivovicu otpada 572.000 l ili 6,4%. U EU smo zaštitili i hrvatsku staru i slavonsku šljivovicu. No umjesto da smo se usredotočili na njihov još bolji plasman u turizmu i izvozu, kako su se to članstvom u EU za zaštićene oznake dogovorili drugi, RH i malim destilerijama iz drugih zemalja EU dopušta da u nas prodaju svoje rakije po povlaštenim trošarinama, čime se u nas potiče uvoz rakija iz Austrije, Italije, Češke, Poljske...

Matija Mirosavljević Banka starih sorti Jabuke, kruške i šljive ovog voćara žive čak 200 godina Zagreb: Prve ovogodišnje trešnje na Dolcu se prodaju za 250 kn po kilogramu Tko voli, nek’ izvoli! Na Dolac došli kupiti trešnje, a onda se šokirali cijenom! Tomislav Tolušić Potpore u 2017. Poljoprivrednicima 3,6 milijardi kuna za ulaganja
Provala
OPREZA NIKAD DOSTA
Većina provala u domove ostane nerazriješena, lani je samo u Zagrebu bilo gotovo četiri tisuće provalnih krađa

A1 izdvaja za Vas

  • Deleted user:

    hrvatska ne proizvodi nista dostatno za svoje potrebe mozda samo vegetu uvoz svega i svacega bez ikakve kontrole je glavna odrednica hrvatske ekonomske politike dalicka se na novinarskoj konferenciji smije a ne zna ni sama cemu...gdje to ima...osim u nas.....

  • Avatar Ksaver38
    Ksaver38:

    U Lici ima šljiva za izvoz, al nema tko obrat.

  • Ikarus:

    Sto se svi cudite kao pura dreku.. Do sada bi vec svima trebalo biti jasno da je Hrvatska taoc uvoznickog lobija.. Prvo navuku seljake da kupe stranu uvoznu tehnologiju i da ju plate novcem koji takodjer posudjuju od stranih banaka, ... prikaži još!, kada seljaci sagrade farme onda im eto nadju da mlijeko ima visak aflatoksina. Kako od jednom kod svih seljaka ? Da nije od hrane, koju eto igrom slucaja isto uvozimo od EU ? Kako god farme propale dug ostao aki mlijeka ima na bacanje ,pogadjate, uvezenog iz EU... Seljaci otvore svinjogojske farme, eto misteriozno crvene kuge, pobili ljudima svinje platili im simbolicnu odstetu farme izgubile trziste i propale, dug ostao.. Ali svinjetina ima kao pljeve u trgovinama i naravno iz uvoza... Navukli ljude da dizu kredite i posade vocnjake, nakon 3 godine stigao urod nece otkupljivac da ga otkupi po trzisnim cijenama jer jabuke nisu kao jz bajke o pepeljugi, a kruske su pre jajaste... Ljudi podijelili voce skolama i pocupali nasade... Hocete da nastavimo o zitu ? Evo moze, drzava poticala nasade zita, ljudi posade desetke hektara zita, zito sazrije e sada ga nema tko otkupiti jer bi to zito netko kupio za 80lp a seljak da bi mu se isplatilo mora ga prodati za barem 1,10 kn.. Jer je skupo platio repromaterijal koji je , pogadjate , isto iz uvoza.. Eto sada ovaj obrazac primjenite na sve proizvodno industrijske sektore i to vam je Hrvatska danas...uvoznicki poligon...