Tri tjedna nakon početka rata, iranski režim signalizira da vjeruje kako pobjeđuje i da ima moć nametnuti rješenje Washingtonu koje bi učvrstilo dominaciju Teherana nad energetskim resursima Bliskog istoka u desetljećima koja dolaze. Takav stav mogao bi se pokazati opasnim pogrešnim tumačenjem odlučnosti predsjednika Trumpa ili sposobnosti Izraela da zada strateške udarce preostalom vodstvu i vojnim kapacitetima Islamske Republike.
Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu slali su pomiješane signale o tome koliko bi rat mogao trajati, nastojeći smiriti tržišta i držati Teheran u neizvjesnosti. Netanyahu je u četvrtak rekao da će rat završiti 'puno brže nego što ljudi misle'. Trump je ovaj tjedan izjavio da će SAD okončati sukob u 'bliskoj budućnosti', iako je Pentagon u međuvremenu poslao tisuće dodatnih marinaca na Bliski istok. Problem je u tome što i Iran ima riječ o tome kada će oružje utihnuti, a zasad se čini da vjeruje kako mu vrijeme ide u prilog, javlja The Wall Street Journal.
Unatoč optimističnim izjavama SAD-a i Izraela o uništavanju lansera i zaliha projektila, Iran je zadržao sposobnost svakodnevnog ispaljivanja desetaka balističkih projektila i još više dronova diljem Bliskog istoka. Umjesto da opada, intenzitet napada posljednjih se dana čak povećao u odnosu na stanje prije deset dana. Iranski napadi ovog su tjedna nanijeli katastrofalnu štetu ključnim energetskim postrojenjima u Kataru, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Bahreinu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima - dok je istodobno iranski izvoz nafte nastavio rasti.
Plovidba kroz Hormuški tjesnac, usko grlo Perzijskog zaljeva, moguća je samo uz iransko odobrenje. U međuvremenu, rast cijena nafte i plina sve više pogađa svjetska gospodarstva i stavlja pritisak na Trumpa da okonča rat koji je započeo 28. veljače u očekivanju brze pobjede. 'Iranci nisu spremni završiti rat jer su naučili važnu lekciju: mogu relativno lako i jeftino izazvati veliku štetu i poremećaje. Sada žele da i ostatak svijeta nauči tu lekciju', rekla je Dina Esfandiary, analitičarka za Iran i autorica knjige o iranskim vanjskim odnosima.
Uvidjevši svoju pregovaračku snagu, Teheran je poručio da će pristati na prekid vatre samo ako Washington i države Zaljeva plate visoku cijenu. Glasnogovornik odbora za vanjske poslove i obranu iranskog parlamenta Ebrahim Rezaei rekao je nakon sastanka s vojnim zapovjednicima da pregovori sa SAD-om nisu na dnevnom redu dok se Teheran 'usredotočuje na kažnjavanje agresora'. Drugi iranski čelnici bili su jednako trijumfalistički, a ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi opisao je Iran kao novi Vijetnam za SAD. Takva retorika mogla bi podcijeniti odlučnost Washingtona. 'Ta je oholost opasna jer nisu dovoljno pronicljivi da shvate da im predsjednik Trump nikada neće dopustiti pobjedu. Ne razumiju dokle je spreman ići', rekao je Jason Greenblatt, bivši posebni izaslanik Bijele kuće za Bliski istok u prvom Trumpovom mandatu. 'To može imati golemu cijenu, ali cijena nerješavanja problema bila bi višestruko veća tijekom mnogo godina.'
Zahtjevi koje su iranski čelnici posljednjih dana iznijeli kao uvjete za završetak rata uključuju velike reparacije od SAD-a i njegovih saveznika te povlačenje američkih vojnih snaga iz regije. Također su pozvali na pretvaranje Hormuškog tjesnaca - međunarodnog plovnog puta na kojem je slobodna plovidba zajamčena međunarodnim pravom - u iransku 'naplatnu postaju' koja bi kontrolirala trećinu svjetske nafte koja se prevozi morem.
'Iran planira uspostaviti novi status za Hormuški tjesnac prema kojem bi svaki brod morao plaćati naknadu Teheranu za prolazak', izjavio je Mohammad Mokhber, član Vijeća za svrsishodnost i savjetnik vrhovnog vođe za gospodarska pitanja. 'Iran će svoju poziciju iz sankcionirane države pretvoriti u ojačanu silu u regiji i svijetu', rekao je. 'Mi ćemo sankcionirati one arogantne sile koje teže dominaciji.' Teško je zamisliti da bi SAD ili države Zaljeva prihvatile takav aranžman. Trump je više puta obećao ponovno otvoriti Hormuški tjesnac, silom ako bude potrebno, te je naredio upućivanje marinskih ekspedicijskih jedinica na Bliski istok. Osiguravanje plovnih putova kroz tjesnac bilo bi 'jednostavan vojni manevar' s 'vrlo malim rizikom', izjavio je Trump u objavi na društvenoj mreži Truth Social, kritizirajući europske saveznike zbog odbijanja sudjelovanja u misiji.
U eri dronova i prijenosnih protubrodskih projektila, ponovno preuzimanje kontrole nad Hormuškim tjesnacem bilo bi sve samo ne jednostavno, iako ne i nemoguće, smatraju vojni stručnjaci. 'Stalne obavještajne i nadzorne operacije, omogućene američkom zračnom nadmoći, u kombinaciji s brzim ciljanjem iranskih sustava, mogle bi biti presudne', rekao je umirovljeni general američkog ratnog zrakoplovstva David Deptula. 'To se neće dogoditi preko noći, ali s vremenom će Hormuški tjesnac biti ponovno otvoren na razinu prometa kakva je bila prije izbijanja sukoba. Razumno je procijeniti da će to potrajati nekoliko tjedana. Iranci na kraju neće kontrolirati tjesnac - mi hoćemo', rekao je Deptula.
Čak i kada bi Trump pod pritiskom tržišta ili birača pristao ostaviti Iran na čelu Hormuškog tjesnaca, takav aranžman vjerojatno ne bi dugo bio održiv, što bi dovelo do novog sukoba, smatraju diplomati i analitičari. 'To ne bi bila prihvatljiva situacija za države Zaljeva, niti za njihove energetske partnere, pa ni za Kinu, a svakako ne za Indiju i Japan', rekao je Robin Mills iz konzultantske tvrtke Qamar Energy. 'Čak bi i za SAD takvo poniženje prije ili kasnije potaknulo Trumpa ili nekog drugog da pokuša to promijeniti.'
'Iako iransko vodstvo trenutno ima značajnu pregovaračku snagu, ono također ima povijest držanja nerealno krutih stavova', rekao je analitičar Alex Vatanka. Tijekom rata s Irakom, Iran je do 1982. oslobodio svoj teritorij, ali je na prekid vatre pristao tek 1988., nakon golemih razaranja i stotina tisuća žrtava. Unatoč svim strahotama, rat između Irana i Iraka stvorio je temeljni mit Islamske Republike i učvrstio njezinu vlast desetljećima. Danas je najveći neprijatelj režima vlastiti narod: vlasti su ubile tisuće prosvjednika gušeći nemire u siječnju. 'Aktualni sukob mogao bi režimu, ako preživi, donijeti novu unutarnju snagu', upozorava Nicole Grajewski. 'Režim bi ovo mogao predstaviti kao novi rat s Irakom', rekla je i dodala 'Postoji ishod u kojem režim izlazi još učvršćeniji i militariziraniji, s novom mitologijom opstanka i otpora SAD-u i Izraelu.'
FOTO Najsloženiji sigurnosni scenariji za najveće profesionalce: Pogledajte kako izgleda vojne i specijalne policije
Otvori KEKS Pay
Kako izaći iz ovog rata, pitanje je sada? To je trenutno jedino u glavama i Trampa i Netanjahua. Iran nije Venecuela, nije Srbija, nije LIbija . . . neko se ovde žestoko preračunao.