Hrvatska se zasigurno nije proslavila ulazeći u EU, a za probleme s kojima se susretala u danima prije 1. srpnja te one koji su uslijedili neposredno nakon tog datuma krivi smo sami. Od izazivanja najjače članice Unije izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima, popularno zvanog "lex Perković”, s čime se krenulo tek nakon što je Njemačka ratificirala pristupni sporazum pa do same organizacije proslave na Trgu bana Jelačića, koja nije okupila prevelik broj znatiželjnika. Nedolazak njemačke kancelarke Angele Merkel koji se povezuje sa slučajem Perković proslavu je gotovo pretvorio u drugorazredni događaj.
Prvih dana nakon ulaska u članstvo zabilježene su velike gužve na graničnim prijelazima, na ulasku iz zemalja koje nisu članice EU, a koje su bile prouzročene našom nepripremljenošću i lošom organizacijom.
EU nas je iznenadio
Kao da smo tek nedavno doznali da 1. srpnja ulazimo u EU pa se nismo stigli pripremiti. Ministar financija Slavko Linić ljutnju je smirivao riječima da je nova procedura prelaska granice vrlo složena i da se hrvatske službe tek uhodavaju, a dio krivnje svalio je i na prijevoznike koji nisu proučili proceduru. Ono na što su mnogi analitičari upozoravali, da se Hrvatska nije dobro pripremila za članstvo u EU, Linić je priznao u nedavnom intervjuu za televizijsku postaju Al Jazeera.
– Budimo iskreni, ako niste proveli kompletno restrukturiranje javnog sektora, ako još imamo visok deficit, reklo bi se da se ekonomski nismo baš pripremili za ulazak u EU – rekao je Linić i dodao kako moramo smanjiti javni dug i deficite u proračunu te ubrzati privatizaciju i izboriti se da budemo konkurentni. Linić je ustvrdio i da se neprovođenje reformi može objasniti činjenicom kako Vlada sama vuče teret reformi.
– Mnogi su protiv, od sindikata koji ne prihvaćaju restrukturiranje do opozicije. Najviše sam razočaran jer Udruga poslodavaca nije prihvatila ni jednu ponudu: ni reprograme, ni pravila o financijskom poslovanju, ni pojedina restrukturiranja – rekao je Linić.
Ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da je ekonomska kriza pridonijela tome što nisu provedene reforme jer ni Vlada Jadranke Kosor ni Vlada Zorana Milanovića za njih nisu imale ni političke volje ni snage. Novotny nadalje upozorava da je Hrvatskoj u ovoj godini iz kohezijskih fondova EU na raspolaganju 600 milijuna eura za projekte lokalne samouprave te za malo i srednje poduzetništvo, ali da taj novac nećemo uspjeti povući jer nemamo pripremljene projekte.
– Problem je u tome što Vlada nije shvatila kako funkcionira EU i mislila je da će novac iz fondova ići za velike državne projekte, a to tako ne ide. Nije provedena reforma lokalne samouprave niti je podignuta kvaliteta rada lokalne administracije pa od projekata nema ništa. A ni jedna vlada nije vodila računa o malom i srednjem poduzetništvu nego ih je opteretila velikim poreznim opterećenjima – rekao je Novotny. Pregovori s Unijom, nastavio je, trajali su predugo i osjeća se zamor i u kapacitetu javne uprave i kod građana.
Bolji smo od Bugarske
– Psihološki nismo bili spremni za EU, tu je Vlada malo napravila, a javna uprava nije bila dovoljno pripremljena. Ipak, ušli smo pripremljeniji nego Bugarska i Rumunjska – objasnio je Novotny.
Sindikalac Krešimir Sever drži da je Hrvatska vrlo nepripremljena ušla u Europsku uniju, a velik dio odgovornosti za to po njemu snosi vlast.
– Ne može nas iznenaditi novi način carinjenja na granici, znači da netko nije dobro obavio posao, ali za to nisu krivi radnici – tvrdi Sever. Kada je riječ o reformama, dodao je, ova je vlast nastavila krivim putem bivše vlasti i otišla je još više ukrivo.
– Pa, zar su radnici trebali pljeskati zbog smanjenja svojih prava? I onaj koji malo zna o ekonomiji zna da se rezanjem plaća smanjuje potrošnja, a da to znači i manje novca u proračunu – odgovorio je Sever Liniću.
