Nakon višegodišnje muke s tvrdoglavom inflacijom i restriktivnim kamatnim stopama ECB-a koje su gušile gospodarstvo, eurozona konačno nazire stabilniji put. Rast je visoko na političkoj agendi, a OECD-ove najnovije projekcije pokazuju da će europski prosjek u 2026. iznositi 1,2 posto, a u 2027. godini 1,4 posto.
Hrvatska, s predviđenih 2,7 posto gospodarskog rasta 2026. i 2,4 posto u 2027. ostaje među brže rastućim gospodarstvima Unije – ali pod velikim rizikom od trgovinskih tenzija i usporavanja ključnih partnera poput Njemačke i Italije, prema OECD-ovim prognozama. Dok Poljska i Litva jure prema 3,4 posto, veliki igrači poput Njemačke (jedan posto) i Italije (0,6 posto) vuku cijeli blok naniže, otkrivaju najnoviji Eurostatovi podaci.
ANALIZA
Hrvatska bira: nastaviti s rastom od 2,7% ili riskirati s reformama
Povratak fiskalnoj razboritosti nije samo preporuka već nužnost, poručuje OECD, naglašavajući kako Vlada mora okrenuti list nakon godina ekspanzivne politike
Komentara 2
Reforme! Rast je umjetan.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Najprije krenuti od drastičnog reduciranja broja jedinica lokalne samouprave, ukidanje općina, gradova, županija, s time da se zaposlenici ne priključuju na druge "sise" državnog proračuna, već da si jednostavno traže posao u proizvodnji i poljoprivredi. Hrvatima bi se drastično povećao životni standard. Državni činovnici se sve više množe a njihova radna mjesta, u dobroj mjeri, sama su sebi svrha. Ovo bi bio mali korak vlade RH a preveliki za Hrvatsku i njezine građane.