Hrvati su prvi u Europskoj uniji po debljini i prekomjernoj tjelesnoj masi, a djeca su nam na petom mjestu tog poretka. Čak 65% odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, kao i 35% djece, iznijela je neugodnu statistiku prof. Sanja Musić Milanović, epidemiologinja iz HZJZ-a danas na konferenciji Hrvatski dan debljine. - Uvijek se prigovara nama koji govorimo o debljini, uz tvrdnju da je to intimno pitanje i stvar izbora. Nikad nismo s tog aspekta govorili o debljini nego isključivo s medicinskog aspekta jer debljina, kao i prekomjerna tjelesna masa je bolest i zdravstveni rizik za vodeće kronične nezarazne bolesti - rekla je prof. Musić Milanović.
Čak 2,7% BDP-a odnosno 1,7 milijardi eura odlazilo je na troškove vezane uz debljinu, podaci su iz 2019. iznijeti u razgovorima ususret Akcijskom planu o debljini, koji je trebao biti gotov, ali se još priprema. - Ako nastavimo, a nastavljamo i još rastemo, možemo očekivati 2060. da će to biti 3,5% BDP-a što je oko 5,8 milijardi kuna koje će otići na nešto, što se može spriječiti - upozorila je Musić Milanović.
Novinari su joj pažnju skrenuli na namirnice čije cijene su dan ranije Vladinim paketom mjera ograničene, a to su bijelo brašno, ulje, carsko meso. - Da, kad govorimo o socijalnoj određenosti debljine, niže socijalne kategorije imaju značajno veći rizik. No razumijem da su to osnovne namirnice. Međutim, bit je u umjerenosti, nema te hrane koju ne bi trebali jesti, samo to treba biti umjereno - rekla je.
Debljina je bolest i rizični čimbenik za kardiovaskularne i lokomotorne bolesti, za mentalno zdravlje te za pojedine karcinome, a sve to čini najveće opterećenje u populaciji, i s ekonomskog i zdravstvenog aspekta, naglasila je dr. Ana Puljak iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar. Prevencija je prvi korak u kojem educiramo djecu, roditelje i mlade ljude o zdravom načinu života, važnosti fizičke aktivnosti i balansirane prehrane, ali i edukacije drugih vlastitim primjerom. Vrlo je teško kod mladih biti autoritet, ako profesori i roditelji kao životni uzor ne žive ono što govore. Uz prevenciju, potrebno je mijenjati životne navike 65 posto odraslog stanovništva i liječiti one kojima je potrebna liječnička pomoć.
- Vrlo je važno da svi liječnici i zdravstveni djelatnici prepoznaju i dijagnosticiraju debljinu kao bolest te pomognu osobama s preuhranjenošću i debljinom odgovarajućim terapijskim pristupom koji podrazumijeva unaprijed definirane ciljeve i individualnu terapiju. Sukladno novim smjernicama debljina se danas liječi prilagodbom prehrambenih navika, tjelesnom aktivnošću, kognitivno bihevioralnim tretmanom, lijekovima, endoskopskim i kirurškim metodama - naglasio je prof. dr. sc. Davor Štimac, gastroenterolog, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.
- Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ pristupa ovom zdravstvenom problemu sveobuhvatno. Kroz Službu za javno zdravstvo pružamo savjetovališni rad multidisciplinarnom suradnjom liječnika, nutricionista, kineziologa, medicinske sestre i psihoterapeuta. Kroz projekt “Snažna patronažna”, financiran iz fondova Europske unije, koji se velikim dijelom odnosio upravo na primarnu prevenciju debljine, ostvarili smo značajnu suradnju s našom vrijednom Patronažnom službom na razini Grada Zagreba te nastavili edukaciju i sa medicinskim sestrama timova obiteljske medicine zagrebačkih Domova zdravlja. Kroz Službu za školsku i adolescentnu medicinu pratimo i naše učenike i studente te uz potporu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i Grada Zagreba provodimo i specifično savjetovanje mladih - kazao je dobi prof. Branko Kolarić, ravnatelj Zavoda "Dr. Štampar".
Uz narušeno tjelesno zdravlje, osobe s debljinom često se suočavaju sa stigmatizacijom i imaju narušeno mentalno zdravlje. Zbog svega bit će donesen Akcijski plan za prevenciju debljine 2023.-2026. koji je razrađen prema životnim razdobljima i prioritetnim područjima s ciljem poduzimanja mjera usmjerenih na promicanje zdravih stilova života i prevenciju čimbenika rizika te osnaživanje aktivnosti usmjerenih na prepoznavanje, praćenje i liječenje debljine - izjavila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., izaslanica Ministarstva zdravstva.
Glavni zaključak sedme konferencije Hrvatski dan debljine dala je predsjednica Udruge za prekomjernu težinu Sonja Njunjić.
- Prevencija i edukacija stanovništva najvažniji su alati u sprječavanju daljnjeg porasta pretilih i debelih u društvu, a multidisciplinarni pristup liječenju pretilih nužan je za poboljšanje njihova života te fizičkog i mentalnog zdravlja. Postojanje civilnih udruga iznimno je važno u rješavanju problema debljine iz razloga što se ljudi lakše odlučuju rješavati svoje probleme kada imaju potporu onih koji su prošli kroz isto te ih ne osuđuju, već ih razumiju jer su bili u istoj situaciji. Također, važno je graditi zdravstvenu kulturu i educirati liječnike i sve osobe koje se bave temom debljine o načinima komunikacije s ljudima kojima je potrebna pomoć.
VIDEO: Mato Palić: 'Tata ima plaću 3.555 eura, mama 2.169 eura, a ti još dobiješ stipendiju'
"Epidemiologinja za debljinu"???!!! A zvanja mi i znanja. Zašto muža ne dovede u red???