Očekivalo se da će se inflacija spuštati tri posto, no godišnja stopa inflacije iznova raste te je gotovo četiri posto – točnije, veljača je donijela 3,8 posto inflacije, mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena. Harmonizirani indeks cijena usporediv s EU gotovo se usporedio s nacionalnim te za veljaču iznosi 3,9 posto. Taj indeks uključuje i potrošnju turista, a odjednom su posve nestale razlike u cijenama robe i usluga koje koriste isključivo turisti u odnosu na domaće stanovništvo. Inflacijska spirala najjača je u sektoru usluga, od turizma do obrtništva, a dodatni poticaj dolazi i od energenata.
– Ubrzanje godišnje stope rasta s 3,4% na 3,8% posljedica je snažnije godišnje inflacije u gotovo svim posebnim agregatima, izuzev industrijskih dobara – navode analitičari RBA. Veljača je tako donijela skuplje usluge, hranu i energente u odnosu na siječanj. Inflacija usluga od 7,7%, podržana mjesečnim rastom od 0,5%, najviša je od kolovoza 2023. godine. Inflacija u agregatu Hrana, alkoholna pića i duhan ubrzala je s 3,0% na 3,6%, dok je na mjesečnoj razini zabilježen rast od 0,2%, što ne odstupa od dugoročnog obrasca kretanja – navode Elizabeta Sabolek-Resanović i Petar Bejuk, analitičari RBA.
Cijene energije porasle su na mjesečnoj razini za relativno visoka 1,4% i tu neće stati. – Dokidanje energetskih mjera planirano za travanj već samo po sebi ograničava prostor za brže smirivanje inflacije, a pojačani geopolitički rizici dodatno naglašavaju uzlazne pritiske na cijene – navode analitičari. Njihovo je mišljenje da eskalacija sukoba između Izraela i Irana povećava vjerojatnost duljeg zadržavanja geopolitičke premije u cijenama nafte. Viši troškovi energije, transporta i osiguranja mogli bi dodatno pojačati uvozne cjenovne pritiske, što su sve elementi koji guraju inflaciju iznad očekivana tri posto.
– Iako i dalje ne polazimo od scenarija snažnog i dugotrajnog energetskog poremećaja, pojačane geopolitičke napetosti povećavaju neizvjesnost projekcija i osjetljivost inflacije na vanjske šokove u idućem razdoblju – navode analitičari. Inflacija je ubrzala i u europodručju na 1,9%, što je i dalje oko ciljane razine od dva posto te upola niže nego kod nas. Samo je Slovačka po inflaciji lošija od Hrvatske (4,0%), dok Cipar (0,9%), Francuska (1,1%) i Belgija (1,4%) bilježe skroman rast cijena na godišnjoj razini oko jedan posto. Kao mogući alibi vlast često ističe da domaća ekonomija raste osjetno više od europodručja, što donekle gura inflaciju prema gore.
Otvori KEKS Pay
