Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvati imaju najlošiji stav u EU o sucima

Čak 69 % ispitanika ima vrlo loše ili prilično loše mišljenje o neovisnosti sudaca, a i ocjena samih sudaca je na dnu EU
30. svibnja 2018. u 22:35 30 komentara 1031 prikaza
Tomislav Horvatinčić
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Europska komisija objavila je “2018 EU Justice Scoreboard”, od 2013. redoviti pregled stanja u pravosuđu s usporednim podacima o učinkovitosti, kvaliteti i neovisnosti pravosudnih sustava 28 zemalja članica EU. Cilj je tih podataka pravosudne sustave država članica učiniti učinkovitijima jer je to presudno važno za održanje vladavine prava i vrijednosti na kojima se temelji EU.

sudnica Što misle o sebi? Dva posto hrvatskih sudaca svoj rad ocijenilo nulom

Sudaca 10 puta više od Irske

Generalni je zaključak da Hrvatska pokazuje trend napretka u nizu kriterija, ali po jednom, možda i najvažnijem, lošiji smo nego ikad. Čak 69 % ispitanika, uvjerljivo najviše među 28 zemalja EU, ima vrlo loše ili prilično loše mišljenje o neovisnosti sudova i sudaca, a samo ih 23 % ima vrlo dobro ili prilično dobro mišljenje, uz 8 % neizjašnjenih. U Danskoj samo 2 % ispitanih ima loše mišljenje o neovisnosti sudstva, te još oko 8 % prilično loše, dok ih 87 % ima vrlo dobro i prilično dobro mišljenje. Pri vrhu po pozitivnoj percepciji sudstva još su Finska, Austrija, Nizozemska, Švedska, Irska, Njemačka... Čak 60 % ispitanika smatra da nam je sudstvo pod utjecajem i pritiskom Vlade i političara, 55 % da pritisak dolazi iz ekonomskih i drugih specifičnih interesa, dok ih 45 % drži da status i položaj sucima nedovoljno jamči neovisnost. U sve tri kategorije to je uvjerljivo najviši postotak, dok se recimo u Danskoj za svaku od tih opcija opredijelilo samo po 5 % ispitanih. Možda se javnost vara, možda stvarnost nije takva, ali očigledno da pravosudne elite trebaju naći uzroke tako loše percepcije sudstva. I među tvrtkama je jednako loša percepcija, s time da najveći postotak (61%) njih drži da ekonomski i drugi specifični interesi utječu na sudstvo. K tomu, i hrvatski suci zajedno sa slovenskima, imaju treću najlošiju ocjenu percepcije vlastite neovisnosti.

Hrvatska je sa Slovenijom, prema podacima za 2016., vodeća zemlja u EU po broju sudaca na 100.000 stanovnika – 43. Najmanje ih ima Irska 3,5, Danska 6,5, a ostale članice EU imaju ih od 10 do 32.

Đuro Sessa Izvješće Sessa: Izjednačiti plaće sudaca prvog i drugog stupnja

Naši suci imaju najviše neriješenih prvostupanjskih predmeta na sto stanovnika od 21 zemlje koja je dostavila podatke sa 7,5 predmeta unatoč stalnom trendu smanjenja (2010. bilo ih je 10). Slovenija je prije bila lošija od nas, ali je drastično smanjila taj omjer. U građanskim i trgovačkim predmetima od nas lošiji omjer ima samo Italija, dok u upravnim predmetima stojimo nešto bolje. I po broju zaprimljenih svih vrsta sudskih predmeta na sto stanovnika u vrhu smo EU, šesti sa 23,2 predmeta (više od nas imaju Danska, Austrija, Slovenija, Poljska i Estonija), a po broju građanskih i trgovačkih predmeta smo peti (3,3/100 st.). Većina zemalja EU ima manje od 10 predmeta na sto stanovnika, a najmanje Malta 1,5, Luksemburg 1,8 i Švedska 1,9.

S omjerom od 118 % riješenih i primljenih predmeta naši su suci treći u EU. Što se tiče edukacije, 29 % hrvatskih sudaca pohađa neke tečajeve o EU pravu ili pravu nekih drugih država članica EU, i po tom omjeru smo u donjem dijelu liste. U devet zemalja više od 40 % sudaca pohađa neki takav trening, a u nekima, poput Slovenije, suci pohađaju više takvih tečajeva. Naše sudstvo u usporedbi s ostalim članicama EU spada među feminiziranije sa 73 % žena među sucima prvog stupnja i 65 % na sudovima drugog stupnja u 2016. godini. U prvom stupnju po tomu je Hrvatska četvrta, a u drugom stupnju sedma. Najviše žena u sudovima oba stupnja imaju Letonija i Slovenija. Najmanje žena na prvom stupnju ima Ujedinjeno Kraljevstvo (29 %) i Irska (36 %), a na drugom stupnju Malta (11 %), Irska (20 %) i UK (29 %). Na Vrhovnom sudu u Hrvatskoj je bilo 41 % sutkinja, što je deseti najveći omjer. Najviše vrhovnih sutkinja imaju Rumunjska (84%) i Bugarska (77%), a najmanje UK (9%).

Četvrti po duljini procesa

Po vremenu potrebnom za prvostupanjsko rješenje građanskih i trgovačkih predmeta u 2016. smo četvrti s 364 dana, iza Grčke (670), Italije (514) i Malte (432), dok smo šesti po duljini drugostupanjskog postupka (328 dana).

Na drugom stupnju najlošija je Grčka gdje postupak traje tri godine, u Italiji 993 dana, Malti 824... Od 2010. drastično smo skratili vrijeme rješavanja upravnih predmeta u prvom stupnju, s 825 dana u 2010. na 319 u 2016. godini. Zanimljivo je da u četiri pomorske zemlje na jugu Europe, Italiji, Grčkoj, Malti i Cipru, najdulje traju prvostupanjski upravni predmeti, od 925 do 1582 dana. Zanimljivo je da dok smo vodeći po broju sudaca na sto tisuća stanovnika, po broju odvjetnika smo sa 113 u donjem dijelu liste, 11 zemalja ih ima manje od nas, najmanje Švedska 53. Najviše ih ima Cipar 425, Luksemburg 403, Grčka 390, Italija 378...

Ilustracija Reorganizacija Nizozemska sa 17 milijuna stanovnika ima 16 sudova, a Hrvatska će imati 65! radikalna ideja Mislav Kolakušić: ukinimo sve suce koji šefuju, a ne sude Massimo Busacca VAPAJ SUDACA 'Ubiju nas zbog jedne greške, vrijeme je da se naši životi promijene'

Skromna izdvajanja za sudstvo i niske sudske takse

S 51 eurom po stanovniku 21. smo među 28 zemalja EU po potrošnji na sudove u 2016. godini po stanovniku (vodeći troše od 100 do 202 eura), a četvrti smo u omjeru prema BDP-u s oko 0,45 %. Plaćamo među najnižim sudskim taksama u omjeru prema vrijednosti spora (tužba od 6000 eura) i za sporove male vrijednosti. Možemo se pohvaliti da smo iza UK od 2013. drugi po brzini rješavanja postupaka o zaštiti tržišnog natjecanja s prosjekom od 182 dana, a većini je zemalja potrebno više od 500, a najviše u Danskoj 3102 dana. U zaštiti prava intelektualnog vlasništva smo preklani bili četvrti (223 dana), a u zaštiti potrošača osmi (350 dana) po duljini procesa.

Zabrinjava trend porasta broja dana do prve presude

Predmeti koji se tiču pranja novca do prvostupanjske odluke u 2016. godini u Hrvatskoj su trajali 266 dana.
Po tom smo kriteriju deveti među 24 zemlje koje su poslale podatke. Ono što zabrinjava je da od 2014. broj potrebnih dana za rješavanje tih predmeta stalno raste, od 172 dana do 208 u 2015. godini, s još većim porastom pretprošle godine. Najbrže te predmete rješavaju u Estoniji, samo 38 dana u 2016. godini, dok većini zemalja treba više od 300 dana. Najdulje takvi postupci traju u Letoniji, 2016. godine 1047 dana, te Mađarskoj 1112 dana u 2015. godini. Njihov trogodišnji prosjek je 781 i 801 dan.

Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo
  • orao21:

    A kakav bi bio stav? Šifra “sinkopa”, suđenja brz kraja za Sanadera, Vidoševića i druge ... najveći broj nerješeni predmeta a najveći broj sudaca po glavi u EU. Svaki dan druga afera, informacije cure stalno.

  • Avatar babas
    babas:

    Zbog pravosuđa smo najzaostalija i najsiromašnija zemlja EU. Trebalo bi ga u potpunosti rasformirati,i uvesti strane suce da ga stvore iz početka. Previše je korova i korupcije u njemu da bi se to moglo tek tako reformirati.

  • sttipe:

    Pa ja imam slučaj di smo ugovorom pred trgovačkim sudom kupili komad zemlje, i sad taj sud ne priznaje vlastiti dokument. Zbog 3 slova ispravljena korektorom, a svoj primjerak ugovora, ne žele naći.. Imam ovjereno kod javnog bilježnika od strane ... prikaži još! nasljednika prodavatelja, da su zemlju davno prodali. Nemam spor s nikim nego sa sudom. Sutkinju se može nać u člancima vezanim za nekretninske manipulacije... Zemlja skoro bezvrijedna, slučaj 1/1, sve bez spora, samo još mora odvjetnik na meni zaradit. Bilježnik već je, na istom predmetu... Pa skoro kompletna nomenklatura nekoliko pravosudnih struka, koje čine rh pravosuđe je po mom mišljenju, za streljat bez suda!!! Iznimke pitanje je, bi li se našle...