Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

HNB priprema teren za poslijeizborno zaduženje države od 6 milijardi kuna

Od koronakrize središnja je banka otkupila gotovo 20 milijardi kuna državnih obveznica
30. lipnja 2020. u 08:57 35 komentara 6044 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Otkad je počela epidemija koronavirusa i zatvaranje ekonomije, središnja je banka otkupila ili će sa sutrašnjim danom otkupiti gotovo 20 milijardi kuna javnog duga, odnosno hrvatskih državnih obveznica, što je za naše prilike bio potez bez presedana. Centralne banke ne smiju kreditirati državu ni od nje izravno kupovati dužničke papire, no posljednjih deset godina centralni bankari širom svijeta čine to indirektno, otkupom već izdanih dužničkih papira od banaka, mirovinskih i investicijskih fondova te ostalih kupaca javnog duga. Od ožujka u tu se globalnu pustolovinu s neizvjesnim krajem upustila i Hrvatska narodna banka, koja je u ponedjeljak održala svoju četvrtu aukciju, otkupivši 2,75 milijardi kuna, koja bi se trebala nastaviti i u utorak, no ukupan iznos kupljenih obveznica u oba dana ne bi trebao biti viši od pet milijardi kuna nominalne vrijednosti. Po tržišnim cijenama spominje se i do šest milijardi kuna. Transakcija nije završena u ponedjeljak jer HNB ne želi u svom portfelju držati više od trećine pojedine obveznice pa će prodavatelji sutra izaći s novom ponudom.

Zagreb: Plenković predsjedao sjednicom za uvođenje eura kao valute u RH koronakriza Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva velika projekta vrijednosti 500 milijuna dolara

Javni dug 74% BDP-a

Javni dug Hrvatske bio je krajem siječnja 292 milijarde kuna (oko 74% BDP-a), tako da je već sada oko 7% tog iznosa u trezoru središnje banke. Ne postoje limiti do kojih središnje banke smiju ići u otkup, no Hrvatska brzo sustiže prosječan iznos otkupljenih obveznica u eurozoni od desetak posto iako se među posljednjima odvažila na takvu monetarnu operaciju. Sav dug koji je preuzela središnja banka država će morati isplatiti na dan njegova dospijeća, ali to je već tema za budućnost. Bitno je sada preživjeti krizu, zadržati nisku cijenu zaduživanja, spriječiti pad vrijednosti državnog duga i osigurati dovoljno sredstava za uredno financiranje države i proračunskih potreba. Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je njegovo ministarstvo za prva tri mjeseca krize trebalo naći 65 milijardi kuna, odnosno 45 posto vrijednosti godišnjeg proračuna, za podmirenje tekućih obveza i plaćanje dodatnih troškova. Dio tog novca došao je i od otkupa javnog duga jer novac koji banke i mirovinci prikupe prodajom starih izdanja obveznica središnjoj banci u pravilu završavaju u kupnji novih. Ove godine država se na domaćem tržištu zadužila za 5 milijardi kuna i 2,2 milijarde eura. U pripremi je novo zaduženje (6 milijardi kuna) idućeg tjedna.

– Mi ne otkupljujemo državne obveznice da bismo nekome osigurali sredstva za daljnja ulaganja nego da relaksiramo uvjete financiranja. Nemamo limite i otkupljivat ćemo obveznice dok god smatramo da je potrebno – prokomentirao je guverner Boris Vujčić.

Addiko "Zbog očekivanja HNB-a" Addiko banka povećala temeljni kapital, dividendu isplatili na početku ožujka

Zaduživanje, prodaja imovine

– Od sada pa idućih godinu dana mi ćemo svaki mjesec morati naći dodatnih 6 milijardi kuna. Zaduživati se, rasprodavati imovinu...
Kako sada stvari stoje, ni iduća turistička sezona neće biti u normalnom opsegu. Ako kriza potraje godinu dana ili dulje, nećemo imati drugo rješenje nego posegnuti u drugi stup – kategoričan je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb. Takva su vremenada se mora razgovarati o svim opcijama – kaže Lovrinčević jer pitanje je kako osigurati 100 milijardi kuna do sredine iduće godine.

Hrvatska zasad može računati na 500 milijuna eura vrijednu kreditnu liniju Svjetske banke te negdje oko 400 milijuna eura iz posebnog programa EU za očuvanje radnih mjesta. Prebacivanjem imovine drugog stupa u prvi država bi mogla postići to da nam javni dug, barem na papiru, privremeno ne raste, kao što su to nakon financijske krize 2008. učinile Mađarska i Poljska. No na dulje staze to bi se vratilo kao bumerang jer bi država preuzela sav teret isplate mirovina u budućnosti.

 

 

U drugom stupu 110 milijardi kuna, od toga 70% u državnim obveznicama

Neki su ekonomisti proteklih dana ponovno spominjali mogućnost nacionalizacije imovine drugog stupa kao
jedan od sve izglednijih načina za financiranje troška krize, no ta je tema prilično škakljiva za posljednji tjedan izborne kampanje da bi se političari o njoj javno izjašnjavali. Hrvatski su građani osjetljivi kad je u pitanju drugi stup, a i u središnjoj su banci mišljenja da država ne bi trebala svoje probleme rješavati zadiranjem u privatnu imovinu. 

Poznato je da drugi mirovinski stup raspolaže sa 110 milijardi kuna privatne štednje, ali većina tog kapitala (70%) usmjerena je u državne obveznice. Čak i kad bi se iduća Vlada odvažila na nacionalizaciju drugog stupa, ne bi joj to smanjilo glavobolje sa slabim priljevom novca u proračun.

Huawei
PROMO
Huawei Next Image: Inspirirajte svijet svojom fotografijom i osvojite vrijedne nagrade
  • Boras:

    Kako sad ovo?? Sinoc Plenkovic u debati rece da je sve super...

  • Avatar gunner12345
    gunner12345:

    jučer smo slušali plenkija da teče med i mlijeko a kad ono bum pad bdp-a više od -10% najviše u europi, dug će eksplodirati preko 90% bdp-a itd, zato se i žurilo na izbore da se opet prevari narod...

  • stefj:

    Evo krenulo je. Već se priča o konfiskaciji novca iz 2. stupa... I onda će se opet neki čuditi zašto mladi bježe iz Hrvatske, a mirovine ovdje će im biti u visini jednodnevnog džeparca. Već sada je jasno da će ... prikaži još! još unuci i praunuci raditi za ono što se danas isplaćuje državnim i javnim službenicima, te za mirovine iz 1. stupa... Žrtvuju se generacije i generacije radi tog 1. stupa i glomazne države, a nikako da se pojavi netko i to prekine ili preokrene trend rasta države da se mladima pokaže bar malo svjetla u budućnosti... Sad pogledajte, govori se otvoreno o uzimanju privatnog novca iz 2. stupa. To je samo mala razlika prema uzimanju novaca iz banaka, od štednje građana. Neće biti teško napraviti i taj korak, naročito ako SDP koalira sa Možemo, onda nas to očekuje vrlo brzo...