Magistrala Zapad, Vukovarska, Ruždjakova, HRT i Borovje. Pa još magistrala Istok i Rudeš, Fallerovo šetalište te Špansko. I za kraj, Gredice, Vrbani, Travno, Dugave, Središće, Sloboština i Velesajam. Dijelovi su to Zagreba u kojima HEP Toplinarstvo planira zamjenu vrelovodne mreže između 2027. i 2030. pa se stanovnici već sad mogu polako pripremati da će neko vrijeme biti bez tople vode i grijanja. Kad je koji kvart točno na redu, zasad se još ne zna jer HEP Toplinarstvo tek planira tražiti tvrtku koja će, za nešto više od dva milijuna eura (bez PDV-a), za njih napraviti projekt zamjene mreže.
Točnije, traže tvrtku za izradu novih glavnih i izvedbenih projekata te dobivanje svih potrebnih dozvola za radove koji će trajati do 2030. Potrebno je provesti zamjenu vrelovodnih cijevi jer one, "uslijed starosti i trošenja", ne zadovoljavaju više energetske i ekološke standarde, a u svakom od navedenih kvartova bit će potrebno postaviti nove cijevi koje variraju u dimenzijama, od manjih promjera za stambene do većih za industrijske zone, čime će se omogućiti veća i efikasnija distribucija toplinske energije.
Projekt neće biti izazovan samo tehnički; zahtijeva i ozbiljnu pravnu pripremu. Tvrtka koja dobije posao od HEP Toplinarstva morat će osigurati građevinske dozvole, a trebat će se riješiti i imovinsko-pravni odnosi jer cjevovodi prolaze kroz zemljišta koja nisu uvijek u vlasništvu HEP-a ili Grada Zagreba. Također, prilikom gradnje bit će nužno provesti geodetske i urbanističke analize kako bi se osigurao ispravan smještaj cijevi i očuvala postojeća infrastruktura, poput vodovodnih ili kanalizacijskih sustava. Projektne ekipe neće samo projektirati nove cijevi, već i sve potrebne zaštite kao što su čelične konstrukcije koje će štititi cijevi od mehaničkih oštećenja.
Svi radovi morat će biti izvedeni u skladu s važećim zakonima, pravilnicima i tehničkim normama, a projekt će zahtijevati i stalni nadzor tijekom izvođenja, kako bi se osigurala kvaliteta rada i sigurnost u procesu. Također, pri svakoj fazi projekta obratit će se pozornost na smanjenje prekida opskrbe toplinskom energijom za korisnike, a posebno na prilagodbu rada postojećih sustava prilikom uključivanja novih cijevi.
Ključni cilj je dugoročno poboljšanje energetske učinkovitosti i povećanje kapaciteta sustava, čime će se dugoročno smanjiti troškovi i emisije CO2, a istodobno omogućiti pouzdana opskrba toplinskom energijom. Ovaj projekt također uključuje instalaciju modernih sustava za praćenje kvarova na vrelovodnim cijevima, što će omogućiti brzo otkrivanje i sanaciju, primjerice, eventualnog puknuća, a po završetku, novi vrelovodi trebaju Zagrepčanima omogućiti stabilniji i efikasniji sustav grijanja.
FOTO Ovo su najsigurnije države na svijetu: Evo gdje se nalazi Hrvatska. BiH i Srbija daleko iza nas
Otvori KEKS Pay
Zašto bi bili bez grijanja? Pa ima preiod u godini kad grijanje nije potrebno neka tada rade, a ne da djeca, stari i bolesni budu u hladnom? Koja je to pamet?