Naslovnica Vijesti Hrvatska

HEP je dosad u razminiranje zemlje uložio više od 77 milijuna kuna

Hrvatska elektroprivreda 19 godina surađuje s centrom za razminiranje, a Hrvatska bi do 2019., prema konvenciji un-a, trebala biti bez mina
25. srpnja 2017. u 06:30 0 komentara 235 prikaza
Foto: Reuters/Pixsell, Duško JAramaz/Pixsell, Kristina Štedula Fabec/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Već 19 godina traje suradnja između Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Hrvatskog centra za razminiranje. Zahvaljujući toj dugogodišnjoj suradnji, danas je veliki dio teritorija koji je bio miniran očišćen i siguran.

Đurđa Adlešić Razrješenje Umjesto Dijane Pleštine na čelo HCR-a imenovana Đurđa Adlešič

Kad tvrtka ima tako velik utjecaj na društvo kao što ga ima Hrvatska elektroprivreda, brojna su područja u kojima ona može potpomagati projekte usmjerene na rast kvalitete života u zajednici. Razminiranje je sigurno jedan od najvažnijih takvih projekata jer je usmjeren na zaštitu onog najdragocjenijeg – života i zdravlja ljudi. Hrvatska elektroprivreda aktivno sudjeluje u projektima razminiranja od 1998. godine. Naime, mnogi elektroenergetski objekti HEP-a (elektrane, trafostanice) i stotine kilometara električne mreže također su bili izloženi miniranju. Stoga je HEP već za vrijeme, a pogotovo odmah nakon Domovinskog rata, ulagao znatna sredstva u razminiranje svojih objekata i mreže, što je ujedno omogućavalo i korištenje očišćenih površina i za druge svrhe.

U razminiranje vlastitih objekata HEP je investirao 65 milijuna kuna, a kao tvrtka koja iz prve ruke poznaje problem opasnosti od mina, Hrvatska elektroprivreda je nastavila s angažmanom na humanitarnom razminiranju. Od 2011. godine Hrvatskom centru za razminiranje (HCR) donirao je ukupno 12,2 milijuna kuna, čime je postao najveći pojedinačni donator HCR-a. Donacije se koriste za realizaciju projekata razminiranja prema sigurnosnim prioritetima iz Plana razminiranja Vlade Republike Hrvatske, a HEP time daje doprinos ostvarenju jednog od najvažnijih nacionalnih projekata, značajnog za sigurnost stanovništva i gospodarski razvoj na područjima onečišćenim minama. Ukupno gledajući, HEP je u proteklih 19 godina u projekte razminiranja investirao 77,2 milijuna kuna, čime je zajednici na uporabu vraćeno 8,2 četvornih kilometra razminirane površine.

Nakon završetka Domovinskog rata za čišćenje mina specijalizirali su se branitelji kojima su se s vremenom priključivali i mladi bez ratnog iskustva koje je trebalo obrazovati, pa je na MUP-ovoj akademiji osmišljen poseban program od 273 nastavna sata. Kolika je opasnost biti pirotehničar govori i činjenica kako svaki pirotehničar mora biti osiguran u nekom osiguravajućem društvu jer svaki njihov odlazak na teren ne znači i siguran povratak. Potpisuje ugovor po kojem se u slučaju njegove smrti nekome od članova obitelji koga sam odredi isplaćuje osiguranje. Osim toga, osiguran je i u slučaju ozljede koja je uzrok trajnog invaliditeta. Uz to stječe pravo na mirovinu, invalidninu i sve ostalo što dobiva od države. Pirotehničar može na dan raditi najviše pet sati, a ima i beneficirani staž, šest mjeseci mu se računa kao 12.

Upravna zgrada HEP-a sufinanciranje projekta HEP-u rekordna sredstva iz fonda CEF za razvoj e-mobilnosti!

Razminiranjem se u Hrvatskoj trenutačno bavi više od 40 tvrtki, od kojih je jedna državna, Mungos, a ostale su privatne. Najviše ih je iz Slavonije. Ukupno u njima radi oko 700 pirotehničara, od čega oko 600 u privatnim tvrtkama. U obavljanju posla pirotehničari koriste detektore metala, strojeve za razminiranje i pse. Kako se neko područje razminira, ploče prebacuju na druge minirane terene, što znači da je označenost sve bolja, što znatno smanjuje rizik da netko nastrada, a to vrijedi i za izbjeglice s Bliskog istoka koje preko polja i šuma ulaze u Hrvatsku u istočnoj Slavoniji koja je skoro u potpunosti očišćena. U tom dijelu Vukovarsko-srijemske županije, kojim se kreće najviše izbjeglica, mina uglavnom nema.

Nerijetko se mine nalaze jako blizu turističkih područja, recimo na Velebitu, i to uglavnom na višim dijelovima Malog i Velikog Alana kao i unutar Nacionalnog parka Paklenica, u Kopačkom ritu, dijelovima Lonjskoga polja, uz obale Mrežnice i Tounjčice na karlovačkom području, Kupe na sisačkom i Drave u Osječko-baranjskoj županiji. Na splitskom području minski sumnjivi tereni pretežno su na višim predjelima Dinare i Svilaje te na brdima oko Drniša. Turistička se područja obično uvijek nalaze na županijskim listama prioriteta za razminiranje po kojima HCR i izrađuje planove za koja će se područja raspisivati javni natječaji. Jedini turist koji je stradao u eksploziji mine bio je Nizozemac na Visu 2005. godine. Izgubio je nogu na mjestu koje je bilo jako dobro označeno. Vladin Ured osnovan 2012. godine odigrao je ključnu ulogu da Europska unija prihvati argumente i odobri razminiranje kao ekonomski prihvatljiv trošak za razvojne projekte na ratom obuhvaćenim područjima i pristane otvoriti svoju blagajnu za rješavanje tog velikog hrvatskog problema koji nema niti jedna druga zemlja članica.

Vladin Ured se izborio u Bruxellesu da se svaki razvojni projekt koji se nalazi na minski sumnjivom području treba provjeriti i po potrebi – kao preduvjet za projekt – očistiti od mina. Za to se može dobiti dodatni novac iz europskih fondova i to radi Vladin ured. Do 2019. godine, dokad bismo, po konvenciji UN-a, trebali osigurati da je Republika Hrvatska “mine free”, iz hrvatskog proračuna bit će za tu namjenu osigurano oko 100 milijuna eura, a da bi sav posao bio dovršen, potrebno nam je barem još 200 milijuna eura. Tih 200 milijuna eura, kojih nema u proračunu Republike Hrvatske, možemo i hoćemo povući kroz razvojne projekte iz europskih fondova. Iako je većina minski sumnjivog područja pod Hrvatskim šumama, Hrvatska pod minama ima i 75.000 kvadratnih metara poljoprivrednog zemljišta.

Zagađenost minama ima niz negativnih gospodarskih, razvojnih, ekoloških i društvenih posljedica te predstavlja sigurnosni problem za stanovništvo na područjima koja su bila izložena ratnim djelovanjima. Velike poljoprivredne površine, šume, granični pojasi i dijelovi obala i rijeka i danas su nedostupni zbog miniranosti ili sumnje u njihovu miniranost.

BOMBA U SPLITU U moru kod kupališta Trstenik pronađena i uništena ručna bomba

Još uvijek se 440 četvornih kilometara smatra površinom na kojoj postoji minska opasnost. Ta se površina proteže na području 61 grada i općine u 9 županija. Na žalost, od 1996. godine u Republici Hrvatskoj ukupno je od minsko eksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava stradalo 595 osoba, od čega 203 osoba smrtno. Ukupno se na području Republike Hrvatske, na području devet županija te 61 grada i općine još uvijek nalazi 440,6 četvornih kilometara minski sumnjivog područja. Međutim, područja Ljut i Vlake u sklopu naselja Bila Vlaka u općini Stankovci odnedavno se više ne smatraju minski sumnjivima.

Zahvaljujući donaciji Hrvatske elektroprivrede za 2016. godinu u vrijednosti od dva milijuna kuna, omogućeno je razminiranje 176.231 četvornog metra područja u naselju Bila Vlaka. Na svečanosti u Stankovcima Ante Brkljačić, v.d. ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje, zahvalio je predstavnicima Hrvatske elektroprivrede na dugogodišnjoj uspješnoj suradnji te uručio zahvalnicu za donaciju sredstava za razminiranje. Primajući priznanje, Ozren Nadoveza, direktor HEP-Operatora distribucijskog sustava Elektre Šibenik, izjavio je kako je HEP kao vodeća nacionalna energetska kompanija prisutna u svakom dijelu naše države, pa tako u poslovima razminiranja prati planove HCR-a za razminiranje svuda gdje je to potrebno.

„To je ujedno projekt koji kilometar po kilometar naše domovine vraća na korištenje njenim stanovnicima i omogućava razvoj poljoprivrede, šumarstva, lovstva, turizma i drugih gospodarskih grana“, napomenuo je Nadoveza te dodao kako je iznimno ponosan na HEP-ovu suradnju s Hrvatskim centrom za razminiranje, koja će se nastaviti.

HEP ODS HEP ODS Značajne investicije HEP-Operatora distribucijskog sustava za pripremu turističke sezone hep, milanović IPAK NEĆE U ZATVOR Umjesto branitelja htio zaposliti svog kandidata, osuđen na 10 mjeseci zatvora trafostanica Turnić Velika infrastrukturna investicija HEP grupa u 2017. ulaže 1,45 milijardi kuna u prijenosnu i distribucijsku mrežu
SPAR
Kako smanjiti unos šećera
Zašto osjećamo potrebu za slatkim i kako se oduprijeti tome?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.